Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2018
Autor: Domaći
Jezik: hrvatski
U dobrom stanju
Autor/i Josip Berdica
Nakladnik/ci Jesenski i Turk, Zagreb
Uvez meki
Godina izdanja 2018
Broj stranica 359
Format 23x15
Kad je riječ o `religijskom anarhizmu`, treba reći da taj pojam, prema Berdicinom mišljenju, jednim značajnim dijelom participira na anarhizmu kao političkoj koncepciji. No, pojam `religijski` pridaje se ovako shvaćenom anarhizmu prije svega zbog činjenice da svoje motive negacije, načine na koje se ona odvija te njezin konačni cilj crpi iz ideja koje svoje izvorište imaju u području dominantno religioznoga diskursa – ljubav, nenasilje i solidarnost. Autor ove knjige drži da Tolstoj zastupa stajalište personalizma. Personalizma zbog toga što u tom socijalno-filozofskom stajalištu vrhovnu vrijednost predstavlja čovjek, ljudska osoba kao vrhunska osoba, a ne neke općenitosti ili kolektivne realnosti poput društva, nacije, države, civilizacije ili Crkve.
U knjizi se osobito obrađuje Tolstojeva socijalna filozofija u okviru koje poznati ruski književnik razvija svoju osebujnu i površnim poznavateljima njegove misli neočekivanu kritiku države, vlasti, prava i privatnoga vlasništva. Ta je kritika utemeljena na religioznim motivima koji svoje izvorište uglavnom imaju u `izvornom kršćanstvu` kako ga vidi i tumači sam Tolstoj. Završni dio knjige posvećen je aktualnosti Tolstojeve kritike institucija vlasti, osobito u svjetlu njegova snažno naglašenog `radikalno anarhističkog i humanitarnog pacifizma` kojeg Berdica vidi kao središnji argument aktualnosti ovakve teme u suvremeno `doba ekstrema`.—Rade Kalanj
Josip Berdica rođen je 17. veljače 1979. u Osijeku. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja 1993. upisuje se u Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti u Zagrebu. 1997. godine upisuje se na Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Teologiju u Đakovu, gdje je diplomirao 26. kolovoza 2002. Dobitnik je dviju nagrada kao student: Rektorske nagrade (2000.) i Lions organizacije za najboljeg studenta generacije (2001.). Poslijediplomski studij iz filozofije na Hrvatskim studijima - Filozofskom fakultetu Družbe Isusove Sveučilišta u Zagrebu upisao je 2002. godine. Nakon uspješno položenih ispita i ispunjenih obveza, magistarski rad je obranio 7. veljače 2007. U akademskoj godini 2006./2007. upisuje doktorski studij iz filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te prijavljuje disertaciju iz područja socijalne filozofije koju je obranio 22. ožujka 2010. Od 1. studenog 2003. godine u kontinuitetu radi na Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku kao znanstveni novak – asistent i viši asistent najprije na Katedri ustavnih i političkih znanosti a zatim na Katedri pravno-teorijskih znanosti. Od 1. studenog 2010. godine u statusu je višeg predavača iz područja društvenih znanosti (sociologija, grana sociološka teorija), od studenog 2012. godine docent a od svibnja 2018. godine izvanredni je profesor iz područja humanističkih znanosti (filozofija, grana filozofija društva). Kao vanjski suradnik predavao je na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku te Veleučilištu „Lavoslav Ružička“; u Vukovaru. Član je Matice hrvatske i Hrvatskog filozofskog društva. Govori engleski i služi se njemačkim, talijanskim i francuskim jezikom. Oženjen je i otac dvoje djece.