| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Izdavač. UDRUŽENJE BIVŠIH LOGORAŠA DRUGOG SVJETSKOG RATA I. NJIHOVIH POTOMAKA U REPUBLICI SRPSKOJ, BANJA LUKA.
tvrd povez
658 страница
ODLIČNO OČUVANO
Milan Bastašić (Grubišno Polje, 30. januar 1931 — Beograd, 7. oktobar 2016) bio je srpski ljekar-epidemiolog, sanitetski-pukovnik Jugoslovenske narodne armije i pisac.
Biografija
Milan Bastašić rođen je u Grubišnom Polju, Zapadna Slavonija, u porodici Luke i Evice, rođene Đukić, kao treće dijete. Otac mu je bio solunski dobrovoljac.
Krajem aprila 1941. godine hrvatske ustaše hapse mu oca i osamnaestogodišnjeg brata Stevu i potom ih ubijaju negdje na području kompleksa hrvatskih ustaških koncentracionih logora Gospić-Jadovno-Pag. Poslije masovnog masakra srpskog naroda na Bilogori i u Grubišnom Polju krajem septembra i početkom oktobra 1942, Milana su sa muškarcima ustaše otjerale u logor Jasenovac, a majku i sestru Jovanku u logor Sisak. Nakon rata, kratko vrijeme živi i radi u Gospiću a nakon toga, sve do 1987. u Zagrebu. Savez komunista napustio je 1986. godine. Nakon prijevremenog penzionisanja u 56. godini života, živi u rodnom Grubišnom Polju. Devedesetih godina, jasno i javno opredjeljuje se na stranu interesa srpskog naroda Bilogore. Zbog prijetnje hapšenjem, napustio je Grubišno Polje 15. avgusta 1991, samo dan prije prvog krvavog masakra Srba. Seli u Srbiju. Zbog neosnovane optužnice, podignute od strane županijskog Suda u Bjelovaru 1992. i ponovljene 1994. godine, onemogućen mu je povratak u rodno mjesto sve do povlačenja optužnice 2011. godine. Otac je dvoje djece i djed šestero unučadi.
Autor je prve do sada izdane knjige o kontinuitetu stradanja srpskog naroda Bilogore i Grubišnog Polja. Knjiga sadrži autentična svjedočanstva o genocidu počinjenom nad Srbima grubišnopoljskog Kotara, popis žrtava 26/27. aprila 1941, popis jasenovačkih žrtava 1941-1945. sa šireg područja Grubišnog Polja, podatke o iseljavanju Srba u međuratnom periodu kao i obimnu fotodokumentaciju. Prvi je predsjednik Zavičajnog udruženja Bilogora sa sjedištem u Beogradu. Jedan je od osnivača i predsjednik skupštine udruženja građana „Jadovno 1941.“ u Banjaluci.