Cena: |
2.500 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Beograd-Zemun, Beograd-Zemun |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1947
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Nikolaj Gavrilovič Černiševski ŠTA DA SE RADI?
Kultura Beograd, BIBLIOTEKA SVETSKIH KLASIKA, 1947. godine, 633 strane, tvrd povez, prošiveno.
Knjige je više nego solidno očuvana, pečat na predlistu, sve ostalo čisto i uredno.
Nikolaj Gavrilovič Černiševski, ruski pisac, publicista, filozof-utopista, revolucionar, naučnik i književni kritičar i socijalista.
Bio je vođa revolucionarnog demokratskog pokreta polovinom XIX veka i značajno uticao na Lenjina, Emu Goldman i srpskog političkog pisca i socijalistu, Svetozara Markovića.
Šta da se radi? Šta da se radi? Udara ovo pitanje ovde već preko sto godina kao Verdijeva Forza del Destino, diže i vraća milione ljudi u prašinu, jer ređaju se jedan-za-drugim pogrešni odgovori. Na sudbinsko rebus-pitanje naši „prvosveštenici“ odgovaraju kontrarebusom – mangupskim šibicarenjem. Za to „vešto“ driblanje oni se ovde nagrađuju adoracijama (novac sami uzimaju), a nama kolektivno, i spolja i iznutra, stižu batine i siromaštvo.
`Jedna od najuticajnijih knjiga na svetu – pokretala je više od pola veka milionske mase u revolucije, čitavu istočnu hemisferu – jeste „Šta da se radi“ Nikolaja Gavriloviča Černiševskog.
Lenjin je 1904. godine izjavio da ga je ta knjiga „potpuno preoblikovala“ i da ona „može nekom da promeni celi život“.
Smatra se da je ovim romanom Černiševski, mnogo više nego Marks sa „Kapitalom“, obezbedio eksplozivnu emociju u masama za izvođenje Oktobarske revolucije.
U Srbiji je po uticaju nadmašila Bibliju. Ona je Svetozaru Markoviću i omladini bila Sveto pismo.`
Sa sajta jednog dnevnog lista.
# 57