Stara cena  | 
                                
                                     990 din | 
                            |
| Cena: | ||
| Želi ovaj predmet: | 6 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta  CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  Ostalo (pre slanja) Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Novi Sad,  Novi Sad  | 
                            
                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Godina izdanja: 437
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                                                        Autor: Strani
                                                                                
                        Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 
 
Srpskih - Jugoslovenskih - Zemalja u Turskoj i Austriji  
 
Knjiga Odlomci istorije Srba i srpskih-jugoslavenskih-zemalja u Turskoj i Austriji izdata 1872. god u Državnoj štampariji u Beogradu, predstavljala je samo najavu pune Istorije Srba od Miloša S. Milojevića u 16 tomova. Međutim, te knjige nisu nikada objavljene, a posle Prvog svetskog rata im se gubi svaki trag. 
 
 
 
Miloš S. Milojević (Crna Bara, 16. oktobar 1840 — Beograd, 24. jun 1897) bio je srpski publicista, učitelj, pravnik i oficir. 
 
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Šapcu i Beogradu. Školovanje je potom nastavio u Kijevu i Moskvi. Godine 1870. postao je profesor gimnazije u Beogradu, da bi od 1873. do 1876. godine, bio upravitelj i profesor drugog odeljenja beogradske Bogoslovije. 
 
Aktivno je učestvovao u Srpsko-turskim ratovima 1876—1878. Za profesora i direktora gimnazije u Leskovcu postavljen je 1881. godine. Godine 1890. postavljen je za upravitelja Svetosavske večernje bogoslovsko-učiteljske škole. Bio je i upravnik Svetosavske večernje škole (1891−1893). 
 
Njegov rad su javno i oštro kritikovali sledeći njegovi savremenici: Stojan Novaković, Jovan Cvijić i dr. O tome postoje brojna svedočanstva, a njegovo uklanjanje iz naučne sfere vremenom je postala trajna i nepromenljiva činjenica, zbog kako su naveli štetnog delovanja i revizije srpske naučne istoriografije. Istaknuti istoričari njegovog doba su bili izrazito kritični prema Milojevićevom istoriografskom radu. Nije izabran u Srpsku kraljevsku akademiju nakon članstva u Srpskom učenom društvom. Akademija mu se zahvalila počasnim članstvom ali ne angažovanjem u istoj.[1] 
 
Poreklo i školovanje 
Rođen je u svešteničkoj porodici u selu Crna Bara, u Mačvanskom srezu (Podrinjski okrug) od oca Stefana (18??-1849) i majke Sofije (18??-1874).[2] Zbog toga su ga zvali po rodnom kraju „Mačvanin”. Osnovnu školu završio je u selu Glogovcu, a gimnaziju u Beogradu (1859). 
 
Od 1859. do 1862. godine, izučavao je pravne nauke na Beogradskom liceju, a zatim je kao »državni pitomac« (stipendista države) pohađao (po šest semestara) na Pravnom i Filozofskom fakultetu u sklopu Moskovskog univerziteta. U Moskvi je konkretno studirao (ne završivši studije[3]) Filologiju slavenskih živih i izumrlih plemena s političkom istorijom i književnošću. Među tamošnjim profesorima na njega je najveći utisak ostavio ruski slavista prof. Josif Maksimovič Bođanski (rus. О́сип Макси́мович Бодя́нский: 1808—1877). 
 
Podstaknut usvojenim znanjima, prvi put se javno oglasio 1866. godine člankom „Propagande u Turskoj“, budući da su Srbi u to vreme još uvek bili pod stranom vlašću.