Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K39
Jezik: Srpski
Autor: Strani
U dobrom stanju! Dvojezicno izdanje!
Rusini su istočnoslovenski narod, koji pretežno živi u zapadnoj Ukrajini, u pokrajini Zakarpatija, a ima ih ukupno oko 1.610.000. Delovi ovog naroda takođe žive i u Slovačkoj, Poljskoj, Rumuniji, Srbiji,Hrvatskoj, SAD-u, Australiji i Kanadi.[1][2] Njihov jezik spada u grupu istočnoslovenskih jezika. Rusine neki smatraju posebnim narodom, dok ih drugi smatraju delom ukrajinskog naroda.
Rusinы.png
Pored ovog imena, Rusini se u istorijskim dokumentima pominju i pod imenima Ruteni i Malorusi. Na teritoriji na kojoj danas žive Rusini (Ruteni) su se naselili negde sredinom 13. veka, premda postoji mišljenje da su ih Ugri već zatekli tamo. Rusini su od samog početka pripadali pravoslavnoj crkvi. Četrdeset i peti zakonski članak iz 1495. pominje ih kao „šizmatike“, tj. pravoslavce:
„Na granicama Kraljevine [Ugarske] ima mnogo mesta, u kojima Rašani [tj. Srbi], Ruteni [tj. Rusini], Vlasi [tj. Rumuni] i drugi šizmatici [tj. pravoslavni] borave na zemljištu hrišćana [tj. katolika]. Živeći do sada u skladu sa svojim [pravoslavnim] obredom, navikli su da ne plaćaju uopšte nikakvu [crkvenu] desetinu od [prinosa od] tog istog zemljišta. Međutim, gospoda prelati [tj. crkvene starešine] ih nastoje naterati na plaćanje desetine. Pošto se desetina, namenjena za Hristovu baštinu [tj. dobra koja poseduje crkva], obično traži od Hristovih vernika [tj. katolika] a ne od drugih šizmatika — posebno ne od onih, koji na poziv i radi bezbednosti Kraljevskog Veličanstva i vojvoda, barona i ostalih činovnika koji drže granice [Ugarske] Kraljevine, nastanjuju pomenuta mesta — zato je naređeno i zaključeno da se odsad pa nadalje od Rašana, Rutena, Vlaha i drugih šizmatika, na kojem god zemljištu hrišćana boravili, ne traži uopšte nikakva desetina.[a]”
Kao pravoslavni, Rusini su prešli na uniju, koju je prihvatio 1646. monah Petar Parfeni u ime svoje braće sveštenika. Kao nagradu za to, Petar Parfeni je kasnije postao unijatski episkop. Međutim, ovim unijatska propaganda nije još postigla svoj cilj. Petar Parfeni je 1655. priveo još 400 pravoslavnih sveštenika uniji.
Unija je među Rusinima dugo vremena bila tajna. Kada je pre Drugog svetskog rata počeo proces vraćanja pravoslavlju, mnogi nisu razumeli šta se događa, jer su oduvek smatrali sebe pravoslavnima. Iskoristivši to, unijatsko sveštenstvo, umesto bilo kakvog objašnjavanja, zvalo je „šizmaticima“ one koji su se vraćali pravoslavlju. Na taj način moglo je nakratko da spreči masovno preobraćanje.....