pregleda

KNJIŽEVNO DELO LJUBENA KARAVELOVA NA SRPSKOM JEZIKU


Cena:
500 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Stari grad,
Beograd-Stari grad
Prodavac

Zlatotisak (2858)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 4701

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Vrsta: Istorija srpske književnosti
Jezik: Srpski

AUTOR: Aleksandar Pejčić
IZDAVAČ: Institut za književnost i umetnost, Beograd
GODINA: 2018.
POVEZ: mek
PISMO: ćirilica
STRANA: 184
STANJE: dobro očuvana, ocena 3

monografiji Književno delo Ljubena Karavelova na srpskom jeziku analiziran je književnoumetnički, dokumentarni i kritičarski opus bugarskog književnika objavljen na srpskom jeziku. Istražena je uloga Karavelova u srpskoj kulturi i književnosti kao jednog od začetnika programskog realizma i jednog od glavnih utemeljivača srpske realističke pripovetke i kritike. U srpsku književnost Karavelov unosi nove teme, nova stilsko-retorička sredstva i otkriva nove mogućnosti pripovedanja. Posebno je, sa žanrovskog stanovišta, analizirano njegovo prvo i najpoznatije književnoumetničko delo na srpskom jeziku Je li kriva sudbina?, kao i spis „Iz mrtvog doma“ (memoarsko-dnevnička proza). Nedovršeni roman Je li kriva sudbina? predstavlja prvo književno delo o beogradskom životu u srpskom realizmu i svakako najznačajnije, posle romana Jakova Ignjatovića, s temom društvenog života..

U uvodnim poglavljima osvetljena je Karavelovljeva uloga i značaj u srpskoj kulturi, naročito uticaj koji je kao pronosilac ideja ruskih socijalnih demokrata širio u srpskim sredinama (Beograd, Novi Sad). Roman i pripovetke analizirani su s naratološkog, semiološkog, i šire uzevši, kulturološkog stanovišta, uz neizbežan komparativan pristup. Na nivou tehnike pripovedanja dokazan je njegov uticaj na srpske realiste. Razmotreni su i modeli patrijarhalne kulture koji značajno oblikuju gradsku, na pozadini srednjoevropskih i zapadnoevropskih civilizacijskih uticaja.

Karavelovljeva dnevničko-memoarska proza takođe unosi novinu u srpsku dokumentarnu prozu druge polovine 19. veka (pozicija subjekta, introspektivnost, esejistički diskurs). U književnoj kritici izdvojena su osnovna načela koja prevazilaze strogo materijalističke, pozitivističke koncepcije umetnosti. Skrenuta je pažnja na kritička merila koja će početkom narednog veka u srpskoj kritici zauzeti primat.

Književno delo Ljubena Karavelova, stvarano u periodu od 1868. do 1871. godine, situirano je i u korpus srpske istorije književnosti. Roman i pripovetke znatnih su umetničkih dometa i zaslužuju pomniju pažnju srpske kritike. U novije vreme i u bugarskoj literaturi sve se više pažnje posvećuje srpskom periodu stvaralaštva ovoga pisca, i u kazuje na značajne domete ove proze. Ljuben Karavelov značajno je uticao na zbližavanje i kulturnu razmenu srpskog i bugarskog naroda.

Ključne reči:
Ljuben Karavelov, realizam, roman, pripovetka, modeli pripovedanja, književna kritika, patrijarhalna i gradska kultura

⛟ SLANJE knjiga preporučenom poštom (tiskovina/CC paket) nakon uplate na račun.
✘ Pouzećem i kurirskim službama ne šaljem.
✓ LIČNO PREUZIMANJE svakoga dana i vikendom od 9-23h na Dorćolu.

Predmet: 76128685
AUTOR: Aleksandar Pejčić
IZDAVAČ: Institut za književnost i umetnost, Beograd
GODINA: 2018.
POVEZ: mek
PISMO: ćirilica
STRANA: 184
STANJE: dobro očuvana, ocena 3

monografiji Književno delo Ljubena Karavelova na srpskom jeziku analiziran je književnoumetnički, dokumentarni i kritičarski opus bugarskog književnika objavljen na srpskom jeziku. Istražena je uloga Karavelova u srpskoj kulturi i književnosti kao jednog od začetnika programskog realizma i jednog od glavnih utemeljivača srpske realističke pripovetke i kritike. U srpsku književnost Karavelov unosi nove teme, nova stilsko-retorička sredstva i otkriva nove mogućnosti pripovedanja. Posebno je, sa žanrovskog stanovišta, analizirano njegovo prvo i najpoznatije književnoumetničko delo na srpskom jeziku Je li kriva sudbina?, kao i spis „Iz mrtvog doma“ (memoarsko-dnevnička proza). Nedovršeni roman Je li kriva sudbina? predstavlja prvo književno delo o beogradskom životu u srpskom realizmu i svakako najznačajnije, posle romana Jakova Ignjatovića, s temom društvenog života..

U uvodnim poglavljima osvetljena je Karavelovljeva uloga i značaj u srpskoj kulturi, naročito uticaj koji je kao pronosilac ideja ruskih socijalnih demokrata širio u srpskim sredinama (Beograd, Novi Sad). Roman i pripovetke analizirani su s naratološkog, semiološkog, i šire uzevši, kulturološkog stanovišta, uz neizbežan komparativan pristup. Na nivou tehnike pripovedanja dokazan je njegov uticaj na srpske realiste. Razmotreni su i modeli patrijarhalne kulture koji značajno oblikuju gradsku, na pozadini srednjoevropskih i zapadnoevropskih civilizacijskih uticaja.

Karavelovljeva dnevničko-memoarska proza takođe unosi novinu u srpsku dokumentarnu prozu druge polovine 19. veka (pozicija subjekta, introspektivnost, esejistički diskurs). U književnoj kritici izdvojena su osnovna načela koja prevazilaze strogo materijalističke, pozitivističke koncepcije umetnosti. Skrenuta je pažnja na kritička merila koja će početkom narednog veka u srpskoj kritici zauzeti primat.

Književno delo Ljubena Karavelova, stvarano u periodu od 1868. do 1871. godine, situirano je i u korpus srpske istorije književnosti. Roman i pripovetke znatnih su umetničkih dometa i zaslužuju pomniju pažnju srpske kritike. U novije vreme i u bugarskoj literaturi sve se više pažnje posvećuje srpskom periodu stvaralaštva ovoga pisca, i u kazuje na značajne domete ove proze. Ljuben Karavelov značajno je uticao na zbližavanje i kulturnu razmenu srpskog i bugarskog naroda.

Ključne reči:
Ljuben Karavelov, realizam, roman, pripovetka, modeli pripovedanja, književna kritika, patrijarhalna i gradska kultura
76128685 KNJIŽEVNO DELO LJUBENA KARAVELOVA NA SRPSKOM JEZIKU

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.