Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Oblast: Ekonomija
Jezik: Srpski
Autor: Strani

TG123)
Ova knjiga je briljantno dostignuće. U njoj su tačno rečene stvari koje treba da budu rečene i rečene su sa retkom hrabrošau i potpunošću. Ne znam ni za jednu drugu savremenu knjigu iz koje svaki inteligentan laik može za kratko vreme da nauči toliko mnogo o osnovnim istinama ekonomije.”- F. A. Hayek, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju

Henry Stuart Hazlitt (/ˈhæzlɪt/; 28. studenog 1894. - 9. srpnja 1993.) bio je američki novinar, ekonomist i filozof poznat po svom zagovaranju slobodnih tržišta i klasičnih liberalnih načela. Tijekom karijere koja traje više od sedam desetljeća, Hazlitt je opsežno pisao o poslovanju, ekonomiji i javnoj politici za istaknute publikacije, uključujući The Wall Street Journal, The Nation, The American Mercury, Newsweek i The New York Times.[1] Najpoznatiji je po svojoj knjizi iz 1946., Ekonomija u jednoj lekciji, djelu utemeljenom na austrijskoj školi ekonomije i važnosti individualne slobode u donošenju ekonomskih odluka.[2][3]

Hazlitt je bio snažan zagovornik zdrave monetarne politike i glasni kritičar inflacijskih praksi i vladinih intervencija na tržištima.[4][5] Kao branitelj slobodnog poduzetništva, oslanjao se na ideje ekonomista kao što su Ludwig von Mises i Friedrich Hayek, pomažući u popularizaciji njihovih teorija za široku publiku. Osim ekonomije, Hazlitt je pridonio raspravama o filozofiji i etici, zalažući se za moralne temelje slobodnog društva. Također je bio član uredničkog odbora libertarijanskog časopisa The Freeman i bio je član utemeljitelj Zaklade za ekonomsko obrazovanje (FEE), jednog od najstarijih think tankova slobodnog tržišta u Sjedinjenim Državama.[6]

Tijekom svog života, Hazlittovo pisanje i komentari značajno su utjecali na javno razumijevanje ekonomske politike, a njegova djela i dalje inspiriraju zagovornike slobode i ograničene vlade diljem svijeta.

Rani život i obrazovanje
Henry Hazlitt rođen je u Philadelphiji, Pennsylvania, a odrastao je u Brooklynu, New York. Bio je pobočni potomak britanskog esejista Williama Hazlitta, [7] ali je odrastao u relativnom siromaštvu, jer mu je otac umro dok je Hazlitt bio dijete. Njegovi rani heroji bili su Herbert Spencer i William James, a njegova prva ambicija bila je akademska karijera u psihologiji i filozofiji. Pohađao je New York`s City College, ali ga je napustio nakon kratkog vremena kako bi uzdržavao svoju majku koja je dva puta udovica.[8]

Kako je kasnije napisao, njegovo kratko vrijeme na koledžu `imalo je veći utjecaj nego što se na prvi pogled može pretpostaviti, ne toliko zbog tamo stečenog znanja, koliko zbog povećane svijesti o znanju koje sam tek trebao steći i posljedične ambicije da ga postignem.`