Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Jezik: Ostalo
Godina izdanja: 1982
Autor: Strani
Archeologické pamiatky a životné prostredie
Devín
Mestská správa pamiatkovej starostlivosti a ochrany prírody, Bratislava 1982
slovački, nemački i engleski jezik
odlično očuvano
jako retko
u fascikli se nalazi vizuelni materijal na odvojenim listovima a posebno ide deo sa tekstom na engleskom, slovačkom i nemačkom jeziku.
Devín (njemački: Theben, mađarski: Dévény) je gradska četvrt u Bratislavi.
Ovo je nekad bio odvojen grad, ali je od 1946. dio Bratislave. Devín se nalazi na ušću Dunava i Morave zbog čega je u povijesti smatran značajnim strateškim mjestom. Mjesto je značajno po arheološki važnom dvorcu Devinski Grad koji je jedan od najstarijih tvrđava u Slovačkoj. Devín je dobio status grada u 15. stoljeću. U 16. stoljeću ovdje su se naselili Hrvati koji su bježali pred turskim osvajačima. Godine 1809., Napoleonova vojska je zapalila dvorac koji se nalazi iznad mjesta.
Područje mjesta podložno je čestim poplavama iz Dunava i Morave.
Djevin
Djevinski zamak (svk. Devínsky hrad, hrad Devín, mađ. Dévény, nem. Theben) je jedna od najstarijih zamkova u Slovačkoj i predstavlja jedan od tri velika zamka Nitranske kneževine (uz Nitru i Bratislavu). Nalazi se u selu (naselju) Devinu, koje se nalazi u Bratislavi. Zamak je smešten na visokoj steni (212 m nmv.) iznad ušća Morave u Dunav i poseduje jednu od najboljih strategijskih položaja u tom delu Evrope jer su se iz nje mogli kontrolisati važni trgovački putevi, kao i deo Ćilibarskog puta. Danas je mahom u ruševinama, ali njegova spektakularna lokacija i izgled i dalje ostavljaju ljude bez daha. Neki njeni delovi su obnovljeni, a u njenom sklopu se danas nalazi muzej.
Odlična strateška pozicija Devinskog zamka korišćena je još u neolitu za ljudsko naselje koje je tokom bronzanog i gvozdenog doba utvrđeno, posle čega su prvo Kelti, a potom i Rimljani na njemu podizali svoje utvrde. U sklopu rimske tvrđave podignuta je i crkva koja se smatra najstarijom hrišćanskom bogomoljom severno od Dunava.
Sloveni (Slovaci) su svoje utvrđenje podigli u VIII veku, mada ima pretpostavki da je upravo Devinski zamak (ili možda Bratislavski zamak) bio sedište Samove države. Najstariji pomen Devina u istorijskim izvorima (u obliku Dowina) datiran je u 864. godinu kada je Ludvig Bavarski ((817) 843-876) u njemu opseo velikomoravskog kneza Rastislava (846-870). Tokom Rastislavove vladavine u zamku je podignuta crkva u jasnom vizantijskom stilu za šta su sigurno zaslužna solunska braća koja su tokom njegove vladavine počeli sa širenjem hrišćanstva među tamošnjim Slovenima. Freskopis u njoj su izveli italijanski majstori.
Zamak je u XIII veku dodatno utvrđen da bi zaštitio zapadnu granicu kraljevine Mađarske, a u XV veku je u njemu podignut dvorac. Poslednje utvrđivanje je izvršeno tokom Otomanske najezde.
Zamak je 1809. godine razorio Napoleon i ona je od tada napuštena i prepuštena zubu vremena.
tags:
devinski zamak arhitektura istorija arheologija lavirint strategija arheološka iskopavanja istorija slovačke umetnost devinske elegije rilke zamak zamkovi dvorac dvorci utvrđenja ...