Cena: |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: 978-86-7448-334-3
Godina izdanja: 2008. 1. Izdanje
Jezik: Srpski
Autor: Strani
KNJIGA JE NOVA-NEKORISCENA-STANJE:(5+)-ORIGINALNO IZDANJE! Izdavača:Paideia Četvrta knjiga u okviru projekta Aristotel - izabrana dela
Analitika I-II, Aristotel
Posle Fizike, Metafizike, Topike, Paideia objavljuje četvrtu knjigu u okviru projekta Aristotel - izabrana dela (koji će brojati osamnaest knjiga), pod nazivom Analitika I-II, kao prvi tom u okviru I kola. Kao i prethodna izdanja, i ovo studijsko izdanje je sa starogrčkog preveo Slobodan Blagojević, te sadrži i svu neophodnu propratnu aparaturu - srpsko-grčki rečnik, tematski sadržaj po poglavljima, napomene, pogovor, koji su proizašli iz pera pomenutog prevodioca. Uslediće peta knjiga, koja će biti objavljena kao četvrti tom I kola, pod nazivom O nastajanju i propadanju I-II.
Analitika I-II je teorija silogizama i teorija dokaza. U pogovoru pod nazivom Imperija silogizama Blagojević se poziva na Aristotelovu tvrdnju da svaki stav može u načelu biti obrazložen, a ako je to tako, tada može i mora biti obrazložen na osnovu teorije silogizama. Do ovog zaključka, odnosno do ovog stava nužnog silogističkog oblika svakog stava, dolazimo tek nakon Aristotelovog pokušaja da svaki zaključak svede na silogističku formu. Silogistika bi ostala to što jeste i bez ovog proširenja na svaki mogući stav, jer prelazak iz zaključka u dokaz nema logičko opravdanje u pojmu zaključka. Za Aristotela silogizam je tek tvar dokaza.
Aristotel zapravo izlazi iz formalne teorije silogizama i pokušava da pokaže silogističku strukturu bilo kog uverenja. Time teorija silogizama postaje univerzalna semantička teorija, i to je i pravi cilj te teorije. Njen cilj nije samo utemeljenje epistemičkog diskursa već svakog diskursa – epistemičkog, retorskog, dijalektičkog, političkog (Aristotel čak i davanje imena svodi na silogističku formu, kao i svaku praktičku delatnost).
Aristotelov projekat imperije silogizma može za uvo nenaviknuto na univerzalne pretenzije filozofije, ili filozofske logike, izgledati skoro kao projekat osuđen na neuspeh, ali Aristotel je uspešno inficirao niz filozofa koji su proširili virus univerzalnog logičkog utemeljenja. Pored Lajbnica i Hegela, tu su i dva najveća aristotelovca s početka dvadesetog veka, G. Frege i Č. S. Pirs.
Milena ĐorđijevićAnalitika 1-2 / kategorije / o izrazu
Aristotel
Paideia ISBN - 978-86-7448-334-3 Analitika 1-2 ; Kategorije ; O izrazu
Аристотел, 384пне-322пнеKategorija: Knjiga
Izdavač: Paideia
Analitika 1-2 (Kategorije, O izrazu)
Aristotel(autor)
Slobodan Blagojević(prevod)
Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Logika
Ostali naslovi iz oblasti: Filozofija
Izdavač: Paideia
Naslov originala: Aristoteloys Analytik? prótera ka? ystera; Kategoríai ; Peri érmeneías
Analitika I-II je teorija silogizama i teorija dokaza. Ovo studijsko izdanje je sa starogrčkog preveo Slobodan Blagojević, te sadrži i svu neophodnu propratnu aparaturu - srpsko-grčki rečnik, tematski sadržaj po poglavljima, napomene, pogovor, koji su proizašli iz pera pomenutog prevodioca.
Povez:Tvrd
Godina izdanja:2008.
Pismo:Latinica
Broj strana:570
Format:21 cm
Četvrta knjiga u okviru projekta Aristotel - izabrana dela
Analitika I-II, Aristotel
Posle Fizike, Metafizike, Topike, Paideia objavljuje četvrtu knjigu u okviru projekta Aristotel - izabrana dela (koji će brojati osamnaest knjiga), pod nazivom Analitika I-II, kao prvi tom u okviru I kola. Kao i prethodna izdanja, i ovo studijsko izdanje je sa starogrčkog preveo Slobodan Blagojević, te sadrži i svu neophodnu propratnu aparaturu - srpsko-grčki rečnik, tematski sadržaj po poglavljima, napomene, pogovor, koji su proizašli iz pera pomenutog prevodioca. Uslediće peta knjiga, koja će biti objavljena kao četvrti tom I kola, pod nazivom O nastajanju i propadanju I-II.
Analitika I-II je teorija silogizama i teorija dokaza. U pogovoru pod nazivom Imperija silogizama Blagojević se poziva na Aristotelovu tvrdnju da svaki stav može u načelu biti obrazložen, a ako je to tako, tada može i mora biti obrazložen na osnovu teorije silogizama. Do ovog zaključka, odnosno do ovog stava nužnog silogističkog oblika svakog stava, dolazimo tek nakon Aristotelovog pokušaja da svaki zaključak svede na silogističku formu. Silogistika bi ostala to što jeste i bez ovog proširenja na svaki mogući stav, jer prelazak iz zaključka u dokaz nema logičko opravdanje u pojmu zaključka. Za Aristotela silogizam je tek tvar dokaza.
Aristotel zapravo izlazi iz formalne teorije silogizama i pokušava da pokaže silogističku strukturu bilo kog uverenja. Time teorija silogizama postaje univerzalna semantička teorija, i to je i pravi cilj te teorije. Njen cilj nije samo utemeljenje epistemičkog diskursa već svakog diskursa – epistemičkog, retorskog, dijalektičkog, političkog (Aristotel čak i davanje imena svodi na silogističku formu, kao i svaku praktičku delatnost).
Aristotelov projekat imperije silogizma može za uvo nenaviknuto na univerzalne pretenzije filozofije, ili filozofske logike, izgledati skoro kao projekat osuđen na neuspeh, ali Aristotel je uspešno inficirao niz filozofa koji su proširili virus univerzalnog logičkog utemeljenja. Pored Lajbnica i Hegela, tu su i dva najveća aristotelovca s početka dvadesetog veka, G. Frege i Č. S. Pirs.
Milena Đorđijević
Vrsta građe - knjiga
Izdanje - 1. izd.
Izdavanje i proizvodnja - Beograd : Paideia, 2008
Jezik - srpski
ISBN - 978-86-7448-334-3 Opis :
Analitika 1-2 je teorija silogizama i teorija dokaza. Ovo studijsko izdanje je sa starogrčkog preveo Slobodan Blagojević, te sadrži i svu neophodnu propratnu aparaturu – srpsko-grčki rečnik, tematski sadržaj po poglavljima, napomene, pogovor, koji su proizašli iz pera pomenutog prevodioca.