pregleda

SJEĆANJA Uspomene na valjane Srbe Bosanskog broda i oko


Cena:
790 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5803)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9668

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

SJEĆANJA Uspomene na valjane Srbe Bosanskog broda i okoline
Mihailo Pantić

Kao NOVO

Autorsko izdanje
Autor - Mihailo Pantić
Broširan povez, 21 cm, 183 strane, ilustrovano.

Sećanja








Brod (ranije Srpski Brod, prije rata Bosanski Brod) je naseljeno mjesto na krajnjem sjeveru Republike Srpske, na desnoj obali rijeke Save, y BiH. Administrativni je centar istoimene opštine.

Brod
Brod, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, 2009.jpg
Brod viđen iz Slavonskog Broda
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država
Bosna i Hercegovina
Entitet
Republika Srpska
Opština
Brod
Osnovan
podjela jedinstvenog Broda u dvije administracije, posavsku i slavonsku 1739. godine
Stanovništvo
— 2013.
Pad 7.637 (RZS)
Pad 7.961 (AGS)
Geografske karakteristike
Koordinate
45° 08′ 41″ SGŠ; 18° 00′ 23″ IGD
Vremenska zona
UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Brod na mapi Bosne i HercegovineBrodBrod
Brod na mapi Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj
74450
Pozivni broj
053

Srpska pravoslavna crkva Pokorva Presvete Bogorodice u Brodu. U Otadžbinskom ratu 1992. godine je srušena od velikohrvatskih okupatora

Spomenik poginuli borcima Otadžbinskog rata, 1991-1995.

Natpis pored spomenika poginulim borcima Otadžbinskog rata, 1991-1995.

Spomenik generalu Slavku Lisici, oslobodiocu Broda od velikohrvatskih okupatora
Na popisu stanovništva 2013. godine, Brod je prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske imao 7.637 stanovnika[1], a prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine 7.961 stanovnika[2].

Geografija

Istorija Uredi

Staro doba Uredi
Istorija Broda i naselja u njegovoj okolini datira još iz bronzanog doba, oko 1600. godine prije naše ere. Na mjestu na kojem je danas smješten jedan dio postrojenja rafinerije nafte RS, nalaze se pod zemljom ostaci relativno velikog naselja iz pradavnih vremena. To mjesto narod je nazivao Pekarusa. Stanovnici Pekaruse pripadali su velikom panonskom narodu. Svoje tragove na ovim prostorima ostavili su i stari Rimljani. Na mjestu današnjeg Broda, postojalo je gradsko naselje koje su Rimljani zvali Marsonija. Kako i sama riječ Marsonija podsjeća na Mars — rimskog boga rata — tako ni Marsonija nije bila samo civilno i trgovačko naselje, nego je imala i utvrđenje. Glavnina stare Marsonije, nalazila se na mjestu današnje Slavonsko-Brodske tvrđave, a dio naselja bio je i na desnoj strani. Pisani dokumenti u kojima se Brod prvi put spominje datiraju iz 365. godine, što govori o činjenici da je ovaj grad star 1635 godina.

Tursko i Austrougarsko carstvo Uredi
Po redu starosti, u okolici Broda na prvom mjestu su Vinska i Liješće, koji se u izvještajima Marijana Maravića spominju 1648. To tursko utvrđenje zvano Busud, je 1716. godine `oplenio` austrijski general Petraš.[3] Jedinstveni Brod tek je 1739. godine podijeljen u dvije administracije, posavsku i slavonsku. Desna obala postala je dio turskog a lijeva austrijskog carstva. Godine 1850-e, u Brodu je živjelo 700 stanovnika.

Svoj relativno veliki uspon Brod je doživio u prvim godinama 19. vijeka. U to doba bio je to trgovački centar i važna tačka na raskršću dva carstva. Padom Napoleona, Brod će izgubiti svoj strateški značaj. Na Berlinskom kongresu 1878. godine Austriji je dodijeljen mandat da preuzme upravu u Bosni. Tada je i Brod postao dio Austrougarske monarhije. Sa tom godinom su povezani i počeci školstva u Brodu.

Prva javna biblioteka u Brodu je osnovana 1889. godine pri Narodnoj osnovnoj školi. Poznata sarajevska trgovačka porodica Hadži-Ristić osniva i prvu novčanu ustanovu 1859. godine. Nakon uspostavljanja Austrougarske monarhije nad područjem Bosne, Brod postaje glavni punkt za promet monarhije sa novoprisajedinjenim pokrajinama.

Željeznička stanica sagrađena je 1896. godine po nacrtu arhitekte Hansa Niemezceka. Stanica je svečano stavljena u upotrebu 1897. godine. Uzor za ovu građevinu graditelj je potražio u dalekom Avganistanu, podigavši je u pseudomavarskom stilu. Najstarijim objektom koji je sagrađen u tom stilu, a koji je sačuvan, smatra se Vijećnica u Sarajevu. Nažalost, stanica je do temelja razorena u velikom napadu na Brod 19. januara 1945. godine. U Sarajevu su sačuvani kompletni planovi ove građevine. Željeznička stanica u Brodu je bila sve do svršetka Drugog svjetskog rata najveći prometni čvor u BiH.

Dana, 15. jula 1897. krenuo je prvi voz iz Broda prema Derventi i Žepču. Prva srpska pravoslavna crkva sagrađena je u Brodu 1894. godine. Stara rimokatolička crkva Sveti Ilija bila je sagrađena 1860. godine, a nakon podizanja nove crkve 1907. godine bila je pregrađena kao stambeni objekt. Džamija je bila sagrađena 1909. godine. O staroj džamiji nema podataka, ali se svakako zna da je bila sagrađena u 18. vijeku.

Jedan od interesantnih podataka je da je Brod zahvaljujući trgovcima u Slavonskom Brodu dobio 1860. godine i prvu petrolejsku lampu u cijeloj BiH. Zanimljivo je i to da je 1923. godine Rafinerija nafte uspjela nabaviti automobil marke „Ford“ i to je ujedno bio prvi automobil u Brodu. Prvi aero-miting u Brodu je bio 1912. godine. On je bio priređen samo 9 godina pošto se prvi avion podigao iznad zemlje. Naselje na desnoj obali Save službeno je prozvano Bosanski Brod u ranu jesen 1878. godine, i ovo ime je zadržao sve do kraja 20. vijeka.

Drugi svjetski rat Uredi
Saznajte više
Ovaj odeljak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije.
U Bosanskom Brodu naoružane grupe železničara Hrvata napale su 11. aprila 1941. godine jugoslovenske službenike. `Na sve strane začula se pucnjava iz pušaka, a Hrvati frankovci počeli su likovati, skupljati se u veće grupe i naoružavati`.[4] Aprila iste godine iz Bosanskog Broda i okolnih sela uhapšeno je oko 70 Srba.

Bosanski Brod je prvi grad u porobljenoj Evropi, koji je 13. aprila 1941. godine oslobođen, i to od pripadnika Jugoslovenske kraljevske vojske. Pukovnik Dragoljub Draža Mihajlović je dobio naređenje od komadanta armije, da svojim tek formiranim Brzim odredom tu dejstvuje.[5]

Dana 19. maja 1941. godine ustaše su uhapsile sveštenika Iliju Berića iz Bosanskog Broda.[6]

U Bosanskom Brodu, zaprećeno je Srbima da će biti internirani u logore ako ne budu prešli u katolicizam.[7][8]

Saveznička avijacija sastavljena od 180 aviona bombardovala je Bosanski Brod 27.jula 1944. godine.[9]

Odbrambeno-otadžbinski rat 1992–1995. Uredi
Detaljnije: Zločin u Bosanskom Brodu 1992.
Stanovništvo

Mesne zajednice 1991.

Privreda

Sport

Gradovi pobratimi

Znamenite ličnosti Uredi

Duško Trifunović, (književnik i pesnik)
Živko Savković, (književnik i pesnik)
Sima Lazić Lukin, (publicista, novinar i književnik)
Voja Čolanović, pisac, novinar, i prvi urednik Naučnog programa Televizije Beograd [13]
Žarko Vidović, (narodni heroj u Drugom svetskom ratu)
Milan Gorkić, (sekretar CK KPJ)
Ljupko Petrović, (fudbalski trener)
Braca Petrov, (partijski radnik u Drugom svetskom ratu)
Đuro Basler, (istoričar, arheolog i konzervator)
Ljiljana Molnar-Talajić, (operska diva)
Marinko Soldo, (pesnik i esejista)
Irena Mulamuhić (glumica)
Sead Mašić, (fudbaler)
Edin Mujčin, (fudbaler)
Dejan Lukić,14-godišnji dečak čiji je projekat NASA prihvatila za lansiranje nano satelita u Zemljinu orbitu.[14]

Istorija bosne i hercegovine

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 68456965
SJEĆANJA Uspomene na valjane Srbe Bosanskog broda i okoline
Mihailo Pantić

Kao NOVO

Autorsko izdanje
Autor - Mihailo Pantić
Broširan povez, 21 cm, 183 strane, ilustrovano.

Sećanja








Brod (ranije Srpski Brod, prije rata Bosanski Brod) je naseljeno mjesto na krajnjem sjeveru Republike Srpske, na desnoj obali rijeke Save, y BiH. Administrativni je centar istoimene opštine.

Brod
Brod, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, 2009.jpg
Brod viđen iz Slavonskog Broda
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država
Bosna i Hercegovina
Entitet
Republika Srpska
Opština
Brod
Osnovan
podjela jedinstvenog Broda u dvije administracije, posavsku i slavonsku 1739. godine
Stanovništvo
— 2013.
Pad 7.637 (RZS)
Pad 7.961 (AGS)
Geografske karakteristike
Koordinate
45° 08′ 41″ SGŠ; 18° 00′ 23″ IGD
Vremenska zona
UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Brod na mapi Bosne i HercegovineBrodBrod
Brod na mapi Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj
74450
Pozivni broj
053

Srpska pravoslavna crkva Pokorva Presvete Bogorodice u Brodu. U Otadžbinskom ratu 1992. godine je srušena od velikohrvatskih okupatora

Spomenik poginuli borcima Otadžbinskog rata, 1991-1995.

Natpis pored spomenika poginulim borcima Otadžbinskog rata, 1991-1995.

Spomenik generalu Slavku Lisici, oslobodiocu Broda od velikohrvatskih okupatora
Na popisu stanovništva 2013. godine, Brod je prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske imao 7.637 stanovnika[1], a prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine 7.961 stanovnika[2].

Geografija

Istorija Uredi

Staro doba Uredi
Istorija Broda i naselja u njegovoj okolini datira još iz bronzanog doba, oko 1600. godine prije naše ere. Na mjestu na kojem je danas smješten jedan dio postrojenja rafinerije nafte RS, nalaze se pod zemljom ostaci relativno velikog naselja iz pradavnih vremena. To mjesto narod je nazivao Pekarusa. Stanovnici Pekaruse pripadali su velikom panonskom narodu. Svoje tragove na ovim prostorima ostavili su i stari Rimljani. Na mjestu današnjeg Broda, postojalo je gradsko naselje koje su Rimljani zvali Marsonija. Kako i sama riječ Marsonija podsjeća na Mars — rimskog boga rata — tako ni Marsonija nije bila samo civilno i trgovačko naselje, nego je imala i utvrđenje. Glavnina stare Marsonije, nalazila se na mjestu današnje Slavonsko-Brodske tvrđave, a dio naselja bio je i na desnoj strani. Pisani dokumenti u kojima se Brod prvi put spominje datiraju iz 365. godine, što govori o činjenici da je ovaj grad star 1635 godina.

Tursko i Austrougarsko carstvo Uredi
Po redu starosti, u okolici Broda na prvom mjestu su Vinska i Liješće, koji se u izvještajima Marijana Maravića spominju 1648. To tursko utvrđenje zvano Busud, je 1716. godine `oplenio` austrijski general Petraš.[3] Jedinstveni Brod tek je 1739. godine podijeljen u dvije administracije, posavsku i slavonsku. Desna obala postala je dio turskog a lijeva austrijskog carstva. Godine 1850-e, u Brodu je živjelo 700 stanovnika.

Svoj relativno veliki uspon Brod je doživio u prvim godinama 19. vijeka. U to doba bio je to trgovački centar i važna tačka na raskršću dva carstva. Padom Napoleona, Brod će izgubiti svoj strateški značaj. Na Berlinskom kongresu 1878. godine Austriji je dodijeljen mandat da preuzme upravu u Bosni. Tada je i Brod postao dio Austrougarske monarhije. Sa tom godinom su povezani i počeci školstva u Brodu.

Prva javna biblioteka u Brodu je osnovana 1889. godine pri Narodnoj osnovnoj školi. Poznata sarajevska trgovačka porodica Hadži-Ristić osniva i prvu novčanu ustanovu 1859. godine. Nakon uspostavljanja Austrougarske monarhije nad područjem Bosne, Brod postaje glavni punkt za promet monarhije sa novoprisajedinjenim pokrajinama.

Željeznička stanica sagrađena je 1896. godine po nacrtu arhitekte Hansa Niemezceka. Stanica je svečano stavljena u upotrebu 1897. godine. Uzor za ovu građevinu graditelj je potražio u dalekom Avganistanu, podigavši je u pseudomavarskom stilu. Najstarijim objektom koji je sagrađen u tom stilu, a koji je sačuvan, smatra se Vijećnica u Sarajevu. Nažalost, stanica je do temelja razorena u velikom napadu na Brod 19. januara 1945. godine. U Sarajevu su sačuvani kompletni planovi ove građevine. Željeznička stanica u Brodu je bila sve do svršetka Drugog svjetskog rata najveći prometni čvor u BiH.

Dana, 15. jula 1897. krenuo je prvi voz iz Broda prema Derventi i Žepču. Prva srpska pravoslavna crkva sagrađena je u Brodu 1894. godine. Stara rimokatolička crkva Sveti Ilija bila je sagrađena 1860. godine, a nakon podizanja nove crkve 1907. godine bila je pregrađena kao stambeni objekt. Džamija je bila sagrađena 1909. godine. O staroj džamiji nema podataka, ali se svakako zna da je bila sagrađena u 18. vijeku.

Jedan od interesantnih podataka je da je Brod zahvaljujući trgovcima u Slavonskom Brodu dobio 1860. godine i prvu petrolejsku lampu u cijeloj BiH. Zanimljivo je i to da je 1923. godine Rafinerija nafte uspjela nabaviti automobil marke „Ford“ i to je ujedno bio prvi automobil u Brodu. Prvi aero-miting u Brodu je bio 1912. godine. On je bio priređen samo 9 godina pošto se prvi avion podigao iznad zemlje. Naselje na desnoj obali Save službeno je prozvano Bosanski Brod u ranu jesen 1878. godine, i ovo ime je zadržao sve do kraja 20. vijeka.

Drugi svjetski rat Uredi
Saznajte više
Ovaj odeljak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije.
U Bosanskom Brodu naoružane grupe železničara Hrvata napale su 11. aprila 1941. godine jugoslovenske službenike. `Na sve strane začula se pucnjava iz pušaka, a Hrvati frankovci počeli su likovati, skupljati se u veće grupe i naoružavati`.[4] Aprila iste godine iz Bosanskog Broda i okolnih sela uhapšeno je oko 70 Srba.

Bosanski Brod je prvi grad u porobljenoj Evropi, koji je 13. aprila 1941. godine oslobođen, i to od pripadnika Jugoslovenske kraljevske vojske. Pukovnik Dragoljub Draža Mihajlović je dobio naređenje od komadanta armije, da svojim tek formiranim Brzim odredom tu dejstvuje.[5]

Dana 19. maja 1941. godine ustaše su uhapsile sveštenika Iliju Berića iz Bosanskog Broda.[6]

U Bosanskom Brodu, zaprećeno je Srbima da će biti internirani u logore ako ne budu prešli u katolicizam.[7][8]

Saveznička avijacija sastavljena od 180 aviona bombardovala je Bosanski Brod 27.jula 1944. godine.[9]

Odbrambeno-otadžbinski rat 1992–1995. Uredi
Detaljnije: Zločin u Bosanskom Brodu 1992.
Stanovništvo

Mesne zajednice 1991.

Privreda

Sport

Gradovi pobratimi

Znamenite ličnosti Uredi

Duško Trifunović, (književnik i pesnik)
Živko Savković, (književnik i pesnik)
Sima Lazić Lukin, (publicista, novinar i književnik)
Voja Čolanović, pisac, novinar, i prvi urednik Naučnog programa Televizije Beograd [13]
Žarko Vidović, (narodni heroj u Drugom svetskom ratu)
Milan Gorkić, (sekretar CK KPJ)
Ljupko Petrović, (fudbalski trener)
Braca Petrov, (partijski radnik u Drugom svetskom ratu)
Đuro Basler, (istoričar, arheolog i konzervator)
Ljiljana Molnar-Talajić, (operska diva)
Marinko Soldo, (pesnik i esejista)
Irena Mulamuhić (glumica)
Sead Mašić, (fudbaler)
Edin Mujčin, (fudbaler)
Dejan Lukić,14-godišnji dečak čiji je projekat NASA prihvatila za lansiranje nano satelita u Zemljinu orbitu.[14]

Istorija bosne i hercegovine
68456965 SJEĆANJA Uspomene na valjane Srbe Bosanskog broda i oko

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.