pregleda

PO MAKEDONIJI Fran Tućan


Cena:
1.250 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Šabac,
Šabac
Prodavac

marija015 (20282)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 44068

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

AK 3
55035) PO MAKEDONIJI , Fran Tućan , Narodne novine Zagreb 1925 , putničke slike i dojmovi ,

Fran Tućan rodio se 26.10.1878. godine u Divuši kraj Dvora na Uni na Baniji kao sin seoskog učitelja, kao sveučilišni profesor i akademik bio je istinski zaljubljenik svoje struke i nenadmašivi popularizator prirodnih znanosti u nas.

Srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje stiče u Zagrebu, a godinu dana poslije diplomiranja polaže i doktorat znanosti (1905). Već je kao student bio pomoćnik u Mineraloško-petrografskom muzeju u Zagrebu gdje je ravnatelj tada poznati stručnjak dr Mišo Kišpatić, njegov učitelj i uzor.

Po završetku studija i po odlasku svog profesora u mirovinu postaje ravnatelj muzeja i tu dužnost obavlja do svoje iznenadne smrti, 22.7.1944. godine u Zagrebu. U to vrijeme postaje i sveučilišni profesor, a godine 1930. izabran je za redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Svoj znanstveni rad i brojna saznanja, te populariziranje svega što ga privlači kao petrografa-mineraloga i prirodoslovca temelji na svojim brojnim terenskim obilascima čitave Jugoslavije i neposrednim promatranjem pri istraživanju rudnog blaga kao osnovice za blagostanje naroda. Poznat je kao istraživač kemijskog i mineralnog sastava boksita te sastava vapnenaca našeg krša. Po njemu je i jedan mineral nazvan »tućanit«.

Uz vrlo bogat i intenzivan znanstveno-nastavni rad imao je još mnogo snage da se posvećuje društveno korisnom radu surađujući na širenju i populariziranju prirodoslovnih znanosti u okviru Hrvatskog prirodoslovnog društva te kao urednik časopisa »Priroda«. Dužnost predsjednika Društva obavlja od 1914—1918, te od 1945—1954. Glavni urednik »Prirode« bio je od 1915—1919, te od 1945—1954. godine.
Osim uređivanja časopisa on u njemu objavljuje i svoje radove, održava predavanja, a izdaje i knjige »Naše rudno blago«, »Među mineralima i stijenama«, »Po Makedoniji«, »Rudno blago Jugoslavije« i dr. Uz to piše i izdaje za studente vrlo opsežne udžbenike »Opću mineralogiju« i »Specijalnu mineralogiju«, koje dopunjuje neposredno prije svoje smrti. Svoj istančani osjećaj za zbivanja i promjene u prirodi vjerojatno je imao usađen od rane mladosti kada se okušao i kao pisac pjesama, novela te literarnih i kazališnih kritika.
mek povez, format 15 x 23 cm , ćirilica, 183 strane, pečat i potpis na naslovnoj strani

CENOVNIK POŠTE SRBIJE od 1.aprila 2023. ZA PREPORUČENE TISKOVINE: :

od 101 g do 250 g 138 din
od 251 g do 500 g 169 din
od 501 g do 1.000 g 180 din
od 1.001 g do 2.000 g 211 din


Predmet: 69314673
AK 3
55035) PO MAKEDONIJI , Fran Tućan , Narodne novine Zagreb 1925 , putničke slike i dojmovi ,

Fran Tućan rodio se 26.10.1878. godine u Divuši kraj Dvora na Uni na Baniji kao sin seoskog učitelja, kao sveučilišni profesor i akademik bio je istinski zaljubljenik svoje struke i nenadmašivi popularizator prirodnih znanosti u nas.

Srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje stiče u Zagrebu, a godinu dana poslije diplomiranja polaže i doktorat znanosti (1905). Već je kao student bio pomoćnik u Mineraloško-petrografskom muzeju u Zagrebu gdje je ravnatelj tada poznati stručnjak dr Mišo Kišpatić, njegov učitelj i uzor.

Po završetku studija i po odlasku svog profesora u mirovinu postaje ravnatelj muzeja i tu dužnost obavlja do svoje iznenadne smrti, 22.7.1944. godine u Zagrebu. U to vrijeme postaje i sveučilišni profesor, a godine 1930. izabran je za redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Svoj znanstveni rad i brojna saznanja, te populariziranje svega što ga privlači kao petrografa-mineraloga i prirodoslovca temelji na svojim brojnim terenskim obilascima čitave Jugoslavije i neposrednim promatranjem pri istraživanju rudnog blaga kao osnovice za blagostanje naroda. Poznat je kao istraživač kemijskog i mineralnog sastava boksita te sastava vapnenaca našeg krša. Po njemu je i jedan mineral nazvan »tućanit«.

Uz vrlo bogat i intenzivan znanstveno-nastavni rad imao je još mnogo snage da se posvećuje društveno korisnom radu surađujući na širenju i populariziranju prirodoslovnih znanosti u okviru Hrvatskog prirodoslovnog društva te kao urednik časopisa »Priroda«. Dužnost predsjednika Društva obavlja od 1914—1918, te od 1945—1954. Glavni urednik »Prirode« bio je od 1915—1919, te od 1945—1954. godine.
Osim uređivanja časopisa on u njemu objavljuje i svoje radove, održava predavanja, a izdaje i knjige »Naše rudno blago«, »Među mineralima i stijenama«, »Po Makedoniji«, »Rudno blago Jugoslavije« i dr. Uz to piše i izdaje za studente vrlo opsežne udžbenike »Opću mineralogiju« i »Specijalnu mineralogiju«, koje dopunjuje neposredno prije svoje smrti. Svoj istančani osjećaj za zbivanja i promjene u prirodi vjerojatno je imao usađen od rane mladosti kada se okušao i kao pisac pjesama, novela te literarnih i kazališnih kritika.
mek povez, format 15 x 23 cm , ćirilica, 183 strane, pečat i potpis na naslovnoj strani
69314673 PO MAKEDONIJI Fran Tućan

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.