pregleda

Sinajsko jevanđečlje - Milan St. Protić


Cena:
695 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Mladenovac,
Beograd-Mladenovac
Prodavac Nije trgovac

kukuruz (9769)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 41329

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2017
ISBN: 978-86-10-02111-0
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Vulkan 2017 287 strana

odlična očuvanost

„Sinajsko jevanđelje“ je istorijski roman Milana St. Protića. Roman je zasnovan na preplitanju istorijskih činjenica i fikcije, a u središtu priče su istraživanje drevnih biblijskih rukopisa i pitanje odnosa istine, mita, istorije i ljudske potrebe za smislom.

Opšti rezime romana

Roman prati dvoje istoričara različitih porekla i karaktera koje povezuje isto odredište – Manastir Svete Katarine na Sinaju. Jedna od centralnih istorijskih ličnosti je nemački istraživač Konstantin fon Tišendorf, koji u XIX veku traga za starim biblijskim rukopisima. Više od jednog veka kasnije, francuska istoričarka Žorž Riketi nastavlja traganje i istraživanje povezano sa tim otkrićem.

Istorijska osnova romana vezana je za Kodeks Sinaitikus, jedan od najznačajnijih sačuvanih ranih rukopisa Biblije. Protić, međutim, ne piše klasičan istorijski roman u kojem se samo rekonstruišu događaji. On koristi istorijske ličnosti i činjenice kao osnovu za širu književnu priču o tome šta je bilo, šta je moglo biti i gde se završava istorijska činjenica, a počinje mogućnost i fikcija. Savremeni prikazi romana upravo naglašavaju da se u njemu prepliću istorijski i izmišljeni elementi.

Kompozicija je složena i koristi simultanizam, montažu, asocijacije i intertekstualne veze sa književnim klasicima. Zbog toga se radnja ne razvija samo linearno, već povezuje različita vremena, ljude, ideje i istorijske okolnosti.

Osnovna ideja

U središtu romana nije samo pitanje:

„Gde se nalazi drevni rukopis?“

nego mnogo dublje pitanje:

„Šta je istina i da li je moguće doći do nje bez mita, tumačenja i ljudske potrebe da prošlosti damo određeno značenje?“

Zato se naslov „Sinajsko jevanđelje“ može razumeti i simbolički: drevni tekst postaje povod za razmišljanje o poreklu hrišćanstva, istorijskom pamćenju, veri, nauci, mitu i ljudskom traganju za konačnim smislom.

Istorija i fikcija

Jedna od najvažnijih karakteristika romana jeste upravo granica između istorijskog i izmišljenog.

Fon Tišendorf je istorijska ličnost. Njegovo putovanje na Sinaj i pronalaženje dragocenog biblijskog rukopisa predstavljaju istorijsku osnovu romana. Prema prikazima knjige, Protić koristi događaj iz 1858. godine kao jedno od glavnih polazišta narativa.

Ali roman zatim proširuje tu istorijsku osnovu književnom imaginacijom.

Zato ga je najbolje čitati kao:

istorijska činjenica → književna rekonstrukcija → mogućnost → filozofsko pitanje.

Glavne teme

Istina

Najvažnija tema romana.

Istina se ne prikazuje kao nešto što je uvek jednostavno i neposredno dostupno. Istoričar raspolaže dokumentima, ali dokument zahteva tumačenje.

Istorija

Roman istražuje odnos između onoga što se stvarno dogodilo i načina na koji kasnije pokušavamo da to razumemo.

Mit

Mit nije predstavljen samo kao suprotnost istini. Roman postavlja provokativnije pitanje: može li mit biti jedan od načina na koji ljudi uopšte oblikuju i prenose istinu? Izdavački opis upravo ovo pitanje izdvaja kao centralno: da li se istina može oblikovati razobličavanjem mita ili je mit osnova na kojoj počiva istina.

Vera i nauka

Sinajsko jevanđelje otvara pitanje odnosa:

vera ↔ istorijska nauka ↔ arheologija ↔ filologija.

Istraživač želi da pronađe materijalni dokaz, dok vernik svet teksta razume drugačije.

Čovek i prošlost

Ljudi proučavaju prošlost zato što pokušavaju da razumeju sebe.

Zato traganje za drevnim rukopisom postaje i traganje za identitetom i smislom.

Sudbina i slučaj

Istorijski događaji često izgledaju kao rezultat velikih procesa, ali pojedinačne odluke, slučajnosti i susreti mogu promeniti tok događaja.

Ključne reči

Sinaj, Manastir Svete Katarine, Konstantin fon Tišendorf, Žorž Riketi, Kodeks Sinaitikus, Biblija, jevanđelje, rukopis, drevni tekst, hrišćanstvo, istorija, istorijska činjenica, fikcija, istorijski roman, istina, mit, vera, nauka, arheologija, filologija, istorijsko pamćenje, interpretacija, potraga, otkriće, tajna, smisao postojanja, čovek, sudbina, slučajnost, istorija i fikcija, postmodernizam, intertekstualnost, simultanizam, montaža, asocijacija, književni klasik, Sinaj, Sveta Katarina, Vizantija, hrišćanska tradicija, biblijski rukopisi, istorijska svest.

„Sinajsko jevanđelje“ je roman o potrazi za drevnim biblijskim tekstom koja se pretvara u mnogo dublju potragu za granicom između istorijske činjenice, mita, vere, ljudskog sećanja i istine.

Cene su konačne!

Stepen očuvanosti je subjektivna procena i ne mora da odražava činjenično stanje!

Ne šaljem u inostranstvo!

Ne šaljem na Kosovo (tj. Pošta ne prima pošiljke za Kosovo).

Predmet: 85333195
Vulkan 2017 287 strana

odlična očuvanost

„Sinajsko jevanđelje“ je istorijski roman Milana St. Protića. Roman je zasnovan na preplitanju istorijskih činjenica i fikcije, a u središtu priče su istraživanje drevnih biblijskih rukopisa i pitanje odnosa istine, mita, istorije i ljudske potrebe za smislom.

Opšti rezime romana

Roman prati dvoje istoričara različitih porekla i karaktera koje povezuje isto odredište – Manastir Svete Katarine na Sinaju. Jedna od centralnih istorijskih ličnosti je nemački istraživač Konstantin fon Tišendorf, koji u XIX veku traga za starim biblijskim rukopisima. Više od jednog veka kasnije, francuska istoričarka Žorž Riketi nastavlja traganje i istraživanje povezano sa tim otkrićem.

Istorijska osnova romana vezana je za Kodeks Sinaitikus, jedan od najznačajnijih sačuvanih ranih rukopisa Biblije. Protić, međutim, ne piše klasičan istorijski roman u kojem se samo rekonstruišu događaji. On koristi istorijske ličnosti i činjenice kao osnovu za širu književnu priču o tome šta je bilo, šta je moglo biti i gde se završava istorijska činjenica, a počinje mogućnost i fikcija. Savremeni prikazi romana upravo naglašavaju da se u njemu prepliću istorijski i izmišljeni elementi.

Kompozicija je složena i koristi simultanizam, montažu, asocijacije i intertekstualne veze sa književnim klasicima. Zbog toga se radnja ne razvija samo linearno, već povezuje različita vremena, ljude, ideje i istorijske okolnosti.

Osnovna ideja

U središtu romana nije samo pitanje:

„Gde se nalazi drevni rukopis?“

nego mnogo dublje pitanje:

„Šta je istina i da li je moguće doći do nje bez mita, tumačenja i ljudske potrebe da prošlosti damo određeno značenje?“

Zato se naslov „Sinajsko jevanđelje“ može razumeti i simbolički: drevni tekst postaje povod za razmišljanje o poreklu hrišćanstva, istorijskom pamćenju, veri, nauci, mitu i ljudskom traganju za konačnim smislom.

Istorija i fikcija

Jedna od najvažnijih karakteristika romana jeste upravo granica između istorijskog i izmišljenog.

Fon Tišendorf je istorijska ličnost. Njegovo putovanje na Sinaj i pronalaženje dragocenog biblijskog rukopisa predstavljaju istorijsku osnovu romana. Prema prikazima knjige, Protić koristi događaj iz 1858. godine kao jedno od glavnih polazišta narativa.

Ali roman zatim proširuje tu istorijsku osnovu književnom imaginacijom.

Zato ga je najbolje čitati kao:

istorijska činjenica → književna rekonstrukcija → mogućnost → filozofsko pitanje.

Glavne teme

Istina

Najvažnija tema romana.

Istina se ne prikazuje kao nešto što je uvek jednostavno i neposredno dostupno. Istoričar raspolaže dokumentima, ali dokument zahteva tumačenje.

Istorija

Roman istražuje odnos između onoga što se stvarno dogodilo i načina na koji kasnije pokušavamo da to razumemo.

Mit

Mit nije predstavljen samo kao suprotnost istini. Roman postavlja provokativnije pitanje: može li mit biti jedan od načina na koji ljudi uopšte oblikuju i prenose istinu? Izdavački opis upravo ovo pitanje izdvaja kao centralno: da li se istina može oblikovati razobličavanjem mita ili je mit osnova na kojoj počiva istina.

Vera i nauka

Sinajsko jevanđelje otvara pitanje odnosa:

vera ↔ istorijska nauka ↔ arheologija ↔ filologija.

Istraživač želi da pronađe materijalni dokaz, dok vernik svet teksta razume drugačije.

Čovek i prošlost

Ljudi proučavaju prošlost zato što pokušavaju da razumeju sebe.

Zato traganje za drevnim rukopisom postaje i traganje za identitetom i smislom.

Sudbina i slučaj

Istorijski događaji često izgledaju kao rezultat velikih procesa, ali pojedinačne odluke, slučajnosti i susreti mogu promeniti tok događaja.

Ključne reči

Sinaj, Manastir Svete Katarine, Konstantin fon Tišendorf, Žorž Riketi, Kodeks Sinaitikus, Biblija, jevanđelje, rukopis, drevni tekst, hrišćanstvo, istorija, istorijska činjenica, fikcija, istorijski roman, istina, mit, vera, nauka, arheologija, filologija, istorijsko pamćenje, interpretacija, potraga, otkriće, tajna, smisao postojanja, čovek, sudbina, slučajnost, istorija i fikcija, postmodernizam, intertekstualnost, simultanizam, montaža, asocijacija, književni klasik, Sinaj, Sveta Katarina, Vizantija, hrišćanska tradicija, biblijski rukopisi, istorijska svest.

„Sinajsko jevanđelje“ je roman o potrazi za drevnim biblijskim tekstom koja se pretvara u mnogo dublju potragu za granicom između istorijske činjenice, mita, vere, ljudskog sećanja i istine.
85333195 Sinajsko jevanđečlje - Milan St. Protić

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.