pregleda

Vlatko Pavletić - ESEJI I KRITIKE (1982)


Cena:
1.490 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

alenemigrant (3852)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 7905

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1982
Autor: Domaći
Vrsta: Eseji i kritike
Jezik: Srpski

Autor - osoba Pavletić, Vlatko
Naslov Eseji i kritike / Vlatko Pavletić
Vrsta građe esej
Jezik hrvatski
Godina 1982
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1982
Fizički opis 359 str. : ilustr. ; 21 cm
Zbirka Pet stoljeća hrvatske književnosti. kolo 13 ; knj. 169
Napomene Vlatko Pavletić / I. Frangeš: str.7-23
Bibliografija: Izdanja dela Vlatka Pavletića i važnija literatura o njemu: str. 24-28 i uz tekst.
Predmetne odrednice Pavletić, Vlatko, 1930
Marinković, Ranko, 1913 -
Sartr, Žan-Pol, 1905-1980
Mihajlović, Slavko, 1928 -
Ujević, Tin, 1891-1955
Kovačić, Ivan Goran, 1913-1940
Književnost

NAPOMENA
Iz opsežnog opusa Vlatka Pavletića odabrani su za ovu knjigu uglavnom veći njegovi radovi, eseji i kritičke interpretacije, preteženo iz početnog i sadašnjeg razdoblja njegove književne djelatnosti. Između toga je Pavletić objavio, pa i u knjigama sakupio, mnoštvo recenzija, osvrta, članaka, feljtona, kozerija, polemika, žurnalističkih i publicističkih napisa u kojima je reagirao na aktualne probleme i izazove trenutka; premda su i spomenuti tekstovi važna i vrijedna sastavnica njegova književno-kritičkog rada, u ovu su knjigu uvrštena svega tri, a zbog ograničenog opsega morali su izostati i neki Pavletićevi teorijski napisi, jer je priređivač promišljeno dao prednost esejistički kreativno pisanim tekstovima.
Niz ponajboljih kritičkih tekstova objavio je Pavletić u obliku predgovora piscima uvrštenim u biblioteku Pet stoljeća hrvatske književnosti, stoga ni oni, razumljivo, nisu uzimani u obzir kao prilozi za ovu knjigu.
Odabrani su radovi poredani kronološki, a ispod svakog je naznačen i broj časopisa u kojem je prvi put objavljen. Na istom je mjestu napisan i prvobitni naslov u slučajevima kad je autor naknadno i definitivno prenaslovio svoj tekst. Ako je autor za kasnija izdanja pojedine radove jezično i stilski dotjerivao, priređivač je to poštovao i uvrstio ovdje posljednje verzije, pazeći pri tom da ništa ne bude promijenjeno ili pridodano bitno u stavovima, sudovima i ocjenama.
Poštujući pravilo ove edicije, priređivač je uzimao samo cjeline tekstova – bilo da je riječ o esejima i kritikama, ili pak o tematski cjelovito zaokruženim poglavljima monografija.
I. F.

Pavletić, Vlatko, hrvatski književni kritičar, književni teoretičar, esejist i političar (Zagreb, 2. XII. 1930 – Zagreb, 19. IX. 2007). Studij jugoslavistike završio 1955. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1975. i doktorirao temom o Ujevićevu pjesništvu. Radio je kao urednik u Vjesniku (1954–57), ravnatelj Drame zagrebačkoga HNK-a (1958–60), glavni urednik izdanja Matice hrvatske (1965–72). Od 1960. bio je profesor književnosti na Akademiji dramske umjetnosti. Početkom 1972. uhićen je kao sudionik Hrvatskoga proljeća te osuđen na godinu i pol zatvora. God. 1990–92. bio je ministar prosvjete, kulture, tehničke kulture i športa RH, od 1992. saborski zastupnik, 1995–99. predsjednik Sabora, a potom, nakon smrti F. Tuđmana, dva mjeseca privremeni predsjednik RH. Redoviti je član HAZU bio od 1991.
Bio je među pokretačima časopisa Krugovi (1952) i prvi glavni urednik, a poslije se afirmirao kao vodeći teoretičar i kritičar krugovaškoga naraštaja te promicao vrjednovanje književnosti na temelju isključivo estetskih kriterija. Uređivao je i Izvor, Republiku, Literaturu, Kolo i Kritiku te kulturne rubrike Vjesnika, Vjesnika u srijedu i Telegrama. Objavio je mnoštvo recenzija, osvrta, članaka, feljtona, eseja, antologija, zbornika, kritičkih panorama te teorijskih tekstova o tumačenju i razumijevanju pjesništva. Kao književni kritičar sljedbenik je matoševske impresionističke kritike, a služio se i postupcima hermeneutike i strukturalističke kritike. Autor je i mnogobrojnih monografija o hrvatskim književnicima. Djela: Sudbina automata (1955), Kako su stvarali književnici (1956), Trenutak sadašnjosti (1960), Analiza bez koje se ne može (1961), Protivljenja (1970), Protiv barbarokracije (1971), Djelo u zbilji (1971), Ujević u raju svoga pakla (1978), Obuzdani gnjev (1978), Ključ za modernu poeziju (1986), Zagonetka bez odgonetke (1987), Poetizacija životnih običnosti (1991), Kako razumjeti poeziju (1995), Kritički medaljoni: panorama hrvatskih pisaca i djela (1996), Prisjećanja o sebi i drugima (2006), Poetka korelacija: sveopća mreža odnosa (2007) i dr.
MG73


Predmet: 70166761
Autor - osoba Pavletić, Vlatko
Naslov Eseji i kritike / Vlatko Pavletić
Vrsta građe esej
Jezik hrvatski
Godina 1982
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1982
Fizički opis 359 str. : ilustr. ; 21 cm
Zbirka Pet stoljeća hrvatske književnosti. kolo 13 ; knj. 169
Napomene Vlatko Pavletić / I. Frangeš: str.7-23
Bibliografija: Izdanja dela Vlatka Pavletića i važnija literatura o njemu: str. 24-28 i uz tekst.
Predmetne odrednice Pavletić, Vlatko, 1930
Marinković, Ranko, 1913 -
Sartr, Žan-Pol, 1905-1980
Mihajlović, Slavko, 1928 -
Ujević, Tin, 1891-1955
Kovačić, Ivan Goran, 1913-1940
Književnost

NAPOMENA
Iz opsežnog opusa Vlatka Pavletića odabrani su za ovu knjigu uglavnom veći njegovi radovi, eseji i kritičke interpretacije, preteženo iz početnog i sadašnjeg razdoblja njegove književne djelatnosti. Između toga je Pavletić objavio, pa i u knjigama sakupio, mnoštvo recenzija, osvrta, članaka, feljtona, kozerija, polemika, žurnalističkih i publicističkih napisa u kojima je reagirao na aktualne probleme i izazove trenutka; premda su i spomenuti tekstovi važna i vrijedna sastavnica njegova književno-kritičkog rada, u ovu su knjigu uvrštena svega tri, a zbog ograničenog opsega morali su izostati i neki Pavletićevi teorijski napisi, jer je priređivač promišljeno dao prednost esejistički kreativno pisanim tekstovima.
Niz ponajboljih kritičkih tekstova objavio je Pavletić u obliku predgovora piscima uvrštenim u biblioteku Pet stoljeća hrvatske književnosti, stoga ni oni, razumljivo, nisu uzimani u obzir kao prilozi za ovu knjigu.
Odabrani su radovi poredani kronološki, a ispod svakog je naznačen i broj časopisa u kojem je prvi put objavljen. Na istom je mjestu napisan i prvobitni naslov u slučajevima kad je autor naknadno i definitivno prenaslovio svoj tekst. Ako je autor za kasnija izdanja pojedine radove jezično i stilski dotjerivao, priređivač je to poštovao i uvrstio ovdje posljednje verzije, pazeći pri tom da ništa ne bude promijenjeno ili pridodano bitno u stavovima, sudovima i ocjenama.
Poštujući pravilo ove edicije, priređivač je uzimao samo cjeline tekstova – bilo da je riječ o esejima i kritikama, ili pak o tematski cjelovito zaokruženim poglavljima monografija.
I. F.

Pavletić, Vlatko, hrvatski književni kritičar, književni teoretičar, esejist i političar (Zagreb, 2. XII. 1930 – Zagreb, 19. IX. 2007). Studij jugoslavistike završio 1955. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1975. i doktorirao temom o Ujevićevu pjesništvu. Radio je kao urednik u Vjesniku (1954–57), ravnatelj Drame zagrebačkoga HNK-a (1958–60), glavni urednik izdanja Matice hrvatske (1965–72). Od 1960. bio je profesor književnosti na Akademiji dramske umjetnosti. Početkom 1972. uhićen je kao sudionik Hrvatskoga proljeća te osuđen na godinu i pol zatvora. God. 1990–92. bio je ministar prosvjete, kulture, tehničke kulture i športa RH, od 1992. saborski zastupnik, 1995–99. predsjednik Sabora, a potom, nakon smrti F. Tuđmana, dva mjeseca privremeni predsjednik RH. Redoviti je član HAZU bio od 1991.
Bio je među pokretačima časopisa Krugovi (1952) i prvi glavni urednik, a poslije se afirmirao kao vodeći teoretičar i kritičar krugovaškoga naraštaja te promicao vrjednovanje književnosti na temelju isključivo estetskih kriterija. Uređivao je i Izvor, Republiku, Literaturu, Kolo i Kritiku te kulturne rubrike Vjesnika, Vjesnika u srijedu i Telegrama. Objavio je mnoštvo recenzija, osvrta, članaka, feljtona, eseja, antologija, zbornika, kritičkih panorama te teorijskih tekstova o tumačenju i razumijevanju pjesništva. Kao književni kritičar sljedbenik je matoševske impresionističke kritike, a služio se i postupcima hermeneutike i strukturalističke kritike. Autor je i mnogobrojnih monografija o hrvatskim književnicima. Djela: Sudbina automata (1955), Kako su stvarali književnici (1956), Trenutak sadašnjosti (1960), Analiza bez koje se ne može (1961), Protivljenja (1970), Protiv barbarokracije (1971), Djelo u zbilji (1971), Ujević u raju svoga pakla (1978), Obuzdani gnjev (1978), Ključ za modernu poeziju (1986), Zagonetka bez odgonetke (1987), Poetizacija životnih običnosti (1991), Kako razumjeti poeziju (1995), Kritički medaljoni: panorama hrvatskih pisaca i djela (1996), Prisjećanja o sebi i drugima (2006), Poetka korelacija: sveopća mreža odnosa (2007) i dr.
MG73
70166761 Vlatko Pavletić - ESEJI I KRITIKE (1982)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.