Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1978
Autor: Domaći
Vrsta: Istorija srpske književnosti
Jezik: Srpski
Izdavac: Iniverzitetska biblioteka Svetozar Marković, NIN - Beograd, 1978.
Tvrd povez, 364 + 32 + 20 str.
NOVA LITERATURA
Časopis za kulturna pitanja, decembar 1928.-januar 1930.
Fototipsko izdanje kompleta od 13 brojeva”Nove literature”, koliko ih je ukupno izašlo pre nego što je časopis zabranjen.
Izdavač: Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković „ i NIN, 1978
Publikacije Univerzitetske biblioteke `Svetozar Marković`
Strana 368+32+XX
Tvrd povez, platno
Uredjivali, uz saradnju Pavla Bihaljija:
Od broja 1 do 3 Oto Bihalji
Od broja 4 do 12 dr Barnko Gavela
Izdavač Pavle Bihalji je, pokrećući “Novu literaturu“ i stvarajući Književnu zajednicu” Nolit”, zajedno sa svojim bratom Otom i grupom levo orijentisanih intelektuačlaca, ostavio trajni trag u našoj kulturi.U uvodnom tekstu prvog broja oni kažu da da će se kulturna misija časopisa sastojati u tome da „ uistinu napredne duhove našeg doba, preko svih medja nacionalnog ograničavanja, medjusobno približi “.
Iza takve poruke stajali su ne samo urednici časopisa, već i poznata imena evropske i svetske kulture. Anri Barbis, Albert Ajnštajn,Sergej Ejzenštajn, Maksim Gorki, Apton Sinkler, Egon Ervin Kiš i drugi članovi redakcionog odbora označili su pravac kojim se novi časopis uputio. Svoje priloge šalju i Jaroslav Hašek, Džek London, Bertold Breht, Teodor Drajzer i mnoga druga svetski poznata imena.
Imenom, sadržajem, tematskom kompozicijom i izgledom časopisa, pokretači“Nove literature “ su izrazili svoju umetničku preokupaciju I idejnu orijentaciju. Prikazujući tadašnje jugoslovenske časopise kao sterilne i socijalno uškopljene, pokazali su kakvi ne žele da budu.Kao pristalice društveno angažovane književnosti oni su, izborom saradnika i priloga, likovnom opremom i uredjivačkom politikom najavili da će se boriti protiv svega što koči progres i guši slobodnu misao. Nažalost, u stalnom sukobu sa vladajućom duhovnom i političkom klimom,časopis je posle 13 objavljenih brojeva zabranjen. Javivši se u samo predvečerje šestojanuarske diktature kralaj Aleksandra Karadjordjevića, časopis je ipak uspeo da preživi celu prvu mučnu godinu novouvedenog stanja, šireći duh otpora, razuma i ande, a pre svega kvalitetne literature.