Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 384
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! U uvodu ima podvucenih nekoliko recenica obicnom olovkom, nista strasno! Sve ostalo uredno!
Tri su ključne tačke analize: polemika sa predstavnicima nemačke istorijske škole, izlaganje načela istinske teorijske analize, interpretacija društvenih pojava (poreklo i karakter društvenih institucija). Menger konstatuje da ga je vodila misao da na polju istraživanja političke ekonomije u Nemačkoj treba omogućiti povratak na njene prave zadatke, osloboditi je jednostranosti i povezati sa opštim idejnim tokovima. Žustro osporavanje Mengerovih stavova došlo je od strane nemačke istorijske škole. Menger je na napade odgovorio pamfletom Zablude istoricizma u nemačkoj nacionalnoj ekonomiji. Ovi događaji označili su početak čuvenog `sukoba metoda`.Rasprava se, kako kaže Mizes, vodila oko pitanja da li može izvan istorije postojati nauka koja se bavi ljudskim delanjem. Menger je deceniju nakon izbijanja sukoba u prilogu pisanom povodom smrti Vilhelma Rošera, skrenuo pažnju i na sukob metoda. Naglasio je da nije prihvatljivo tumačenje po kome je to bio sukob indukcije i dedukcije. Reč nije o tome, tvrdi Menger, da jedna škola odbija postupak druge, već je ključna razlika u razumevanju kako ciljeva istraživanja, tako i sistema zadataka koje ekonomska nauka mora da rešava.
Carl Menger von Wolfensgrün[2] (/ˈmɛŋɡər/; njemački: [ˈmɛŋɐ]; 28. veljače 1840. [3] – 26. veljače 1921.) bio je austrijski ekonomist i osnivač Austrijske škole ekonomije. Menger je pridonio razvoju teorija marginalizma i granične korisnosti, [4] koje su odbacivale teoriju vrijednosti o trošku proizvodnje, kakvu su razvili klasični ekonomisti poput Adama Smitha i Davida Ricarda. Kao odstupanje od toga, on bi svoju rezultirajuću perspektivu nazvao subjektivnom teorijom vrijednosti.