Cena: |
14.900 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Ostalo (pre slanja)
Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Vrsta: Istorija srpske književnosti
Jezik: Srpski
NOV nekorišćen komplet
IDEALAN POKLON ZA LJUBITELJE SRPSKE AVANGARDNE UMETNOSTI
Zenit 1921-1926
Irina Subotić, Vidosava Golubović (autor)
Izdavač: Narodna biblioteka Srbije
Zenit je jedan od najznačajnijih avangardnih časopisa na teritoriji Jugoslavije. Do 1923. godine je izlazio u Zagrebu, potom u Beogradu. U periodu od 1921. do 1926. godine izašla su ukupno 43 broja. Komplet se nalazi u kutiji i sadrži knjigu i dve fascikle sa časopisima. U prvoj se nalazi 6 brojeva časopisa od februara do decembra 1926 (38, 39,40,41,42,43). format 23 cm. U drugoj, većoj fascikli se nalaze brojevi časopisa od februara 1921-maja 1923. od 1-24+vanredno izdanje od 23. septembra 1922. i časopisi od februara 1924-novembar/decembar 1925. od br.25-37, format 28,50
Zenitizam je avangardni pokret dvadesetih godina dvadesetog veka čiji je nastanak i razvoj vezan za časopis Zenit. Manifest zenitizma napisali su Ljubomir Micić, Ivan Gol i Boško Tokin. Pokrenut je u ime humanizma i u antiratnom duhu. „Na idejnom planu zenitizam je bio u znaku oštre kritike evropskog civilizacijskog kompleksa, kojem je u duhu inovativnih tendencija ponudio panbalkansku kulturnu koncepciju, izrađenu na principima neoprimitivizma.`[1]
Sadržaj
1 Istorijski aspekt nastanka pokreta
2 Zenit
3 Napomene
4 Reference
5 Literatura
6 Spoljašnje veze
Istorijski aspekt nastanka pokreta[uredi | uredi izvor]
U vremenu posle Prvog svetskog rata u Evropi je nastao čitav niz avangardnih pokreta, upravo kao reakcija na užas i klanicu koje su bile deo opšteg iskustva. Umetnici su, gurnuti ovom kataklizmom, doveli u pitanje same osnove zapadne civilizacije, vođene zastarelim i bahatim strukturama moći evropskih imperijalističkih sila, kojima je carevala vojska činovnika i generala, sa čitavom pratećom kulturom. Mnogi umetnički pokreti koji su iznikli iz imaginacije umetnika koji su prvobitno tretirani većinom kao buntovni marginalci (ekspresionizam, futurizam, kubizam, dadaizam, nadrealizam i drugi) upravo su proistekli iz pobune protiv duha osrednjosti koji je zavladao tadašnjom Evropom. U toj atmosferi je iznikao i možda jedini takav jugoslovenski pokret koji je imao značajnog odjeka na svetskoj sceni – zenitizam, iza kojeg je stajao Ljubomir Micić. Micić je antitežu zapadnjačkoj utilitarnosti pronašao u iskrenosti, vitalnosti prostodušnog Balkanca, imajući pre svega na umu sve što je srpski narod prebrodio tokom Prvog svetskog rata. Otuda i priča o `barbarogeniju`,[a] koja je zapravo bila ne tako daleko od drugih evropskih avangardnih traženja, koja su inspiraciju pronalazila u `primitivnom` i `automatskom`, odnosno svemu što je izmicalo zdravorazumskom diktatu.[2]
Zenit[uredi | uredi izvor]
Detaljnije: Zenit (časopis 1921)
Zenit je časopis koji je izlazio od 1921. do 1926. godine u Zagrebu i Beogradu kao međunarodna revija za umetnost i kulturu. Pokretač i njegov urednik bio je Ljubomir Micić. Ukupno su objavljena 43 broja. Na početku rada, sa ovim časopisom sarađivali su Miloš Crnjanski, Dušan Matić, Stanislav Vinaver i drugi. Priloge su objavljivali i međunarodni saradnici Aleksandar Blok, Jaroslav Sajfert, Vasilij Kandinski, Anri Barbis... Zenit se od 1924. objavljuje u Beogradu, a 1926. godine je zabranjen zbog teksta „Zenitizam kroz prizmu marksizma“.
tags: avangarda zenitizam ljubomir micic branko ve poljanski ivan gol barbarogenije decivilizator avangardni časopisi časopis zenit ut casopis madjarski konstruktivizam kandinski maljevic ruska avangarda flaker nadrealizam srpska knjizevnost izmedju dva rata avangardizam časopis kao umetnička forma dadaizam dragan aleksić prva izdanja prvo izdanje rastko petrović marko ristić stanislav vinaver gojko tešić ...