Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Kao na slikama
Bez mana
Milan Kundera (češ. Milan Kundera; Brno, 1. april 1929 — Pariz, 11. jul 2023) bio je francuski književnik češkoga porekla.[1] Najpoznatija dela su mu romani Šala i Nepodnošljiva lakoća postojanja.
Mladost i obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Kundera je završio srednju školu u Brnu, napustio je studije književnosti i estetike na Karlovom univerzitetu i prešao na čuvenu prašku Filmsku akademiju, gde je, nakon diplomiranja, ostao kao predavač svetske književnosti.
Političko opredeljenje[uredi | uredi izvor]
Rano je pristupio Komunističkoj partiji, da bi dve godine kasnije bio izbačen zbog „protivpartijskog delovanja“. Godine 1968. učestvovao je u Praškom proleću i polemisao je sa Vaclavom Havelom.[2] Prve romane pisao je na češkom jeziku.[3][4]
Godine 1975. preselio se u Francusku i retko se pojavljuje u Češkoj. Od osamdesetih nadalje pisao je na francuskom jeziku.[5]
Kundera je bio izuzetno čitan u Jugoslaviji, sarajevski izdavač „Veselin Masleša” 1984. je objavio njegova sabrana dela.
U pogovoru svoje knjige Koža — Kurcio Malaparte Kundera se osvrnuo na oslobođenje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu 1944. i bombardovanje te zemlje 1999:
„... nijedna zemlja u Evropi (od Atlantika do baltičkih zemalja) nije se oslobodila vlastitim snagama. (Nijedna! Ipak, Jugoslavija. Vlastitom partizanskom vojskom. Zato je 1999. trebalo nedeljama bombardovati srpske gradove da bi se, naknadno, i u tom delu Evrope nametnuo status pobeđenog.”)
Dela[uredi | uredi izvor]
Iako je objavljivao i eseje, zbirke pesama i drame, Kundera je najpoznatiji po svojim romanima i sebe je smatrao prevashodno romanopiscem.[6]
Najpoznatija dela su mu:
Šala (Žert), 1967.
Smešne ljubavi (Směšné lásky), 1968.
Život je drugde (Život je jinde), 1969.
Oproštajni valcer (Valčík na rozloučenou), 1976.
Knjiga smeha i zaborava (Kniha smíchu a zapomnění), 1979.
Nepodnošljiva lakoća postojanja (Nesnesitelná lehkost bytí), 1984.
Besmrtnost (Nesmrtelnost), 1990.
Usporavanje (La Lenteur), 1993.
Identitet (L`Identité), 1998.
Neznanje (L`Ignorance), 2000.