Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1900 - 1949.
ISBN: 374
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Ona, koja je ljubila svakim atomom svoga života, nije mogla pojmiti, da muškarac može doista ljubiti i željeti jednu ženu, a da ga u isto vrijeme privlači neka druga.
Priča je to o Gyp, kćerci ponosnog umirovljenog časnika g. Wintona, koja se zaljubljuje u svjetski poznatoga guslača Gustava Fiorsena. Nakon vjenčanja, Fiorsen nastavlja s boemskim stilom života, čak i nakon rođenja njihove kćerke. Galsworthy je i u ovome romanu usredotočen na ženu u nesretnom braku, kao i njenu ponovnu priliku da nakon takvoga braka pronađe sreću u ljubavi.
`Sišavši u vrt, Gyp se žurno udalji. Nije prešla preko polja, već ispred kućice i zakrenula u malu šumicu iza nje. Tamo sjedne na jedan panj, dlanove pritisne na obraze, a laktove o grudi, i stane zuriti u suncem obasjanu paprat i u muhe, koje su se ondje naganjale. Ljubav! Zar je ljubav uvijek mrska i tužna? Strelovito pogađajući, uzimajući, pa onda strelovito nestajući! Ili navalivši na oboje, prebrzo se gubeći! Zar se nikada nije desilo, da se dvoje zbližilo, sljubilo i zauvijek ostalo jedno? Ljubav! ... Ljubav je dolazila, kad je čovjek nije tražio, a nikada, kad ju je želio. Zloban putnik, koji je umarao duh prije tijela ili opet tijelo prije duha. Bolje, mnogo bolje, da čovjek s njome nema posla. Koji bi slobodan čovjek želio postati robom ... I gledajući sunce na paprati, Gyp pomisli: »Ljubavi! Daleko ti kuća od mene!«`
Džon Golsvordi (engl. John Galsworthy; Kingston na Temzi, 14. avgust 1867 — London, 31. januar 1933), bio je engleski romanopisac i dramaturg. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1932. godine.
U svojim delima kritikovao je britanski klasni sistem i materijalizam viših klasa. Još jedan čest motiv bile su nesrećno udate žene. Najpoznatije delo mu je „Saga o Forsajtovima“ (The Forsyte Saga, 1906—1921) i njeni nastavci „Moderna komedija“ (A Modern Comedy) i „Kraj poglavlja“ (End Of The Chapter). Dramu „Srebrna kutija“ (The Silver Box) napisao je 1906.
Godine 1921. postao je prvi predsednik međunarodnog PEN centra.