pregleda

Književni portreti - Ivo Hergešić


Cena:
990 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5958)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10875

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Vrsta: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K17
Jezik: Srpski

U dobrom stanju!

Hergešić, Ivo, hrvatski teatrolog, književni povjesničar, prevoditelj i novinar (Zagreb, 23. VII. 1904 – Zagreb, 29. XII. 1977). Pravo, romanistiku, germanistiku i medicinu studirao u Zagrebu, gdje je 1927. i doktorirao temom o G. de Maupassantu. Tijekom plodne intelektualne karijere obavljao je više različitih djelatnosti: novinar i urednik Obzora (1923–41), novinar agencije Havas, suradnik u nakladničkim i filmskim poduzećima (Twentieth Century Fox), urednik na Radio Zagrebu (1950–53), ravnatelj kazališta Komedija (1953–56). Već je 1936. bio izabran za docenta iz komparativne književnosti na Zagrebačkome sveučilištu, ali je zbog političkih prosvjeda spriječen u preuzimanju dužnosti. Njegova namjera utemeljenja studija komparativne književnosti ostvarena je napokon 1956. osnutkom Odsjeka za komparativnu književnost na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, gdje je i bio profesor do umirovljenja 1971. Hergešićeva se komparatistička metodologija, formulirana u raspravi Poredbena ili komparativna književnost (1932), temelji na načelima poredbenoga studija književnosti F. Baldenspergera i P. van Tieghema (opća povijest, poredbena povijest, komparativni studij nacionalne književnosti, recepcija, posredovanje, prevođenje), uz dodatne programe iz teorije književnosti te teatrologije i filmologije, pa je tako Hergešić začetnik sveučilišne nastave iz disciplina teatrologije i filmologije. Pisao je književne, kazališne, filmske i likovne kritike, komparatističke, književnopovijesne i teatrološke rasprave, često portretistički oblikovane i utemeljene na pozitivističkoj metodologiji (biografija, psihologija). Osnovna je značajka njegova djelovanja upoznavanje hrvatske kulturne sredine sa svjetskom književnom baštinom i proučavanje njezinih odjeka u nacionalnoj književnosti. Prevodio je značajna djela svjetske književnosti s francuskoga, njemačkoga, engleskoga, španjolskoga, nizozemskoga i ruskoga. Djela: O prijevodima i prevođenju (1934), Književni portreti (I, 1955; II, 1957; III, 1959; novi izbor, 1967), Shakespeare, Molière, Goethe (1957), Književnici-nobelovci (1969), Zapisi o teatru (1985), Likovne kronike – feljtoni – zapisi (1994) i dr. Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1976.


Životopis
Rođen je 1904. godine u Zagrebu. U Zagrebu je maturirao na gimnaziji 1923. godine. Studirao je pravo, medicinu,[1] romanistiku i germanistiku te 1927. godine položio rigoroz. Doktorat je stekao tezom o biografskoj pozadini Maupassantova `Le sentiment et la pensée dans l’oeuvre de Guy de Maupassant`. Dvije se godine usavršavao na pariškoj Sorbonni, kod slavnog Ferdinanda Baldenspergera, najpoznatijeg onovremenog svjetskog komparatista. Dvogodišnje školovanje u Parizu oformilo je njegovu viziju komparativne književnosti, koju je otad temeljio na »francuskoj školi« ove grane literarne historiografije. Hergešić je ostao i teorijski i metodologijski ostao je pristašom te škole. Snažne sveze ova su dvojica komparatista zadržala i poslije, pa je na Hergešićev poticaj, profesor sa Sorbonne gostovao u Zagrebu i održao dva predavanja.

Gotovo cijelo međuraće bio je novinar, urednik i zamjenik glavnog urednika Obzora. 1936. godine dobio je mjesto naslovnog docenta komparativne književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali ta je epizoda u karijeri trajala kratko te se ubrzo vratio novinstvu. Druge polovice 1930-ih tajnik je Francuskog instituta. 1939. godine bio je član ravnateljstva zastupništva američke filmske kompanije Twentieth Century Fox. Poslije rata bio je zastupnik iste kompanije 1945–47. Tijekom rata bio je u diplomaciji. 1941–45. bio je kancelar portugalskoga konzula u Zagrebu. Studirao je medicinu. 1950-ih radi na Radio-Zagrebu. Urednik je od 1950–53. Slijedi rad u kazalištu. 1953–56. direktor je Zagrebačkoga gradskoga kazališta »Komedija«.

Utemeljio je, 1956. godine, studij odsjeka komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.[2] Isprva je bio izvanredni, a od 1962. godine redoviti profesor i pročelnik do umirovljenja, 1971. godine. Hergešićev je rad u komparatistici napravio veliki odmak od dotadašnje prakse. U međuraću je hrvatsko književnoslovlje u istraživanju i tumačenju tradicije velikim dijelom bilo konzervativno, a Hergešić je primio jednu suvremenu tendenciju u pristupu njezinim fenomenima, dok je u ovoj znanstvenoj grani još uvijek postojao zazor prema »stranim utjecajima« u djelima hrvatskih pisaca `zbog tobožnje ugroze nacionalnog identiteta ili devalvacije estetskog digniteta preko tih utjecaja, koji se dignitet odmjeravao parametrima romantičarskoga pogleda na originalnost književnih tekstova`. Zaslužan je za to što se hrvatska hispanistika znanstveno osamostalila. Začetnik je teorijskog razmišljanja o filmu u hrvatskoj znanosti.

Hrvatsku književnost Hergešić je promatrao u kontekstu europske, odn. svjetske književnosti. Sustavno je naglašavao stvaralačku recepciju stranih uzora u hrvatskoj književnosti, ali sustavno naglašava nacionalnu autohtonost hrvatske književnosti.

Pisao je o romantizmu, Baudelaireu, književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, Pirandellu, hrvatskim tiskovinama, Shakespeareu, Moliereu, Goetheu i inima.

Sastavio je antologiju francuske lirike i njemačkih pripovjedaka. Priredio je zbirku kulturno-političkih eseja francuskih pisaca. Bavio se hrvatskom modernom. Bavio se i trivijalnom književnošću, malo znanim ili posve neznanim inozemnim piscima. Tumačio je sociološke i književne aspekte tzv. trivijalne književnosti, vrsno opisavši Mariju Jurić Zagorku.

Javlja se u: Obzoru, Savremeniku, Književniku, Hrvatskoj reviji, Jutarnjem listu, Hrvatskom kolu, Komediji, Annales de l’Institut français de Zagreb, Vjesniku, Borbi.

Prevoditelj
Na hrvatski je preveo, priredio za tisak i popratio pogovorima djela pedesetak stranih pisaca: Charles Baudelaire, Albert Camus, Miguel de Cervantes, Dante Alighieri, Gustave Flaubert, James Joyce, Thomas Mann, Laurence Sterne i dr. Prevodi je djela iz francuske, njemačke, talijanske, španjolske, engleske i nizozemske književnosti.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 62322653
U dobrom stanju!

Hergešić, Ivo, hrvatski teatrolog, književni povjesničar, prevoditelj i novinar (Zagreb, 23. VII. 1904 – Zagreb, 29. XII. 1977). Pravo, romanistiku, germanistiku i medicinu studirao u Zagrebu, gdje je 1927. i doktorirao temom o G. de Maupassantu. Tijekom plodne intelektualne karijere obavljao je više različitih djelatnosti: novinar i urednik Obzora (1923–41), novinar agencije Havas, suradnik u nakladničkim i filmskim poduzećima (Twentieth Century Fox), urednik na Radio Zagrebu (1950–53), ravnatelj kazališta Komedija (1953–56). Već je 1936. bio izabran za docenta iz komparativne književnosti na Zagrebačkome sveučilištu, ali je zbog političkih prosvjeda spriječen u preuzimanju dužnosti. Njegova namjera utemeljenja studija komparativne književnosti ostvarena je napokon 1956. osnutkom Odsjeka za komparativnu književnost na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, gdje je i bio profesor do umirovljenja 1971. Hergešićeva se komparatistička metodologija, formulirana u raspravi Poredbena ili komparativna književnost (1932), temelji na načelima poredbenoga studija književnosti F. Baldenspergera i P. van Tieghema (opća povijest, poredbena povijest, komparativni studij nacionalne književnosti, recepcija, posredovanje, prevođenje), uz dodatne programe iz teorije književnosti te teatrologije i filmologije, pa je tako Hergešić začetnik sveučilišne nastave iz disciplina teatrologije i filmologije. Pisao je književne, kazališne, filmske i likovne kritike, komparatističke, književnopovijesne i teatrološke rasprave, često portretistički oblikovane i utemeljene na pozitivističkoj metodologiji (biografija, psihologija). Osnovna je značajka njegova djelovanja upoznavanje hrvatske kulturne sredine sa svjetskom književnom baštinom i proučavanje njezinih odjeka u nacionalnoj književnosti. Prevodio je značajna djela svjetske književnosti s francuskoga, njemačkoga, engleskoga, španjolskoga, nizozemskoga i ruskoga. Djela: O prijevodima i prevođenju (1934), Književni portreti (I, 1955; II, 1957; III, 1959; novi izbor, 1967), Shakespeare, Molière, Goethe (1957), Književnici-nobelovci (1969), Zapisi o teatru (1985), Likovne kronike – feljtoni – zapisi (1994) i dr. Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1976.


Životopis
Rođen je 1904. godine u Zagrebu. U Zagrebu je maturirao na gimnaziji 1923. godine. Studirao je pravo, medicinu,[1] romanistiku i germanistiku te 1927. godine položio rigoroz. Doktorat je stekao tezom o biografskoj pozadini Maupassantova `Le sentiment et la pensée dans l’oeuvre de Guy de Maupassant`. Dvije se godine usavršavao na pariškoj Sorbonni, kod slavnog Ferdinanda Baldenspergera, najpoznatijeg onovremenog svjetskog komparatista. Dvogodišnje školovanje u Parizu oformilo je njegovu viziju komparativne književnosti, koju je otad temeljio na »francuskoj školi« ove grane literarne historiografije. Hergešić je ostao i teorijski i metodologijski ostao je pristašom te škole. Snažne sveze ova su dvojica komparatista zadržala i poslije, pa je na Hergešićev poticaj, profesor sa Sorbonne gostovao u Zagrebu i održao dva predavanja.

Gotovo cijelo međuraće bio je novinar, urednik i zamjenik glavnog urednika Obzora. 1936. godine dobio je mjesto naslovnog docenta komparativne književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali ta je epizoda u karijeri trajala kratko te se ubrzo vratio novinstvu. Druge polovice 1930-ih tajnik je Francuskog instituta. 1939. godine bio je član ravnateljstva zastupništva američke filmske kompanije Twentieth Century Fox. Poslije rata bio je zastupnik iste kompanije 1945–47. Tijekom rata bio je u diplomaciji. 1941–45. bio je kancelar portugalskoga konzula u Zagrebu. Studirao je medicinu. 1950-ih radi na Radio-Zagrebu. Urednik je od 1950–53. Slijedi rad u kazalištu. 1953–56. direktor je Zagrebačkoga gradskoga kazališta »Komedija«.

Utemeljio je, 1956. godine, studij odsjeka komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.[2] Isprva je bio izvanredni, a od 1962. godine redoviti profesor i pročelnik do umirovljenja, 1971. godine. Hergešićev je rad u komparatistici napravio veliki odmak od dotadašnje prakse. U međuraću je hrvatsko književnoslovlje u istraživanju i tumačenju tradicije velikim dijelom bilo konzervativno, a Hergešić je primio jednu suvremenu tendenciju u pristupu njezinim fenomenima, dok je u ovoj znanstvenoj grani još uvijek postojao zazor prema »stranim utjecajima« u djelima hrvatskih pisaca `zbog tobožnje ugroze nacionalnog identiteta ili devalvacije estetskog digniteta preko tih utjecaja, koji se dignitet odmjeravao parametrima romantičarskoga pogleda na originalnost književnih tekstova`. Zaslužan je za to što se hrvatska hispanistika znanstveno osamostalila. Začetnik je teorijskog razmišljanja o filmu u hrvatskoj znanosti.

Hrvatsku književnost Hergešić je promatrao u kontekstu europske, odn. svjetske književnosti. Sustavno je naglašavao stvaralačku recepciju stranih uzora u hrvatskoj književnosti, ali sustavno naglašava nacionalnu autohtonost hrvatske književnosti.

Pisao je o romantizmu, Baudelaireu, književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, Pirandellu, hrvatskim tiskovinama, Shakespeareu, Moliereu, Goetheu i inima.

Sastavio je antologiju francuske lirike i njemačkih pripovjedaka. Priredio je zbirku kulturno-političkih eseja francuskih pisaca. Bavio se hrvatskom modernom. Bavio se i trivijalnom književnošću, malo znanim ili posve neznanim inozemnim piscima. Tumačio je sociološke i književne aspekte tzv. trivijalne književnosti, vrsno opisavši Mariju Jurić Zagorku.

Javlja se u: Obzoru, Savremeniku, Književniku, Hrvatskoj reviji, Jutarnjem listu, Hrvatskom kolu, Komediji, Annales de l’Institut français de Zagreb, Vjesniku, Borbi.

Prevoditelj
Na hrvatski je preveo, priredio za tisak i popratio pogovorima djela pedesetak stranih pisaca: Charles Baudelaire, Albert Camus, Miguel de Cervantes, Dante Alighieri, Gustave Flaubert, James Joyce, Thomas Mann, Laurence Sterne i dr. Prevodi je djela iz francuske, njemačke, talijanske, španjolske, engleske i nizozemske književnosti.
62322653 Književni portreti - Ivo Hergešić

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.