pregleda

Kristalni slapovi - Ljubljana 1927 - DRVOREZI CEBULAR


Cena:
11.999 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Vračar,
Beograd-Vračar
Prodavac Nije trgovac

berkut1 (2926)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 5289

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Slobodan Zivojinovic - Kristalni slapovi

Ljubljana, 1927.
Tvrdi povez, 70 strana, posveta autora.
DRVOREZE U OVOJ KNJIZI JE URADIO ALBIN CEBULAR, ZNAMENITI SLOVENACKI AVANGARDNI UMETNIK, JEDINI SLOVENAC PRISUTAN U CASOPISU `ZENIT`.
IZUZETNO RETKO IZDANJE!

Albin Čebular, slovenački pesnik, pisac, etnograf, * 17. septembar 1900, Mokronog, † 24. maj 1952, Logatec.
Biografija

Rođen je kao Albin Anton Čebular od oca Franca, dvorskog službenika, i majke Apolonije (rođene Reš). Ubrzo nakon rođenja, sa porodicom su se preselili u Logatec, gde je pohađao osnovnu školu, a srednju školu je završio u Postojni. U Ljubljani, gde je pohađao učiteljsku školu, on i njegovi drugovi iz razreda osnovali su sopstveni književni krug i časopis pod nazivom Vesna. Prvi posao dobio je u Talčjem Vrhu kod Črnomelja, gde je upoznao novi krug umetnika. Krajem 1920-ih premešten je u Bled, gde je upoznao, između ostalih, Alojza Gradnika. Voleo je da čita i inspirisala su ga dela indijskog pesnika Rabindranata Tagora, češkog pesnika Vladimira Vašeka, nemačkih, francuskih, kineskih tekstopisaca i svog dalekog rođaka Franca Prešerna. Njegovu zaostavštinu čuva Muzej Bele Krajine u Metlici.
Delo

Uglavnom je pisao pesme. Šest njegovih zbirki poezije je samostalno objavio. Sam je izradio korice za neke zbirke, a sačuvani su mu rukopisi. Pisao je i za decu, a priče Škrati i Polžek i Pikapolončica objavljene su u časopisu Mladi junak. Veoma popularna bila je i njegova drama Sirota Marica. Objavio je dve zbirke zagonetki, a dečje pesme je objavljivao u omladinskim časopisima. Motive je uzimao iz prirode, a najradije je pisao o životinjama.

Stil Čebularovih pesama je impresionistički, izgrađen na malim utiscima spoljašnjeg sveta, povezanim pesnikovim raspoloženjem. Manje je čistih utisaka zasnovanih na obrisu spoljašnje prirode (Pahuljice). Često je birao formu soneta. Njegove pesme su objavljivane u Proletarcu, Američkom družinju kolerad, Mladinskom listu, Prosveti, Cankarjevom glasniku... Značajne su pesme o rudarima, fabričkim radnicima, poljoprivrednicima i vinogradarima. Veliki deo njegove lirike je ljubav. Ove pesme su ili humoristične ili ispovedne („Labudova pesma“). Važan deo njegovog stvaralaštva je i poezija u prozi (zbirke: Pod večernjim gorečim oblacima, Na planeti proklestva, Plakajući berač, Iz govoreče mrtavšnice...). Između poezije i proze nalazi se još šest zbirki „Utrinki“ ili, kako ih je sam nazvao, „poetsko-proznih modrica“. To su jednoredne i višeredne misli koje su mu se javile na određenom događaju. Zbirka „Mrvice“ je slična „Utrinkama“.

Najkraći prozni tekstovi su njegova razmišljanja, koja ne pokrivaju ni jednu stranicu (Život, Mladost, U uglu orkestra, U uglu salona, Umetnik i domovina i Nova godina). Pod naslovom Priče sakupljeno je šest kraćih tekstova koji pripadaju usmenoj književnosti (Na Bajdniku, Slednja izpoved, Zašto ne strelaju mačke, Životinje, O volku, Nad medvedom). Najduže delo beletristike koje je sačuvano u zaostavštini jesu Šumski lutalice, koje prikazuju prirodu, šumske životinje i lovnu divljač. Lovačke narativa uključuju priče Iz lovačke opreme, koje prikazuju lov na veprove, divlje mačke i vukove. Čebular je takođe voleo da putuje i napisao je dva putopisa. Prvi opisuje turu Črnomelj-Talčji Vrh-Mirna gora, a drugi turu Črnomelj-Miklarji-Nemška Loka. Pisao je o gvozdenoj rudi, crkvama, nafti, požarima u Beloj Krajini, geodinamici, nošnjama, a posebno pčelarstvu. Naveo je tekuće vode i neke opštine u Beloj Krajini, hotele i gostionice.
Bibliografija

Poezija

Samotna pšenica. Ljubljana: samozaložba, 1941. (COBISS)
Poezije. Ljubljana: samozaložba, 1943. (COBISS)
Verzi. Ljubljana: samozaložba, 1943. (COBISS)
Pesmi. Ljubljana: samozaložba, 1943. (COBISS)
Lirika. Ljubljana: samozaložba, 1944. (COBISS)
Maj: [pesmi v prozi]. Ljubljana: samozaložba, 1941. (COBISS)

Uganke

Prijateljčki v ugankah. Ljubljana: Brezalkoholna produkcija, 1928. (COBISS)
Strički Matički. Ljubljana: Brezalkoholna produkcija, 1929. (COBISS)

Proza

Bisernica. 1946. (COBISS)

tags: avangarda, slovenacka avangarda, zenit, zenitizam, ljubomir micic, branko ve poljanski, ivan goll...

Slanje POSLE uplate na racun u banci Intesa ili Postnet uplate.

Predmet: 83616701
Slobodan Zivojinovic - Kristalni slapovi

Ljubljana, 1927.
Tvrdi povez, 70 strana, posveta autora.
DRVOREZE U OVOJ KNJIZI JE URADIO ALBIN CEBULAR, ZNAMENITI SLOVENACKI AVANGARDNI UMETNIK, JEDINI SLOVENAC PRISUTAN U CASOPISU `ZENIT`.
IZUZETNO RETKO IZDANJE!

Albin Čebular, slovenački pesnik, pisac, etnograf, * 17. septembar 1900, Mokronog, † 24. maj 1952, Logatec.
Biografija

Rođen je kao Albin Anton Čebular od oca Franca, dvorskog službenika, i majke Apolonije (rođene Reš). Ubrzo nakon rođenja, sa porodicom su se preselili u Logatec, gde je pohađao osnovnu školu, a srednju školu je završio u Postojni. U Ljubljani, gde je pohađao učiteljsku školu, on i njegovi drugovi iz razreda osnovali su sopstveni književni krug i časopis pod nazivom Vesna. Prvi posao dobio je u Talčjem Vrhu kod Črnomelja, gde je upoznao novi krug umetnika. Krajem 1920-ih premešten je u Bled, gde je upoznao, između ostalih, Alojza Gradnika. Voleo je da čita i inspirisala su ga dela indijskog pesnika Rabindranata Tagora, češkog pesnika Vladimira Vašeka, nemačkih, francuskih, kineskih tekstopisaca i svog dalekog rođaka Franca Prešerna. Njegovu zaostavštinu čuva Muzej Bele Krajine u Metlici.
Delo

Uglavnom je pisao pesme. Šest njegovih zbirki poezije je samostalno objavio. Sam je izradio korice za neke zbirke, a sačuvani su mu rukopisi. Pisao je i za decu, a priče Škrati i Polžek i Pikapolončica objavljene su u časopisu Mladi junak. Veoma popularna bila je i njegova drama Sirota Marica. Objavio je dve zbirke zagonetki, a dečje pesme je objavljivao u omladinskim časopisima. Motive je uzimao iz prirode, a najradije je pisao o životinjama.

Stil Čebularovih pesama je impresionistički, izgrađen na malim utiscima spoljašnjeg sveta, povezanim pesnikovim raspoloženjem. Manje je čistih utisaka zasnovanih na obrisu spoljašnje prirode (Pahuljice). Često je birao formu soneta. Njegove pesme su objavljivane u Proletarcu, Američkom družinju kolerad, Mladinskom listu, Prosveti, Cankarjevom glasniku... Značajne su pesme o rudarima, fabričkim radnicima, poljoprivrednicima i vinogradarima. Veliki deo njegove lirike je ljubav. Ove pesme su ili humoristične ili ispovedne („Labudova pesma“). Važan deo njegovog stvaralaštva je i poezija u prozi (zbirke: Pod večernjim gorečim oblacima, Na planeti proklestva, Plakajući berač, Iz govoreče mrtavšnice...). Između poezije i proze nalazi se još šest zbirki „Utrinki“ ili, kako ih je sam nazvao, „poetsko-proznih modrica“. To su jednoredne i višeredne misli koje su mu se javile na određenom događaju. Zbirka „Mrvice“ je slična „Utrinkama“.

Najkraći prozni tekstovi su njegova razmišljanja, koja ne pokrivaju ni jednu stranicu (Život, Mladost, U uglu orkestra, U uglu salona, Umetnik i domovina i Nova godina). Pod naslovom Priče sakupljeno je šest kraćih tekstova koji pripadaju usmenoj književnosti (Na Bajdniku, Slednja izpoved, Zašto ne strelaju mačke, Životinje, O volku, Nad medvedom). Najduže delo beletristike koje je sačuvano u zaostavštini jesu Šumski lutalice, koje prikazuju prirodu, šumske životinje i lovnu divljač. Lovačke narativa uključuju priče Iz lovačke opreme, koje prikazuju lov na veprove, divlje mačke i vukove. Čebular je takođe voleo da putuje i napisao je dva putopisa. Prvi opisuje turu Črnomelj-Talčji Vrh-Mirna gora, a drugi turu Črnomelj-Miklarji-Nemška Loka. Pisao je o gvozdenoj rudi, crkvama, nafti, požarima u Beloj Krajini, geodinamici, nošnjama, a posebno pčelarstvu. Naveo je tekuće vode i neke opštine u Beloj Krajini, hotele i gostionice.
Bibliografija

Poezija

Samotna pšenica. Ljubljana: samozaložba, 1941. (COBISS)
Poezije. Ljubljana: samozaložba, 1943. (COBISS)
Verzi. Ljubljana: samozaložba, 1943. (COBISS)
Pesmi. Ljubljana: samozaložba, 1943. (COBISS)
Lirika. Ljubljana: samozaložba, 1944. (COBISS)
Maj: [pesmi v prozi]. Ljubljana: samozaložba, 1941. (COBISS)

Uganke

Prijateljčki v ugankah. Ljubljana: Brezalkoholna produkcija, 1928. (COBISS)
Strički Matički. Ljubljana: Brezalkoholna produkcija, 1929. (COBISS)

Proza

Bisernica. 1946. (COBISS)

tags: avangarda, slovenacka avangarda, zenit, zenitizam, ljubomir micic, branko ve poljanski, ivan goll...
83616701 Kristalni slapovi - Ljubljana 1927 - DRVOREZI CEBULAR

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.