pregleda

M. J. Zagorka - Vitez Slavonske ravni


Cena:
1.490 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5851)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10698

Moj Dućan Moj Dućan

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 282
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Omot:
Igor Kordej


“Vitez slavonske ravni”, roman o tajanstvenom junaku u borbi protiv razbojničkih bandi koje haraju Slavonijom, zanimljiv i zbog toga što je jedini Zagorkin roman koji nije bio smješten u Zagreb. Zagorka je, navodno, imala puno problema dok se nije odlučila koje povijesne događaje upotrijebiti za osnovicu svoga slavonskog romana jer, kako je napomenula, “Slavonija nije samo plodna prirodnim plodovima nego i bogatom građom za romane”. Roman se, inače, odvija se u doba Marije Terezije, a utemeljen je na stvarnim povijesnim događajima.





Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrboveca, 2. mart 1873. - Zagreb, 30. novembar 1957.)[1] bila je hrvatska književnica i novinarka

Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Djelovala i jedno vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije, kao i za ženska prava. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Štrosmajer, koji ju je nagovorio na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne istorije. Neka njena prozna djela su dramatizovana i ekranizovana.

Rodila se u selu Negovec kraj Vrboveca u imućnoj porodici vlasnika velikog imanja barona Rauha. Iako dobrog imovnog stanja, porodica u kojoj je bilo četvoro djece, živjela je, kako to sama Zagorka svjedoči, prilično nesrećno. Pučku školu je pohađala u Varaždinu i Zagrebu. Nakon šest godina školovanja u zagrebačkom Samostanu milosrdnica, Zagorka odlazi iz Zagreba. Konačno će se vratiti tek nakon sedam godina, da bi tu doživjela duboku starost i umrla 30. novembra 1957.

Novinarska karijera Marije Jurić Zagorke počinje sa anonimnim tekstom „Jedan minut” u zagrebačkom Obzoru, nakon čega je na preporuku biskupa Josipa Jurja Štrosmajera, postala članica uredništva toga lista. Od predstavnika štamparije Zagorka je pak čula vrlo nepovoljnu reakciju: „Novinarsko zvanje je isključivo muško, a Vi baš ni po čemu nemate sposobnosti za to. Ko hoće pisati u Obzoru mora biti neko.” Zagorka se cijeloga života žestoko borila da dokaže kako ona jeste „neko`. Izvještavala je o političkim zbivanjima, iz Parlamenta, bila dopisnica iz Budimpešte i Beča. Aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije. Za vrijeme utamničenja dvojice urednika Obzora 1896. sama je uređivala list. Pokrenula je i uređivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isključivo ženama, i tako nazvan - `Ženski list` od 1925. do 1938., zatim `Hrvaticu`. Uprkos tome stalno je bila izložena podsmijehu i poniženju.

Kod čitalaca, Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, npr. Đalski, koji je njena književna ostvarenja nazivao šundom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njenu novinarskom radu. Svoje romane, u kojima je pokazala posebnu vještinu pripovijedanja, koji su je učinili prvom hrvatskom autorkom literature za široke mase, počela je pisati, baš kao i novinarske tekstove, na nagovor biskupa Štrosmajera.

Ispreplićući intrigantne, uglavnom ljubavne zaplete, i nacionalne teme ostvarila je niz feljtonskih romana koji su objavljivani uglavnom kao dodatak Obzora. Čitaoci su željno iščekivali svaki nastavak Gričke vještice, Plamenih inkvizitora, Gordane, Jadranke, Kćeri Lotršćaka, Kneginje iz Petrinjske ulice i drugih Zagorkinih opsežnih romana u kojima je stvorila veliku galeriju romanesknih likova.

Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pažnji koja se daje njenom djelu. Možda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio književnik Pavao Pavličić koji u „Pismima slavnim ženama” kaže: „Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.”

Djela
„Kneginja iz Petrinjske ulice`
„Grička vještica` - ciklus od 7 romana (Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju) (1912)
„Kći Lotrščaka`
„Plameni inkvizitori`
„Gordana`
„Republikanci` (1924)
„Vitez slavonske ravni`
„Jadranka`
„Roblje` (1899)
„Kamen na cesti` (1937)



Igor Kordej (Zagreb, 23. lipnja 1957.) hrvatski je crtač stripa, scenarist, ilustrator, grafički dizajner i scenograf.

Pohađao je zagrebačku Školu primijenjene umjetnosti, grafički odsjek (1972. – 1977.) i Akademiju likovnih umjetnosti, grafički odsjek (1977. – 1979.).

Novi kvadrat
Od svoje osamnaeste godine profesionalno se bavi grafičkim dizajnom, a od svoje devetnaeste godine stripom, postavši članom grupe crtača stripa Novi kvadrat (1976. – 1979.),[2] u okviru koje objavljuje stripove u mnogim omladinskim časopisima toga doba (Polet, Vidici, Studentski list, Pitanja). Grupa Novi kvadrat 1979. godine dobiva vrlo prestižnu jugoslavensku Nagradu Sedam sekretara SKOJ-a.

Studio SLS
Početkom osamdesetih Kordej se ponovo udružuje s Mirkom Ilićem u studiju SLS (kratica za “Sporo, loše i skupo”) i usredotočuje se uglavnom na izradu omota za albume jugoslavenskih pop-izvođača. Nakon prekida suradnje nastavlja sa samostalnom karijerom u jugoslavenskim časopisima glavne struje (Start, Studio, Fokus, Arena) na polju ilustracije i grafičkog oblikovanja, kreirajući naslovnice, filmske[3] i kazališne plakate,[4] logotipe i omote za albume pop-glazbe.[5][6]

Rad za inozemno tržište
Od 1986. godine nadalje prisutan je na europskom tržištu stripa u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj, a od 1989. i na američkom tržištu (Heavy Metal Magazine). Iz tog perioda najznačajnije je djelo album Les cinq saisons – Automne (scenarist je Nenad Mikalački Django), koji je 1990. objavio francuski izdavač Dargaud.[7] Taj album je u Francuskoj uredbom Ministarstva kulture uvršten u sve javne knjižnice kao djelo od iznimnog kulturološkog značaja, a 2011. uvršten je i u knjigu Paula Gravetta 1001 Comics You Must Read Before You Die.[8]

Kordej 1988. godine seli se iz Zagreba u istarski gradić Grožnjan i tamo, s prekidima, provodi gotovo desetljeće. Prvih nekoliko godina kao crtač i supervizor u okviru lokalnog dizajnerskog studija predvodi grupu od preko 20 crtača i scenarista s prostora bivše Jugoslavije (među kojima su mladi Darko Macan, Edvin Biuković i Goran Sudžuka, ali i veterani Radovan Devlić i Dragan Filipović Fipa) u izradi stripova i dizajna za njemačko tržište.

Rad u inozemstvu
U ljeto 1991. na poziv kompanije Semic International odlazi u Dansku i tamo živi gotovo godinu dana radeći na produkciji strip-serijala Tarzan za američko tržište (izdavač Malibu Comics).

Godine 1997. Kordej se seli u Kanadu na poziv tvrtke Digital Chameleon, u kojoj se zaposlio kao kreativni direktor. Zbog nesuglasica s upravom nakon osam mjeseci napušta Digital Chameleon te ponovo postaje slobodni umjetnik.

Marvel
Njegov rad za američkog izdavača Marvel dijeli se u dvije faze.

Prva faza traje od 1994. do 1996. godine; u tom razdoblju Kordej proizvodi niz ručno slikanih stripova za serijal Tales of the Marvels. Glavni urednik serijala je Marcus McLaurin. U isto vrijeme Kordej paralelno radi stripove i za izdavačku kuću Dark Horse.

Druga faza počinje 2001. godine, kad na poziv tadašnjeg glavnog urednika Joea Quesade Kordej počinje raditi na serijalima Cable i New X-Men.

Ubrzo nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. unutar Marvela provedena je akcija u kojoj su brojni crtači ilustrirali tu temu. Ilustracije su ubrzo prodane na javnoj dražbi, a sav prilog išao je porodicama poginulih. Kordejevu ilustraciju Pennsylvania Plane kupila je Kongresna knjižnica u SAD-u.[9]

Već sljedeće godine (2002.) potpisuje ekskluzivni ugovor s Marvelom. Ipak, poznat kao vrlo brz crtač, urednici mu daju veliku količinu posla i naposljetku uzrokuje razočaranje obožavatelja zbog sve površnije izvedbe.[10][11] Suradnja s Marvelom završava u travnju 2004., kad Kordej dobiva otkaz.

Delcourt
Taj čin, međutim, otvara novo poglavlje u njegovom stvaralaštvu jer već dva mjeseca kasnije potpisuje prve ugovore za Editions Delcourt i nastavlja plodnu suradnju s tim francuskim izdavačem do danas. U posljednjih petnaest godina, ritmom od 4–5 albuma godišnje (zaključno sa 2019.), objavio je sedamdesetak albuma na frankofonskom tržištu,[12] od kojih je samo serijal “Tajna povijest” prodan u preko 1,000.000 primjeraka.

Ilustracija i grafički dizajn
Svih godina, paralelno uz rad na stripu, Kordej se nastavlja baviti ilustracijom i grafičkim dizajnom. Domaćoj je publici poznat Kordejev rad za zagrebački Algoritam – u periodu od 1993. do 2013. godine izrađuje preko 150 naslovnica za Algoritmove knjige. Grafičkim se dizajnom bavi za tržište frankofonskih zemalja i regije bivše Jugoslavije, a povremeno se kao ilustrator pojavljuje i na američkom tržištu.

Godine 2006. godine Kordej se vraća u Hrvatsku.

Stil
Kordejev je repertoar crtačkih i slikarskih tehnika vrlo raznolik. Stripove radi u tehnici olovke, tuša, akvarela i gvaša, a ilustracije u tehnikama tuša, akvarela, gvaša, akrilika, kolaža, airbrusha i digitalnog slikanja u Adobe Photoshopu.

Recepcija

Igor Kordej na Festivalu BD Buc 2017. godine
Kordejevi stripovi do sada su prevedeni na francuski, engleski, njemački, španjolski, talijanski, srpski, mađarski i turski jezik. Njegovi radovi, između ostalih, nalaze se i u kolekcijama Kongresne knjižnice u SAD-u, Lucasfilmu (CA) i Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku (MoMa).

Nagrade i priznanja
1986. najbolji strip, časopis Mladost, Beograd – Zvjezdana prašina
1987. SFERA za najbolji strip, Zagreb[13]
1995. SFERA za najbolju ilustraciju, Zagreb[14]
1996. SFERA za najbolju ilustraciju u boji, Zagreb[15]
2000. Nagrada Haxtur, najbolji crtač po glasanju publike, Gijón, Španolska – Batman/Tarzan – The Claws of the Catwoman[16]
2005. Nagrada Haxtur, najbolji crtač, Gijón, Španjolska – serijal X-treme X-Men – Storm: The Arena[17]
2006. nominacije za Eisner i Harvey, nagrade za najbolji kratki serijal, simultano u SAD i Kanadi – Smoke[18]
2007. nagrada publike za najboljeg crtača, Reims, Francuska
2009. nagrada za doprinos stripu, FraMaFu festival, Dani stripa u Virovitici[19]
2009. Glyph nagrada, za najbolju naslovnicu, Philadelphia, SAD – serijal Unknown soldier[20]
2010. nominacija za Eagle Award, za najbolji strani strip, Bristol, Engleska – serijal Tajna povijest[21]
2010. nagrada publike, Avilés, Španjolska – Persona mas nocturna
2011. nagrada Marulo, za najbolju kazališnu scenografiju (s Valentinom Crnković), 21. Marulićevi dani, Split – predstava Čudo u Poskokovoj dragi[22]
2013. Vitez reda umjetnosti i književnosti (Ordre des arts et des lettres), Ministarstvo kulture Francuske[23]
2013. počasni član ULUPUH-a, Zagreb[24]
Djela
Europsko tržište (prva izdanja)
Albumi
Del mismo lado (s Mirkom Ilićem; Toutain, 1987.)
La Saga de Vam #1-3 (Les Humanoïdes Associés, 1987. – 1988.)
Stranac (Kondor, 1990.)
Zvijezde (Kondor, 1990.)
Metro (Kondor, 1990.)
Les cinq saisons – Automne (Dargaud, 1990.)
Diosamante (Les Humanoïdes Associés, 2002.)
L`Histoire Secrète #1-2 & 6-35 (Delcourt, 2005. – 2019; serija traje)
Empire #1-4 (Delcourt, 2007. – 2016.)
Taras Boulba #1-2 (Delcourt, 2008.)
Le Cœur des Batailles #1-2 (Delcourt, 2008.)
Keltos #1-2, (Delcourt 2007. – 2008.)
L`Idole et le Fléau #1- 2 (12 bis, 2009.)
Vam (crno/bijela kolekcija; Marketprint, 2010.)
U zoni sumraka (kolekcija; Kvadrat, 2010.)
Vam (definitivna kolor kolekcija; Fibra, 2011.)
Zvijezde (definitivna kolekcija, Fibra, 2011.)
Les 30 Deniers #1-5 (Delcourt, 2014. – 2016.)
Nous, les morts #1-4 (Delcourt, 2015.)
Tarzan / Reke krvi (System comics, 2015.)
Déjà vu (Kvadrat, 2015.)
Jour J #12, 15, 24, 29-31 (Delcourt, 2013. – 2017.)
Marshal Bass #1-5 (Delcourt, 2017. – 2019.; serija traje)
Colt & Pepper #1 (Delcourt, 2020.)
Naslovnice
Stripoteka (Marketprint, 1984.)
Spunk novosti #36 (Marketprint, 1985.)
Patak #3 (Vinkovci, 1986.)
Hrvatski Velikani #1, 3 (Astoria, 2007.)
Američko tržište (prva izdanja)
(naslovi označeni zvjezdicama su se pojavili i na francuskom tržištu)

Dark Horse Comics
Edgar Rice Burroughs` Tarzan: A Tale of Mugambi (1995.)
A Decade of Dark Horse (1996.)
Predator: Kindred #1-4 (1996. – 1997.)
Aliens: Havoc #1 (1997.)
Star Wars: Droids – The Protocol Offensive (1997.)
Edgar Rice Burroughs` Tarzan: Carson of Venus #1-4 (1998.)
Star Wars Tales #1 (1999.)*
Tarzan/Batman: Claws of the Catwoman #1-4 (1999.)*
Edgar Rice Burroughs` Tarzan: The Rivers of Blood #1-4 (1999. – 2000.)
Star Wars: Chewbacca #1 (2000.)
IDW Publishing
Smoke #1-3* (2005.)
Heavy Metal magazine
The Wall (1989.)
Five seasons: Autumn (1992.)
Wanderer (1994.)
Tumbleweed (1994.)
Marvel Comics
Conspiracy #1-2 (1998.)
Heroes #1 (2001.)
Cable #97-105, 107 (2001. – 2002.)*
New X-Men #119-120, 124-125, 128-130 (2001. – 2002.)*
Moment of Silence #1 (2002.)
Black Widow: Pale Little Spider #1-3 (2002.)*
Captain America Vol. 3 #50 (2002.)
Soldier X #1-8 (2002. – 2003.)*
X-Treme X-Men #25-46 (2003. – 2004.)*
Naslovnice
The Real Adventures of Jonny Quest #3 (Dark Horse, 1996.)
Predator: Kindred #1-4 (Dark Horse, 1996. – 1997.)
Predator vs. Judge Dredd #3 (Dark Horse, 1997.)
Classic Star Wars: Han Solo at Stars` End #1 (Dark Horse, 1997.)
Star Wars: Tales of the Jedi — Redemption #1-5 (Dark Horse, 1998.)
Star Wars Special #1 (Dark Horse, 1998.)
Angel: The Curse #1, 3 (IDW Publishing, 2005.)
Unknown Soldier Vol. 4 , #1-6 (Vertigo, 2008. – 2009.)
Detective Comics #1018 (DC Comics, 2020.)
Odabrane kolekcije/grafičke novele na američkom tržištu
Batman/Tarzan: Claws of the Cat-woman (Dark Horse, 2000.)
Star Trek: The Gorn Crisis (WildStorm, 2000.)
X-Treme X-Men Vol. 5: God Loves, Man Kills (Marvel, 2003.)
X-Treme X-Men Vol. 6: Intifada (Marvel, 2003.)
X-Treme X-Men Vol. 7: Storm / The Arena (Marvel, 2004.)
X-Treme X-Men Vol. 8: Prisoner of fire (Marvel, 2004.)
Smoke (IDW, 2005.)
New X-Men: New Worlds (Marvel, 2006.)
The Secret History Omnibus #1-3 (Archaia, 2010. – 2014.)
Marvels Companion (Marvel, 2014.)
Cable: Soldier X (Marvel, 2018.)

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 70858325
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Omot:
Igor Kordej


“Vitez slavonske ravni”, roman o tajanstvenom junaku u borbi protiv razbojničkih bandi koje haraju Slavonijom, zanimljiv i zbog toga što je jedini Zagorkin roman koji nije bio smješten u Zagreb. Zagorka je, navodno, imala puno problema dok se nije odlučila koje povijesne događaje upotrijebiti za osnovicu svoga slavonskog romana jer, kako je napomenula, “Slavonija nije samo plodna prirodnim plodovima nego i bogatom građom za romane”. Roman se, inače, odvija se u doba Marije Terezije, a utemeljen je na stvarnim povijesnim događajima.





Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrboveca, 2. mart 1873. - Zagreb, 30. novembar 1957.)[1] bila je hrvatska književnica i novinarka

Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Djelovala i jedno vrijeme uređivala Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije, kao i za ženska prava. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Štrosmajer, koji ju je nagovorio na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne istorije. Neka njena prozna djela su dramatizovana i ekranizovana.

Rodila se u selu Negovec kraj Vrboveca u imućnoj porodici vlasnika velikog imanja barona Rauha. Iako dobrog imovnog stanja, porodica u kojoj je bilo četvoro djece, živjela je, kako to sama Zagorka svjedoči, prilično nesrećno. Pučku školu je pohađala u Varaždinu i Zagrebu. Nakon šest godina školovanja u zagrebačkom Samostanu milosrdnica, Zagorka odlazi iz Zagreba. Konačno će se vratiti tek nakon sedam godina, da bi tu doživjela duboku starost i umrla 30. novembra 1957.

Novinarska karijera Marije Jurić Zagorke počinje sa anonimnim tekstom „Jedan minut” u zagrebačkom Obzoru, nakon čega je na preporuku biskupa Josipa Jurja Štrosmajera, postala članica uredništva toga lista. Od predstavnika štamparije Zagorka je pak čula vrlo nepovoljnu reakciju: „Novinarsko zvanje je isključivo muško, a Vi baš ni po čemu nemate sposobnosti za to. Ko hoće pisati u Obzoru mora biti neko.” Zagorka se cijeloga života žestoko borila da dokaže kako ona jeste „neko`. Izvještavala je o političkim zbivanjima, iz Parlamenta, bila dopisnica iz Budimpešte i Beča. Aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije. Za vrijeme utamničenja dvojice urednika Obzora 1896. sama je uređivala list. Pokrenula je i uređivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isključivo ženama, i tako nazvan - `Ženski list` od 1925. do 1938., zatim `Hrvaticu`. Uprkos tome stalno je bila izložena podsmijehu i poniženju.

Kod čitalaca, Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, npr. Đalski, koji je njena književna ostvarenja nazivao šundom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njenu novinarskom radu. Svoje romane, u kojima je pokazala posebnu vještinu pripovijedanja, koji su je učinili prvom hrvatskom autorkom literature za široke mase, počela je pisati, baš kao i novinarske tekstove, na nagovor biskupa Štrosmajera.

Ispreplićući intrigantne, uglavnom ljubavne zaplete, i nacionalne teme ostvarila je niz feljtonskih romana koji su objavljivani uglavnom kao dodatak Obzora. Čitaoci su željno iščekivali svaki nastavak Gričke vještice, Plamenih inkvizitora, Gordane, Jadranke, Kćeri Lotršćaka, Kneginje iz Petrinjske ulice i drugih Zagorkinih opsežnih romana u kojima je stvorila veliku galeriju romanesknih likova.

Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pažnji koja se daje njenom djelu. Možda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio književnik Pavao Pavličić koji u „Pismima slavnim ženama” kaže: „Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.”

Djela
„Kneginja iz Petrinjske ulice`
„Grička vještica` - ciklus od 7 romana (Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju) (1912)
„Kći Lotrščaka`
„Plameni inkvizitori`
„Gordana`
„Republikanci` (1924)
„Vitez slavonske ravni`
„Jadranka`
„Roblje` (1899)
„Kamen na cesti` (1937)



Igor Kordej (Zagreb, 23. lipnja 1957.) hrvatski je crtač stripa, scenarist, ilustrator, grafički dizajner i scenograf.

Pohađao je zagrebačku Školu primijenjene umjetnosti, grafički odsjek (1972. – 1977.) i Akademiju likovnih umjetnosti, grafički odsjek (1977. – 1979.).

Novi kvadrat
Od svoje osamnaeste godine profesionalno se bavi grafičkim dizajnom, a od svoje devetnaeste godine stripom, postavši članom grupe crtača stripa Novi kvadrat (1976. – 1979.),[2] u okviru koje objavljuje stripove u mnogim omladinskim časopisima toga doba (Polet, Vidici, Studentski list, Pitanja). Grupa Novi kvadrat 1979. godine dobiva vrlo prestižnu jugoslavensku Nagradu Sedam sekretara SKOJ-a.

Studio SLS
Početkom osamdesetih Kordej se ponovo udružuje s Mirkom Ilićem u studiju SLS (kratica za “Sporo, loše i skupo”) i usredotočuje se uglavnom na izradu omota za albume jugoslavenskih pop-izvođača. Nakon prekida suradnje nastavlja sa samostalnom karijerom u jugoslavenskim časopisima glavne struje (Start, Studio, Fokus, Arena) na polju ilustracije i grafičkog oblikovanja, kreirajući naslovnice, filmske[3] i kazališne plakate,[4] logotipe i omote za albume pop-glazbe.[5][6]

Rad za inozemno tržište
Od 1986. godine nadalje prisutan je na europskom tržištu stripa u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj, a od 1989. i na američkom tržištu (Heavy Metal Magazine). Iz tog perioda najznačajnije je djelo album Les cinq saisons – Automne (scenarist je Nenad Mikalački Django), koji je 1990. objavio francuski izdavač Dargaud.[7] Taj album je u Francuskoj uredbom Ministarstva kulture uvršten u sve javne knjižnice kao djelo od iznimnog kulturološkog značaja, a 2011. uvršten je i u knjigu Paula Gravetta 1001 Comics You Must Read Before You Die.[8]

Kordej 1988. godine seli se iz Zagreba u istarski gradić Grožnjan i tamo, s prekidima, provodi gotovo desetljeće. Prvih nekoliko godina kao crtač i supervizor u okviru lokalnog dizajnerskog studija predvodi grupu od preko 20 crtača i scenarista s prostora bivše Jugoslavije (među kojima su mladi Darko Macan, Edvin Biuković i Goran Sudžuka, ali i veterani Radovan Devlić i Dragan Filipović Fipa) u izradi stripova i dizajna za njemačko tržište.

Rad u inozemstvu
U ljeto 1991. na poziv kompanije Semic International odlazi u Dansku i tamo živi gotovo godinu dana radeći na produkciji strip-serijala Tarzan za američko tržište (izdavač Malibu Comics).

Godine 1997. Kordej se seli u Kanadu na poziv tvrtke Digital Chameleon, u kojoj se zaposlio kao kreativni direktor. Zbog nesuglasica s upravom nakon osam mjeseci napušta Digital Chameleon te ponovo postaje slobodni umjetnik.

Marvel
Njegov rad za američkog izdavača Marvel dijeli se u dvije faze.

Prva faza traje od 1994. do 1996. godine; u tom razdoblju Kordej proizvodi niz ručno slikanih stripova za serijal Tales of the Marvels. Glavni urednik serijala je Marcus McLaurin. U isto vrijeme Kordej paralelno radi stripove i za izdavačku kuću Dark Horse.

Druga faza počinje 2001. godine, kad na poziv tadašnjeg glavnog urednika Joea Quesade Kordej počinje raditi na serijalima Cable i New X-Men.

Ubrzo nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. unutar Marvela provedena je akcija u kojoj su brojni crtači ilustrirali tu temu. Ilustracije su ubrzo prodane na javnoj dražbi, a sav prilog išao je porodicama poginulih. Kordejevu ilustraciju Pennsylvania Plane kupila je Kongresna knjižnica u SAD-u.[9]

Već sljedeće godine (2002.) potpisuje ekskluzivni ugovor s Marvelom. Ipak, poznat kao vrlo brz crtač, urednici mu daju veliku količinu posla i naposljetku uzrokuje razočaranje obožavatelja zbog sve površnije izvedbe.[10][11] Suradnja s Marvelom završava u travnju 2004., kad Kordej dobiva otkaz.

Delcourt
Taj čin, međutim, otvara novo poglavlje u njegovom stvaralaštvu jer već dva mjeseca kasnije potpisuje prve ugovore za Editions Delcourt i nastavlja plodnu suradnju s tim francuskim izdavačem do danas. U posljednjih petnaest godina, ritmom od 4–5 albuma godišnje (zaključno sa 2019.), objavio je sedamdesetak albuma na frankofonskom tržištu,[12] od kojih je samo serijal “Tajna povijest” prodan u preko 1,000.000 primjeraka.

Ilustracija i grafički dizajn
Svih godina, paralelno uz rad na stripu, Kordej se nastavlja baviti ilustracijom i grafičkim dizajnom. Domaćoj je publici poznat Kordejev rad za zagrebački Algoritam – u periodu od 1993. do 2013. godine izrađuje preko 150 naslovnica za Algoritmove knjige. Grafičkim se dizajnom bavi za tržište frankofonskih zemalja i regije bivše Jugoslavije, a povremeno se kao ilustrator pojavljuje i na američkom tržištu.

Godine 2006. godine Kordej se vraća u Hrvatsku.

Stil
Kordejev je repertoar crtačkih i slikarskih tehnika vrlo raznolik. Stripove radi u tehnici olovke, tuša, akvarela i gvaša, a ilustracije u tehnikama tuša, akvarela, gvaša, akrilika, kolaža, airbrusha i digitalnog slikanja u Adobe Photoshopu.

Recepcija

Igor Kordej na Festivalu BD Buc 2017. godine
Kordejevi stripovi do sada su prevedeni na francuski, engleski, njemački, španjolski, talijanski, srpski, mađarski i turski jezik. Njegovi radovi, između ostalih, nalaze se i u kolekcijama Kongresne knjižnice u SAD-u, Lucasfilmu (CA) i Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku (MoMa).

Nagrade i priznanja
1986. najbolji strip, časopis Mladost, Beograd – Zvjezdana prašina
1987. SFERA za najbolji strip, Zagreb[13]
1995. SFERA za najbolju ilustraciju, Zagreb[14]
1996. SFERA za najbolju ilustraciju u boji, Zagreb[15]
2000. Nagrada Haxtur, najbolji crtač po glasanju publike, Gijón, Španolska – Batman/Tarzan – The Claws of the Catwoman[16]
2005. Nagrada Haxtur, najbolji crtač, Gijón, Španjolska – serijal X-treme X-Men – Storm: The Arena[17]
2006. nominacije za Eisner i Harvey, nagrade za najbolji kratki serijal, simultano u SAD i Kanadi – Smoke[18]
2007. nagrada publike za najboljeg crtača, Reims, Francuska
2009. nagrada za doprinos stripu, FraMaFu festival, Dani stripa u Virovitici[19]
2009. Glyph nagrada, za najbolju naslovnicu, Philadelphia, SAD – serijal Unknown soldier[20]
2010. nominacija za Eagle Award, za najbolji strani strip, Bristol, Engleska – serijal Tajna povijest[21]
2010. nagrada publike, Avilés, Španjolska – Persona mas nocturna
2011. nagrada Marulo, za najbolju kazališnu scenografiju (s Valentinom Crnković), 21. Marulićevi dani, Split – predstava Čudo u Poskokovoj dragi[22]
2013. Vitez reda umjetnosti i književnosti (Ordre des arts et des lettres), Ministarstvo kulture Francuske[23]
2013. počasni član ULUPUH-a, Zagreb[24]
Djela
Europsko tržište (prva izdanja)
Albumi
Del mismo lado (s Mirkom Ilićem; Toutain, 1987.)
La Saga de Vam #1-3 (Les Humanoïdes Associés, 1987. – 1988.)
Stranac (Kondor, 1990.)
Zvijezde (Kondor, 1990.)
Metro (Kondor, 1990.)
Les cinq saisons – Automne (Dargaud, 1990.)
Diosamante (Les Humanoïdes Associés, 2002.)
L`Histoire Secrète #1-2 & 6-35 (Delcourt, 2005. – 2019; serija traje)
Empire #1-4 (Delcourt, 2007. – 2016.)
Taras Boulba #1-2 (Delcourt, 2008.)
Le Cœur des Batailles #1-2 (Delcourt, 2008.)
Keltos #1-2, (Delcourt 2007. – 2008.)
L`Idole et le Fléau #1- 2 (12 bis, 2009.)
Vam (crno/bijela kolekcija; Marketprint, 2010.)
U zoni sumraka (kolekcija; Kvadrat, 2010.)
Vam (definitivna kolor kolekcija; Fibra, 2011.)
Zvijezde (definitivna kolekcija, Fibra, 2011.)
Les 30 Deniers #1-5 (Delcourt, 2014. – 2016.)
Nous, les morts #1-4 (Delcourt, 2015.)
Tarzan / Reke krvi (System comics, 2015.)
Déjà vu (Kvadrat, 2015.)
Jour J #12, 15, 24, 29-31 (Delcourt, 2013. – 2017.)
Marshal Bass #1-5 (Delcourt, 2017. – 2019.; serija traje)
Colt & Pepper #1 (Delcourt, 2020.)
Naslovnice
Stripoteka (Marketprint, 1984.)
Spunk novosti #36 (Marketprint, 1985.)
Patak #3 (Vinkovci, 1986.)
Hrvatski Velikani #1, 3 (Astoria, 2007.)
Američko tržište (prva izdanja)
(naslovi označeni zvjezdicama su se pojavili i na francuskom tržištu)

Dark Horse Comics
Edgar Rice Burroughs` Tarzan: A Tale of Mugambi (1995.)
A Decade of Dark Horse (1996.)
Predator: Kindred #1-4 (1996. – 1997.)
Aliens: Havoc #1 (1997.)
Star Wars: Droids – The Protocol Offensive (1997.)
Edgar Rice Burroughs` Tarzan: Carson of Venus #1-4 (1998.)
Star Wars Tales #1 (1999.)*
Tarzan/Batman: Claws of the Catwoman #1-4 (1999.)*
Edgar Rice Burroughs` Tarzan: The Rivers of Blood #1-4 (1999. – 2000.)
Star Wars: Chewbacca #1 (2000.)
IDW Publishing
Smoke #1-3* (2005.)
Heavy Metal magazine
The Wall (1989.)
Five seasons: Autumn (1992.)
Wanderer (1994.)
Tumbleweed (1994.)
Marvel Comics
Conspiracy #1-2 (1998.)
Heroes #1 (2001.)
Cable #97-105, 107 (2001. – 2002.)*
New X-Men #119-120, 124-125, 128-130 (2001. – 2002.)*
Moment of Silence #1 (2002.)
Black Widow: Pale Little Spider #1-3 (2002.)*
Captain America Vol. 3 #50 (2002.)
Soldier X #1-8 (2002. – 2003.)*
X-Treme X-Men #25-46 (2003. – 2004.)*
Naslovnice
The Real Adventures of Jonny Quest #3 (Dark Horse, 1996.)
Predator: Kindred #1-4 (Dark Horse, 1996. – 1997.)
Predator vs. Judge Dredd #3 (Dark Horse, 1997.)
Classic Star Wars: Han Solo at Stars` End #1 (Dark Horse, 1997.)
Star Wars: Tales of the Jedi — Redemption #1-5 (Dark Horse, 1998.)
Star Wars Special #1 (Dark Horse, 1998.)
Angel: The Curse #1, 3 (IDW Publishing, 2005.)
Unknown Soldier Vol. 4 , #1-6 (Vertigo, 2008. – 2009.)
Detective Comics #1018 (DC Comics, 2020.)
Odabrane kolekcije/grafičke novele na američkom tržištu
Batman/Tarzan: Claws of the Cat-woman (Dark Horse, 2000.)
Star Trek: The Gorn Crisis (WildStorm, 2000.)
X-Treme X-Men Vol. 5: God Loves, Man Kills (Marvel, 2003.)
X-Treme X-Men Vol. 6: Intifada (Marvel, 2003.)
X-Treme X-Men Vol. 7: Storm / The Arena (Marvel, 2004.)
X-Treme X-Men Vol. 8: Prisoner of fire (Marvel, 2004.)
Smoke (IDW, 2005.)
New X-Men: New Worlds (Marvel, 2006.)
The Secret History Omnibus #1-3 (Archaia, 2010. – 2014.)
Marvels Companion (Marvel, 2014.)
Cable: Soldier X (Marvel, 2018.)
70858325 M. J. Zagorka - Vitez Slavonske ravni

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.