Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Vrsta: Teorija književnosti
lepo očuvano
retko u ponudi
TEORIJA RECEPCIJE u nauci o knjizevnosti (Jaus, Izer)
prir. Dusanka Maricki
tags: H. R. Jaus (Estetika recepcije), Volfgang Izer... teorija knjizevnosti recepcija
RETKO
Nolit, 1978
Teorija recepcije istražuje kako se književno delo prima od čitaoca (recepijenta) ili čitalačke publike kao društvenog konteksta. Ona polazi od činjenice da naspram autora kao individualnog stvaraoca stoji čitalac kao aktnvni kolektivni subjekt koji se u istoriji književnosti više ne sme prevideti. Iz toga proizilazi koncepcija književne istorije čitaoca kao korektiv do sada dominantne istorije autora, dela, rodova i stilova.
Po teoriji recepcije svako delo evocira određeni horizont očekivanja. Da bi došlo do recepcije (primanja dela i njegovog razumevanja) neophodno je da postoji odgovarajući horizont očekivanja i kod čitalaca. To će se dogoditi ako čitalac (publika) raspolaže odgovarajućim estetskim iskustvom stečenim čitanjem drugih tekstova i time obezbeđenog predrazumevanja. Predrazumevanje obuhvata čitaočeva konkretna očekivanja koja pripadaju `vidokrugu njegovih interesovanja, želja, potreba i iskustava (...). Stapanje dvaju vidokrugova, onog što je dat tekstom i onog što ga sobom donosi čitalac, može se ostvariti spontano u uživanju zbog ispunjenih očekivanja, (...) u prihvatanju otvorene mogućnosti identifikacije ili, još opštije, u potvrđivanju jednog proširenja iskustva`. (Hans Robert Jaus)
Čitalac srednjovekovnih viteških romana stekao je određeno estetičko iskustvo i izgradio predrazumevanje za ovaj tip romana. Estetičko iskustvo i izgrađeno predrazumevanje oblikuje čitaočev horizont očekivanja. Ako novi viteški roman evocira taj horizont očekivanja, onda dolazi do stapanja vidokrugova što rezultira u osećanju zadovoljstva pročitanim, odnosno ostvarenje recepcije romana (njegovog primanja - razumevanja, doživljavanja, estetskog uživanja). Servantesov Don Kihot delimično evocira horizont očekivanja, ali uvodi i inovaciju parodičnog tipa koja deluje kao iznenađenje i obogaćuje čitaočevo estetičko iskustvo.
Teorijom recepcije može se objasniti otpor prema modernoj poeziji i njeno nerazumevanje jer u svome vremenu nije ispunjavala horizont očekivanja čitalačke publike. Otuda nerazumevanje poezije Šarla Bodlera ili nerazumevanje poezije Vladislava Petkovića Disa.
Savremeni čitalac romana izgradio je estetičko iskustvo čitanjem klasičnih romana, pa u horizontu njegovog očekivanja spada fabularna priča, skladna kompozicija, romanskii likovi, forme pripovedanja. Ovaj čitalac će u susretu sa romanom postmodernističkog toka doživeti izneveravanje očekivanja, njegovo predrazumevanje neće biti dovoljno da uspostavi komunikaciju sa ovim tipom romana. Iz toga i proističe nerazumevanje. To će trajati sve dotle dok čitanjem više romana ove stvaralačke orijentacije čitalac ne stekne nova estetička iskustva i ne formira novi horizont očekivanja, upravo onakav kakav sadrži postmodernistički roman.
Jaus Izer ...