Cena: |
1.100 din
(Predmet nije aktivan)
|
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Beograd-Savski venac, Beograd-Savski venac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2017
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Nova knjiga.
184 strane, format 14x20 cm, broširano.
Prilagođeno izdanje.
Kompletni komentari su uneti u knjigu.
Bibliografija je namerno izbačena, jer se nalazila u samom tekstu i svojom obimnošću opterećivala čitanje. Bibliografski podaci su se odnosili na knjige uglavnom nedostupne prosečnom čitaocu.
Istorijskih izvora o srpskim bogovima pre hrišćanstva ima vrlo malo.
Obilje ovih izvora zapravo se nalazi u folkloru, u narodnim legendama i pesmama. Izučavajući ih, Veselin Čajkanović je pokazao da su mnoge osobine vrhovnog boga u staroj srpskoj religiji prenete na hrišćanske narodne svece, Jovana, Aranđela, Nikolu i Mratu, a posebno na Svetog Savu, srpskog nacionalnog svetitelja.
Veselin Čajkanović (Beograd, 1881 –1946) je bio profesor Univerziteta u Beogradu i srpski istoričar religije.
Po završteku gimnazije, na Velikoj školi studirao klasičnu filologiju, a po završetku studija nastavio je obrazovanje u Nemačkoj. U Lajpcigu je izučavao klasičnu filologiju, jevrejski i staroslovenski jezik, a u Minhenu je doktorirao. 1908. se vratio u Beograd, gde je postao docent za latinski jezik na Filozofskom fakultetu.
Veselin Čajkanović je učestvovao i u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Učestvovao je u bici na Konatici, u borbama za oslobođenje Beograda, na Solunskom frontu, Kumanovskoj bici... Odlikovan srebrnom i zlatnom medaljom za hrabrost, ordenom Belog orla s mačevima, ordenom Svetog Save i francuskim ordenom Legije časti.
Posle rata, 1919. godine postao je vanredni, a 1921. redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu. Pored toga bio je član Odbora za građenje Univerzitetske biblioteke, honorarni nastavnik Bogoslovskog fakulteta na predmetu Uporedna istorija religija, dekan Filozofskog fakulteta, član uprave Srpske književne zadruge i Društva sv. Save i član SANU.
Tokom Drugog svetskog rata i dalje je obavljao dužnost dekana Filozofskog fakulteta, što su vlasti 1945. godine ocenile kao kolaboraciju i kažnile ga udaljenjem sa Beogradskog univerziteta.Čajkanović je teško primio tu odluku, razboleo se, pao u postelju i iz nje nije ustao do svoje smrti avgusta 1946. godine.
Pogledajte ostale knjige u vezi istorije iz moje ponude:
https://www.kupindo.com/pretraga.php?Grupa=65&Pretraga=&CeleReci=0&UNaslovu=0&Prodavac=knezoliver&Okrug=-1&Opstina=-1&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi