Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Raška, Raška |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
d3
Jedro nade: Kristofor Kolumbo u potrazi za obećanom zemljom / Simon Vizental
Beograd 2003. Mek povez, 211 strana.
`Jedro nade` može se čitati i kao sažeta istorija španskih Jevreja i njihove sudbine, pri čemu su zastrašujuće paralele sa 20. vekom i nacizmom.
Pre 500 godina Kristofor Kolumbo otkrio je Ameriku. Pre 500 godina Jevreji su dekretom proterani iz Španije. Postoji li tu neka veza? Drugog avgusta 1492. uveče Kristofor Kolumbo stoji na pristanišnom mostu i posmatra kako poslednji učesnici ekspedicije stižu na palubu. Njegova zapovestje glasila da svi tačno u jedanaest sati uveče moraju biti na brodu. Jesu li učesnici tog puta pogođeni dekretom španskih kraljeva?
Vizental dokazuje da je krug ljudi koji je pomogao Kolumbovo istraživačko putovanje pripadao, pretežno, Jevrejima i pokrštenim Jevrejima. Bez pomoći tih ljudi koji su intervenisali kod Ferdinanda i Izabele, ne bi bilo Kolumbove ekspedicije. Ono što nam se nudi u udžbenicima ne odgovara istorijskim činjenicama. Kraljica Izabela predstavljena je idealizovano: založila je svoj nakit da bi time prokrčila put za pokrštavanje celog jednog kontinenta — ali u ekspediciji nije bilo nijednog sveštenika, a izveštaj sa puta nije išao kraljici nego stvarnom finansijeru, Luisu de Santangelu.
Simon Vizental ovom knjigom pobija smernu bajku da je Kolumbo svoje odvažno putovanje preduzeo, pre svega, zato da bi jadnim neznabošcima u nepoznatim zemljama doneo blagoslov hrišćanskog učenja. U stvari, desetine hiljada Jevreja, koji su po nemilosrdnim zakonima Ferdinanda i Izabele morali da napuste veru svojih otaca, hteli su da pronađu novu „obećanu zemlju`
Je li istraživačko putovanje Kristofora Kolumba, u stvari, bio beg od pogroma?