pregleda

Vlaški Do - monografija, Tanja Adamović


Cena:
1.200 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

LukiVikt (733)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 899

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2010
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Polovna knjiga, izuzetno očuvana, kao nova.

Izdavač: Narodna biblioteka Prof. dr Aleksandar Ivić - Žabari,
2010. god.
Broširan povez, 23 cm.
210 str. Ilustrovano

Vlaški Do je naselje u Srbiji u opštini Žabari u Braničevskom okrugu.

Vlaški Do je selo u Srbiji koje se nalazi 14 kilometara severno od Žabara, na nadmorskoj visini od 95 m. Selo je zbijenog tipa, pravougaonog oblika i smešteno je duž puta Svilajnac-Požarevac-Kostolac, na dodiru aluvijalne ravni Velike Morave i Sopotske Grede.

Iznad sela se nalazi nekoliko visova: Lokva (234 m), Ornica (179 m). Istočno od sela je zaselak Točka, takođe zbijenog tipa i pravougaonog oblika. Točka je od Vlaškog Dola udaljena 2 kilometra. Vlaški Do se pruža meridijanskim pravcem (pravac sever-jug, dužina 4 kilometra). Površina atara sela iznosi 2791 hektar. Nadomak sela izvire potok Priložac, koji se uliva u Čokordin.

Vlaški Do se pominje 1467. godine u Braničevskom tefteru. Tada je naselje bilo u oblasti Lučice i imalo je samo 14 kuća. Polovinom XVII veka selo se nalazilo zapadno od današnjeg položaja, između Resave i Velike Morave, u potezu Prnjavor (tada je imalo 12 kuća).

Zbog čestih poplava meštani su se preselili preko Resave. Sledeće preseljenje je naredio Knez Miloš koji je naredio i prosecanje puta Svilajnac-Požarevac, duž koga je i Vlaški Do (u XIX veku). Put Svilajnac-Požarevac izgrađen je 1830. godine.

Do 1949. godine naziv naselja je bio Tomislavac, u periodu 1949-1952. naziv je bio Veliki Vlaški Do i konačno 1952. godine dobija današnjni naziv.

Najveća zavetina je Trojica.

U naselju Vlaški Do živi 1031 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,8 godina (42,2 kod muškaraca i 47,2 kod žena). U naselju ima 469 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,79.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Komunikacija isključivo porukama na Kupindu. Plaćanje pre slanja. Knjige šaljem kao preporučenu tiskovinu, paket, Post Express-om Poštarina isključivo na teret kupca. Knjige ne šaljem pouzećem. Za oštećenja nastala u transportu, ne odgovaram, ali ću se truditi da robu zapakujem najbolje moguće, i da je obezbedim od bilo kakvih oštećenja. Šaljem u inostranstvo po cenovniku Pošte Srbije (uplata Western Union-om). Na teritoriji Novog Sada preuzimanje knjiga je moguće na adresi koju ćete dobiti porukom (Novo Naselje).

Zbog velikog broja predmeta, molim Vas da pre kupovine proverite da li imam predmet koji želite putem poruke na Kupindu.

Predmet: 79864901
Polovna knjiga, izuzetno očuvana, kao nova.

Izdavač: Narodna biblioteka Prof. dr Aleksandar Ivić - Žabari,
2010. god.
Broširan povez, 23 cm.
210 str. Ilustrovano

Vlaški Do je naselje u Srbiji u opštini Žabari u Braničevskom okrugu.

Vlaški Do je selo u Srbiji koje se nalazi 14 kilometara severno od Žabara, na nadmorskoj visini od 95 m. Selo je zbijenog tipa, pravougaonog oblika i smešteno je duž puta Svilajnac-Požarevac-Kostolac, na dodiru aluvijalne ravni Velike Morave i Sopotske Grede.

Iznad sela se nalazi nekoliko visova: Lokva (234 m), Ornica (179 m). Istočno od sela je zaselak Točka, takođe zbijenog tipa i pravougaonog oblika. Točka je od Vlaškog Dola udaljena 2 kilometra. Vlaški Do se pruža meridijanskim pravcem (pravac sever-jug, dužina 4 kilometra). Površina atara sela iznosi 2791 hektar. Nadomak sela izvire potok Priložac, koji se uliva u Čokordin.

Vlaški Do se pominje 1467. godine u Braničevskom tefteru. Tada je naselje bilo u oblasti Lučice i imalo je samo 14 kuća. Polovinom XVII veka selo se nalazilo zapadno od današnjeg položaja, između Resave i Velike Morave, u potezu Prnjavor (tada je imalo 12 kuća).

Zbog čestih poplava meštani su se preselili preko Resave. Sledeće preseljenje je naredio Knez Miloš koji je naredio i prosecanje puta Svilajnac-Požarevac, duž koga je i Vlaški Do (u XIX veku). Put Svilajnac-Požarevac izgrađen je 1830. godine.

Do 1949. godine naziv naselja je bio Tomislavac, u periodu 1949-1952. naziv je bio Veliki Vlaški Do i konačno 1952. godine dobija današnjni naziv.

Najveća zavetina je Trojica.

U naselju Vlaški Do živi 1031 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,8 godina (42,2 kod muškaraca i 47,2 kod žena). U naselju ima 469 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,79.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
79864901 Vlaški Do - monografija, Tanja Adamović

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.