ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K75
Jezik: Srpski

u dobrom stanju! Posveta!

Ime Srema dolazi od imena antičkog grada Sirmijuma (današnja Sremska Mitrovica). Nazivi na drugim jezicima - lat. Syrmia ili Sirmium, hrv. Srijem, mađ. Szerém ili Szerémség, nem. Syrmien, svk. Sriem, rusin. Срим, tur. Sirem. U ijekavskoj varijanti srpskog jezika je ranije upotrebljavan i naziv Srijem.

Antički Sirmijum se zvao na vulgarnolatinskom Sermi. U Muzeju Vojvodine u Sremskoj Mitrovici je izložen podatak da je stariji oblik imena grada glasio Sermi. U zborniku `Vojvodina` (knjiga I, Novi Sad, 1939, strana 109), u delu o toponomastici čiji je autor dr Petar Skok, piše da je reč Srem bila isprva ime grada, kao i u rimsko doba što je Sirmijum bilo samo ime grada, a nikako teritorije. Srpskohrvatski je oblik Srem (ikavski Srim, ijekavski Srijem) nastao pravilno iz vulgarnolatinskog lokativa SERMI `u Sremu - Mitrovici`. Dalje u fusnoti 11 citirane knjige stoji da je oblik sa E mesto I (sermenses) potvrđen natpisima (delo `Pojave vulgarnolatinskog jezika`. pp. 24, 26, 31, 65 - članak u Zeitschrift fur roman Philologie, sv. XLVI. pp. 386).

Miroslava Mirković u knjizi `Sirmium - Istorija rimskog grada od I do kraja IV veka`, na strani 110. piše da se na natpisima iz Salone datiranim u VI vek spominju dve ličnosti za koje se može pretpostaviti da su izbegle iz Sirmijuma posle pada grada u ruke Avara. Jedna od njih je abatisa (opatica), Johana, koja se spominje na sledećem vulgarnolatinskom natpisu: `Ovde počiva u miru sveta opatica Johana sirmijumska građanka, koja požive...` (Na latinskom: `...abatissa Johanna civis SERMENSES qui bixit...`).

Nazive Srijem, Srijemska Mitrovica ili Srijemski Karlovci su ranije koristili Srbi ijekavci, ali su se ti oblici danas zadržali samo kod katolika našeg jezika. Gerasim Zelić koristi taj naziv [1]. Savo Ivanović u knjizi `Nekoliko krvavih stranica iz albuma Petrović Njegoševog doma` (pp. 173.) navodi frazu `...kao vješti Srijemac`, Mitropolit Mitrofan Ban u knjizi o Petru Cetinjskom piše `... Arhimandrit Petronije Lujanović (iz Srijema)`, Bude Budisavljević Prijedorski u delu `Uspomene na Nikanora Grujića` pominje frazu `...ubavoga Srijema` (pp. 5.), dok Srbin katolik Luko Zore u knjizi `Dubrovčani su Srbi` na strani 12. spominje Srijemce i zamera im što kritikuju Vuka zbog jekavštine kao tobože hrvatskog govora. Manojlo Grbić u `Karlovačkom vladičanstvu` (knjiga prva. pp. 194) piše: `po Srijemu`. Srbi ijekavci različitih veroispovesti su u Hrvatskoj, Dalmaciji, Crnoj Gori, pa i u zapadnoj Srbiji (kao Vuk Karadžić, Rječnik, Biograd) koristili ijekavske varijante nekih toponima.