pregleda

Džejms Džojs i film - Nikola Lorencin (NOVO)


Cena:
1.450 din
Želi ovaj predmet: 6
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5803)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9668

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Vrsta: Teorija književnosti

Nikola Lorencin

nova knjiga, nekoriscena

Mada su prema književnim delima Džejmsa Džojsa snimani filmovi, ekranizacije nisu pobudile pažnju sineasta ili mislilaca da o književnom delu hirovitog i umnog pisca progovore i sa stanovišta veze Džojsa i filma – smatra reditelj i kritičar Nikola Lorencin. Poznati autor ovu “nepravdu” ispravlja svojom knjigom jednostavnog naziva, ali “džojsovske strukture” – “Džejms Džojs i film”, koju je nedavno objavio Filmski centar Srbije.

Slavni irski pisac, autor kultnih romana “Uliks”, “Fineganovo bdenje”, “Portret umetnika u mladosti”, i zbirke pripovedaka “Dablinci”, višestruko je povezan sa svetom pokretnih slika, bez obzira na ti što, po rečima Lorencina, možemo govoriti samo o “latentnom filmu” u njegovim knjigama.

– Nebrojeni su filmski “ispadi” u Džojsovom književnom radu: provocirajuće aluzije, poređenja, prožimanja, dodiri ili nagoveštaji mogućeg filmopisanja, izražavanje koje je blisko filmskom delu.

U svojoj knjizi, autor se, kako sam kaže, ne bavi pitanjima mogućih ekranizacija, već samo zapažanjima o Džojsu kao mogućem sineasti i o sineastičkoj naravi njegovog književnog dela.

Irski pisac se, po odlasku iz rodnog Dablina, 1904. (sa voljenom Norom) nakratko skrasio u Puli. Autor se pita da li se upravo na ovom mestu dogodio njegov prvi ozbiljni susret sa kinematografijom.

– Pod svetlima velikog “Elektro-bioskopa” braće Lifka, Džojs je, krajem 1904. na pulskom trgu, širom otvorenih očiju, sanjario o nepoznatom i novom svetu.




Pisac kao statista
Autor beleži da je irski pisac bio i jedan od statista (zajedno sa Pablom Pikasom i Ezrom Paundom) u filmu “Nečovečna” Marsela Lerbijea. – Dok je trajalo snimanje, Džejms Džojs je bio zamoljen, zajedno sa mnogim drugim istaknutim umetnicima pariskog visokog društva da se pridruži velikom skupu statista koji će svojim prisustvom uveličati muzički nastup glavne dive Žoržet Leblank.


`Džejms Džojs i film`, Nikola Lorencin, Filmski centar Srbije, Beograd, 2015.
“Džejms Džojs i film”, Nikola Lorencin, Filmski centar Srbije, Beograd, 2015.

Lorencin beleži i jedan važan podatak iz biografije tvorca “Uliksa” koji, i na pragmatičan način, dokazuje vezu pisca i filma: Džojs je, uz podršku italijanskih biznismena, krajem 1909. u Dablinu otvorio “Kinematograf Volta”, prvi bioskop u Irskoj.

– Raskošni bioskop bio je smešten u centru Dablina. Sačuvan je i program filmova odabranih za svečano otvaranje, a sam pisac je osmislio plakate i ispisao naslove filmova za prvu predstavu.

Mada je jedno vreme bio i menadžer, slavni Irac je brzo napustio ove “mutne i turbulentne vode neposrednog rada na filmu”. Po Lorencinovim rečima, Džojs je još dublje zaronio u svet pokretnih slika tokom svog višegodišnjeg života u Parizu (od 1920. do 1940), i tada filmskoj metropoli.

– Sva značajna, razuzdana i suptilna kinematografska zbivanja događaju se pred njim: od onih tehničke prirode do nastanka zvučnog filma.

Nije puno nedostajalo pa da se prva ekranizacija nekih Džojsovih stranica dogodi decenijama ranije, i to u režiji čuvenog Sergeja Ejzenštajna.

– Tri godine posle velikog uspeha filma “Oklopnjača Potemkin”, Džojs je u svom domu u Parizu krajem 1929. ugostio slavnog ruskog reditelja. Dve srodne duše raspravljale su o mogućnosti da “Uliks” doluta i do kinematografskih obala – piše Lorencin.

Ruski reditelj je bio impresioniran Džojsovom tehnikom “toka svesti”, pa je na osnovu unutrašnjeg monologa glavnog junaka Leopolda Bluma, navodno, bio napisao i prvu verziju scenarija. Do saradnje ipak nije došlo, a ekranizacija Džojsovog dela dogodila se tek 35 godina kasnije.

– Vremenski, prema godinama rođenja i stasavanja, pisac je bio svedok pojave bioskopa i bio je u prilici da u dugom vremenu sledi trag pretvaranja ovog “čuda tehnike” u suptilnu i svemoguću mašinu kojom će nastajati novi svetovi i nove stvarnosti – piše Lorencin.

Irski pisac je, navodi autor, u svojoj literaturi “koristio” film i postupke izražavanja, ali istovremeno nije pokazivao interesovanje za direktnim angažovanjem u sedmoj umetnosti.

– Nije preduzimao ništa kako bi se izrazio neposredno, scenarijem ili adaptacijom svojih romana, čak ni kasnijih godina, kada su njegova dela stekla veliki ugled, a najčuveniji sineasti dolazili da pregovaraju o ekranizacijama.

Jer, Džojs je, kaže Lorencin, “bio literarni čovek koji je u carstvu jezika već mogao zasesti na svaki tron”.

izvor: novosti.rs

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 36499535
Nikola Lorencin

nova knjiga, nekoriscena

Mada su prema književnim delima Džejmsa Džojsa snimani filmovi, ekranizacije nisu pobudile pažnju sineasta ili mislilaca da o književnom delu hirovitog i umnog pisca progovore i sa stanovišta veze Džojsa i filma – smatra reditelj i kritičar Nikola Lorencin. Poznati autor ovu “nepravdu” ispravlja svojom knjigom jednostavnog naziva, ali “džojsovske strukture” – “Džejms Džojs i film”, koju je nedavno objavio Filmski centar Srbije.

Slavni irski pisac, autor kultnih romana “Uliks”, “Fineganovo bdenje”, “Portret umetnika u mladosti”, i zbirke pripovedaka “Dablinci”, višestruko je povezan sa svetom pokretnih slika, bez obzira na ti što, po rečima Lorencina, možemo govoriti samo o “latentnom filmu” u njegovim knjigama.

– Nebrojeni su filmski “ispadi” u Džojsovom književnom radu: provocirajuće aluzije, poređenja, prožimanja, dodiri ili nagoveštaji mogućeg filmopisanja, izražavanje koje je blisko filmskom delu.

U svojoj knjizi, autor se, kako sam kaže, ne bavi pitanjima mogućih ekranizacija, već samo zapažanjima o Džojsu kao mogućem sineasti i o sineastičkoj naravi njegovog književnog dela.

Irski pisac se, po odlasku iz rodnog Dablina, 1904. (sa voljenom Norom) nakratko skrasio u Puli. Autor se pita da li se upravo na ovom mestu dogodio njegov prvi ozbiljni susret sa kinematografijom.

– Pod svetlima velikog “Elektro-bioskopa” braće Lifka, Džojs je, krajem 1904. na pulskom trgu, širom otvorenih očiju, sanjario o nepoznatom i novom svetu.




Pisac kao statista
Autor beleži da je irski pisac bio i jedan od statista (zajedno sa Pablom Pikasom i Ezrom Paundom) u filmu “Nečovečna” Marsela Lerbijea. – Dok je trajalo snimanje, Džejms Džojs je bio zamoljen, zajedno sa mnogim drugim istaknutim umetnicima pariskog visokog društva da se pridruži velikom skupu statista koji će svojim prisustvom uveličati muzički nastup glavne dive Žoržet Leblank.


`Džejms Džojs i film`, Nikola Lorencin, Filmski centar Srbije, Beograd, 2015.
“Džejms Džojs i film”, Nikola Lorencin, Filmski centar Srbije, Beograd, 2015.

Lorencin beleži i jedan važan podatak iz biografije tvorca “Uliksa” koji, i na pragmatičan način, dokazuje vezu pisca i filma: Džojs je, uz podršku italijanskih biznismena, krajem 1909. u Dablinu otvorio “Kinematograf Volta”, prvi bioskop u Irskoj.

– Raskošni bioskop bio je smešten u centru Dablina. Sačuvan je i program filmova odabranih za svečano otvaranje, a sam pisac je osmislio plakate i ispisao naslove filmova za prvu predstavu.

Mada je jedno vreme bio i menadžer, slavni Irac je brzo napustio ove “mutne i turbulentne vode neposrednog rada na filmu”. Po Lorencinovim rečima, Džojs je još dublje zaronio u svet pokretnih slika tokom svog višegodišnjeg života u Parizu (od 1920. do 1940), i tada filmskoj metropoli.

– Sva značajna, razuzdana i suptilna kinematografska zbivanja događaju se pred njim: od onih tehničke prirode do nastanka zvučnog filma.

Nije puno nedostajalo pa da se prva ekranizacija nekih Džojsovih stranica dogodi decenijama ranije, i to u režiji čuvenog Sergeja Ejzenštajna.

– Tri godine posle velikog uspeha filma “Oklopnjača Potemkin”, Džojs je u svom domu u Parizu krajem 1929. ugostio slavnog ruskog reditelja. Dve srodne duše raspravljale su o mogućnosti da “Uliks” doluta i do kinematografskih obala – piše Lorencin.

Ruski reditelj je bio impresioniran Džojsovom tehnikom “toka svesti”, pa je na osnovu unutrašnjeg monologa glavnog junaka Leopolda Bluma, navodno, bio napisao i prvu verziju scenarija. Do saradnje ipak nije došlo, a ekranizacija Džojsovog dela dogodila se tek 35 godina kasnije.

– Vremenski, prema godinama rođenja i stasavanja, pisac je bio svedok pojave bioskopa i bio je u prilici da u dugom vremenu sledi trag pretvaranja ovog “čuda tehnike” u suptilnu i svemoguću mašinu kojom će nastajati novi svetovi i nove stvarnosti – piše Lorencin.

Irski pisac je, navodi autor, u svojoj literaturi “koristio” film i postupke izražavanja, ali istovremeno nije pokazivao interesovanje za direktnim angažovanjem u sedmoj umetnosti.

– Nije preduzimao ništa kako bi se izrazio neposredno, scenarijem ili adaptacijom svojih romana, čak ni kasnijih godina, kada su njegova dela stekla veliki ugled, a najčuveniji sineasti dolazili da pregovaraju o ekranizacijama.

Jer, Džojs je, kaže Lorencin, “bio literarni čovek koji je u carstvu jezika već mogao zasesti na svaki tron”.

izvor: novosti.rs
36499535 Džejms Džojs i film - Nikola Lorencin (NOVO)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.