Cena: |
Želi ovaj predmet: | 7 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K99
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Struktura znanosti: problemi u logici znanstvenog objašnjenja knjiga je iz 1961. godine o filozofiji znanosti filozofa Ernesta Nagela, u kojoj autor raspravlja o prirodi znanstvenih istraživanja s osvrtom na prirodnu znanost i društvene znanosti. Nagel istražuje ulogu redukcije u znanstvenim teorijama i odnos cjelina prema njihovim dijelovima, a također ocjenjuje stavove filozofa kao što je Isaiah Berlin.
Knjiga je dobila pozitivne kritike, kao i još neke mješovite ocjene. Smatra se klasičnim djelom, a komentatori su ga pohvalili zbog Nagelove rasprave o redukcionizmu i holizmu, kao i zbog njegove kritike Berlina. Međutim, kritičari Strukture znanosti smatrali su Nagelovu raspravu o društvenoj znanosti manje uvjerljivom od njegove rasprave o prirodnoj znanosti.
Ernest Nagel (16. studenog 1901. - 20. rujna 1985.) bio je američki filozof znanosti. [1] [2] Zajedno s Rudolfom Carnapom, Hansom Reichenbachom i Carlom Hempelom, ponekad se vidi kao jedna od glavnih figura logičnog pozitivističkog pokreta. Njegova knjiga `Struktura znanosti` iz 1961. godine smatra se temeljnim djelom u logici znanstvenog objašnjenja.
Život i karijera
Nagel je rođen u Nové Mesta nad Váhom (danas u Slovačkoj, zatim u Vágújhelyu i u dijelu Austro-Ugarske). Njegova majka Frida Weiss bila je iz obližnjeg grada Vrbovéa (ili Verba). Emigrirao je u Sjedinjene Države u dobi od 10 godina s obitelji, a američki državljanin postao je 1919. godine. Diplomirao je na City Collegeu u New Yorku 1923. godine, a doktorirao na Sveučilištu Columbia 1931. godine, [3] s disertacijom o konceptu mjerenja. Osim jedne godine (1966-1967) na Sveučilištu Rockefeller, cijelu je akademsku karijeru proveo na Columbiji. Tamo je postao prvi profesor filozofije John Dewey 1955. [4] A zatim sveučilišni profesor od 1967. do umirovljenja 1970., nakon čega je nastavio predavati. 1977. bio je jedan od rijetkih filozofa izabranih u Nacionalnu akademiju znanosti.
Njegov se rad odnosio na filozofiju matematičkih polja kao što su geometrija i vjerojatnost, kvantna mehanika i status reduktivnih i induktivnih teorija znanosti. Njegova knjiga `Struktura znanosti` (1961.) praktički je inaugurirala područje analitičke filozofije znanosti. Objasnio je različite vrste objašnjenja na različitim poljima i bio skeptičan u pogledu pokušaja objedinjavanja prirode znanstvenih zakona ili objašnjenja. Prvi je predložio da se postavljanjem analitičkih ekvivalencija (ili `mostovnih zakona`) između pojmova različitih znanosti može eliminirati sve ontološke obveze, osim onih koje zahtijeva najosnovnija znanost. Također je podržao stajalište da su društvene znanosti znanstvene i trebale bi usvojiti iste standarde kao i prirodne znanosti.
Nagel je napisao Uvod u logiku i znanstvene metode s Morrisom Raphaelom Cohenom, svojim učiteljem CCNY-a [3] 1934. Godine 1958. objavio je s dokazom Jamesa R. Newmana Gödela, kratku knjigu koja objašnjava Gödelove teoreme nekompletnosti onima koji nisu dobro obučeni u matematička logika. Uređivao je Journal of Philosophy (1939–1956) i Journal of Symbolic Logic (1940–1946).
Kao javni intelektualac, podržao je skeptičan pristup tvrdnjama o paranormalnom, postavši jedan od prvih sponzora i članova Odbora za skeptično istraživanje 1976. godine, zajedno s još 24 značajna filozofa poput W. V. Quinea. Odbor ga je posthumno uvrstio u svoj `Panteon skeptika` kao priznanje Nagelovom doprinosu u svrhu znanstvenog skepticizma. [5] [6] [7] Nagel je bio ateist. [8]
Preminuo je u New Yorku. Imao je dva sina, Alexandera Nagela (profesor matematike na Sveučilištu Wisconsin) i Sidneya Nagela (profesor fizike na Sveučilištu u Chicagu).
Nagelovi doktorandi su Morton White, Patrick Suppes, Henry Kyburg, Isaac Levi i Kenneth Schaffner.
Festschrift, Filozofija, znanost i metoda: Eseji u čast Ernesta Nagela, objavljen je 1969. [9]