pregleda

Dr Karl Koch Die KRIM und ODESSA (1867)


Cena:
3.490 din
Želi ovaj predmet: 7
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5803)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9668

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1850 - 1899.
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani

sa naslovne strane uklonjen deo gde je bio pecat, pecat prethodnog vlasnika udaren na dva mesta u knjizi
inace jako dobro očuvano za svoje godine

prvo izdanje je iz 1854. godine, ovo je drugo poboljšano izdanje

RETKO U PONUDI, ne mogu da nađem nijedan primerak na mreži




Taurika odnosno Taurida je bilo ime upotrebljavano za Krim još od antičkog doba, a tokom istorije naseljavali su ga razni narodi. U 12. veku pre naše ere Krim su naselili Kimerani, koje su Skiti istisnuli u 7. veku p. n. e. Unutrašnje oblasti Krima su ostale pod kontrolom Skita, dok su južnu planinsku obalu naseljavali Tauri, potomci Kimerana. Prvi grčki kolonisti su stigli na Krim u 8. i 7. veku p. n. e. Grčki kolonisti su naseljavali kolonije duž obale poluostrva, od kojih je najvažnija bila Hersones Taurijski, osnovana 422. pre naše ere, kod današnjeg Sevastopolja.

U 5. vek pre naše ere grčki gradovi na istočnom Krimu postali su deo Bosforskog kraljevstva. Nakon toga, Skiti iz Pridnjeprovlja su centar svoje države preselili na Krim. Vođa Skita Skilpur i njegov sin Palak su krajem 2. veka p. n. e. napali grčke kolonije u borbi za primorske gradove. Na stranu Grka stupio je pontski car Mitridat VI Eupator, koji je pobedio Skite, a grčke gradove uključio u Pontsko kraljevstvo. Posle Mitridovog poraza u ratovima, istočna Taurika je postala deo Bosforskog kraljevstva, vazalne države Rimske republike.

U 1. veku naše ere beleži se dolazak Sarmata na Krim. Skiti dolaze pod upravu Bosfora, Rima i Sarmata. 3. vek naše ere beleži procvat trgovine, a sredinom tog veka beleži se dolazak Gota, koji počinju sa piratstvom u Crnom moru. U 4. veku, Krim je bio deo Ermanarihove Ostrogotske države, a potom deo Hunskog kaganata.

Srednji vek[uredi]

Hram sv. Vladimira kod Sevastopolja leži na mestu gde su Kijevski Rusi 988. kršteni u pravoslavnoj veri.
U 4. veku Krim dolazi pod vizantijsku vlast, ali delove Krima zauzimaju Bugari (4. vek) i Hazari (7. vek). Pod vlašću Vizantije, međutim, ostaju južni delovi Krima, uključujući grad Hersones (Herson). Između 9. i 13. veka, na ovom području je postojala vizantijska Tema Herson. U 10. veku, istočni Krim postaje deo kneževine Tmutarakan, koja je bila u sastavu Kijevske Rusije. 988. godine ruski knez Vladimir I Kijevski prihvata pravoslavno hrišćanstvo u gradu Hersones, što je bila istorijska prekretnica u razvoju Kijevske Rusije. 10. vek obeležava i raseljavanje Hazara po ruskim stepama, a Krim potom naseljavaju Pečenezi. U 11. veku Krim napadaju Kipčaci, tursko pleme poreklom sa područja reke Ob u Sibiru. Od tog vremena, vizantijska vlast u ovom regionu slabi, a napadi raznih plemena na ovo područje postaju sve češći. 1239. godine Krim zauzimaju Mongoli pod Batu kanom, a ovo područje potom postaje deo države Zlatne horde. Manji priobalni delovi Krima su se tada našli pod kontrolom Venecije i Đenove. U 14-15. veku je na delu Krima postojala Kneževina Teodoro, čiji je službeni jezik bio grčki, a u kojoj su živeli ostaci nekadašnjih stanovnika Krima - Grka, Gota, Alana, Bugara, itd. 1441. godine se formira nezavisni Krimski kanat, koji već 1475. postaje vazal Osmanskog carstva. Južni delovi Krima tada nisu bili u sastavu vazalnog Krimskog kanata, već su direktno uključeni u Osmansko carstvo i organizovani kao Kefski ejalet.

Novi vek[uredi]

Krim na karti moskovske kneževine. iz 1593.

Krimski kanat oko 1600.
1772. Krimski kanat postaje ponovo nezavisan od Osmanskog carstva, što je bila posledica Rusko-turskih ratova iz 1768—1774. 1783. godine, Ruska imperija anektira ceo Krim, a 1784. se ovde formira Tauridska oblast. Nakon toga, Krim 1796. ulazi u sastav Novorosijske gubernije, a potom se 1802. uspostavlja Tauridska gubernija.

Sledi dugi niz godina u kome ova oblast ima stabilan razvoj, sve do 1853. godine i Krimskog rata između Rusije i zapadne alijanse.[1]

Sovjetski period[uredi]
Krimski Tatari su 1917. godine proglasili Krimsku Narodnu Republiku, da bi 1918. godine bila formirana Sovjetska Socijalistička Republika Taurida. Zatim je iste godine uspostavljena Krimska regionalna vlada, a potom, 1919. godine, Krimska Sovjetska Socijalistička Republika. Područje je zatim bilo pod kontrolom snaga ruske Bele armije i upravom Vlade Južne Rusije. Značajne promene, kako u sastavu stanovništva, tako i u upravi nad teritorijom, beleže se nakon dolaska komunista. 18. oktobra 1921. obrazovana je Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika u sastavu Ruske SFSR i Sovjetskog Saveza. Avgusta 1941. vrši se masovna deportacija krimskih Nemaca, ali nakon toga dolazi do okupacije Krima od strane nacista. Tada Krim postaje deo nacističkog Rajhskomesarijata Ukrajina. Posle Drugog svetskog rata vrše se masovne deportacije Tatara, Bugara i Jermena iz ove oblasti. 1945. godine se u sastavu sovjetske Rusije formira Krimska oblast. 19. februara 1954. Nikita Hruščov za 300. godišnjicu Perejaslavskog sporazuma odvaja Krim od sovjetske Rusije i pripaja ga sovjetskoj republici Ukrajini.[2]

Period nakon raspada Sovjetskog Saveza[uredi]

Politička podela Krima prema gledištu Rusije - Republika Krim i grad Sevastopolj.

Politička podela Krima prema gledištu Ukrajine - Autonomna Republika Krim i grad Sevastopolj.
Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine, Ukrajina je postala nezavisna država. Između 1992. i 1995. godine, Krim je bio samoproglašena polunezavisna republika, koja se protivila centralnim vlastima Ukrajine.[3] Nakon toga, vlasti Krima su primorane da prihvate status autonomne republike u Ukrajini.

Kriza iz 2014. godine[uredi]
Kao posledicu nemira u Ukrajini početkom 2014. godine i svrgavanja pro-ruskih ukrajinskih vlasti, krimski parlament je za 16. mart raspisao referendum o budućem statusu Krima. Poslanici su izglasali da se raspusti tadašnja regionalna vlada, koja je podržala nove privremene vlasti u Kijevu, i da se na referendumu odlučuje o tome da li da Krim postane deo Ruske federacije ili da se na snagu vrati ustav Republike Krim iz 1992. godine.[4][5] [6]

Dana 11. marta 2014. godine, krimski parlament je usvojio deklaraciju o nezavisnosti Republike Krim,[7] dok su na referendumu koji je održan 16. marta 2014, stanovnici Krima glasali za pripajanje Krima Rusiji. 17. marta 2014. godine, Vrhovni sovjet Krima usvojio je rezoluciju o nezavisnosti od Ukrajine i obratio se Rusiji za prijem Republike Krim u sastav Ruske Federacije, da bi 18. marta 2014. Republika Krim ušla u sastav Ruske Federacije, na osnovu sporazuma koji su potpisali ruski predsednik Vladimir Putin i krimski lideri. Grad Sevastopolj je istog dana takođe postao deo Ruske federacije, kao grad sa federalnim statusom.









Krim i Odesa
Ukrajina istorija ukrajine rusije rusija rusi rusa ukrajinaca sukob Autonomous Republic of Crimea istorija krima odese ...

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 59350659
sa naslovne strane uklonjen deo gde je bio pecat, pecat prethodnog vlasnika udaren na dva mesta u knjizi
inace jako dobro očuvano za svoje godine

prvo izdanje je iz 1854. godine, ovo je drugo poboljšano izdanje

RETKO U PONUDI, ne mogu da nađem nijedan primerak na mreži




Taurika odnosno Taurida je bilo ime upotrebljavano za Krim još od antičkog doba, a tokom istorije naseljavali su ga razni narodi. U 12. veku pre naše ere Krim su naselili Kimerani, koje su Skiti istisnuli u 7. veku p. n. e. Unutrašnje oblasti Krima su ostale pod kontrolom Skita, dok su južnu planinsku obalu naseljavali Tauri, potomci Kimerana. Prvi grčki kolonisti su stigli na Krim u 8. i 7. veku p. n. e. Grčki kolonisti su naseljavali kolonije duž obale poluostrva, od kojih je najvažnija bila Hersones Taurijski, osnovana 422. pre naše ere, kod današnjeg Sevastopolja.

U 5. vek pre naše ere grčki gradovi na istočnom Krimu postali su deo Bosforskog kraljevstva. Nakon toga, Skiti iz Pridnjeprovlja su centar svoje države preselili na Krim. Vođa Skita Skilpur i njegov sin Palak su krajem 2. veka p. n. e. napali grčke kolonije u borbi za primorske gradove. Na stranu Grka stupio je pontski car Mitridat VI Eupator, koji je pobedio Skite, a grčke gradove uključio u Pontsko kraljevstvo. Posle Mitridovog poraza u ratovima, istočna Taurika je postala deo Bosforskog kraljevstva, vazalne države Rimske republike.

U 1. veku naše ere beleži se dolazak Sarmata na Krim. Skiti dolaze pod upravu Bosfora, Rima i Sarmata. 3. vek naše ere beleži procvat trgovine, a sredinom tog veka beleži se dolazak Gota, koji počinju sa piratstvom u Crnom moru. U 4. veku, Krim je bio deo Ermanarihove Ostrogotske države, a potom deo Hunskog kaganata.

Srednji vek[uredi]

Hram sv. Vladimira kod Sevastopolja leži na mestu gde su Kijevski Rusi 988. kršteni u pravoslavnoj veri.
U 4. veku Krim dolazi pod vizantijsku vlast, ali delove Krima zauzimaju Bugari (4. vek) i Hazari (7. vek). Pod vlašću Vizantije, međutim, ostaju južni delovi Krima, uključujući grad Hersones (Herson). Između 9. i 13. veka, na ovom području je postojala vizantijska Tema Herson. U 10. veku, istočni Krim postaje deo kneževine Tmutarakan, koja je bila u sastavu Kijevske Rusije. 988. godine ruski knez Vladimir I Kijevski prihvata pravoslavno hrišćanstvo u gradu Hersones, što je bila istorijska prekretnica u razvoju Kijevske Rusije. 10. vek obeležava i raseljavanje Hazara po ruskim stepama, a Krim potom naseljavaju Pečenezi. U 11. veku Krim napadaju Kipčaci, tursko pleme poreklom sa područja reke Ob u Sibiru. Od tog vremena, vizantijska vlast u ovom regionu slabi, a napadi raznih plemena na ovo područje postaju sve češći. 1239. godine Krim zauzimaju Mongoli pod Batu kanom, a ovo područje potom postaje deo države Zlatne horde. Manji priobalni delovi Krima su se tada našli pod kontrolom Venecije i Đenove. U 14-15. veku je na delu Krima postojala Kneževina Teodoro, čiji je službeni jezik bio grčki, a u kojoj su živeli ostaci nekadašnjih stanovnika Krima - Grka, Gota, Alana, Bugara, itd. 1441. godine se formira nezavisni Krimski kanat, koji već 1475. postaje vazal Osmanskog carstva. Južni delovi Krima tada nisu bili u sastavu vazalnog Krimskog kanata, već su direktno uključeni u Osmansko carstvo i organizovani kao Kefski ejalet.

Novi vek[uredi]

Krim na karti moskovske kneževine. iz 1593.

Krimski kanat oko 1600.
1772. Krimski kanat postaje ponovo nezavisan od Osmanskog carstva, što je bila posledica Rusko-turskih ratova iz 1768—1774. 1783. godine, Ruska imperija anektira ceo Krim, a 1784. se ovde formira Tauridska oblast. Nakon toga, Krim 1796. ulazi u sastav Novorosijske gubernije, a potom se 1802. uspostavlja Tauridska gubernija.

Sledi dugi niz godina u kome ova oblast ima stabilan razvoj, sve do 1853. godine i Krimskog rata između Rusije i zapadne alijanse.[1]

Sovjetski period[uredi]
Krimski Tatari su 1917. godine proglasili Krimsku Narodnu Republiku, da bi 1918. godine bila formirana Sovjetska Socijalistička Republika Taurida. Zatim je iste godine uspostavljena Krimska regionalna vlada, a potom, 1919. godine, Krimska Sovjetska Socijalistička Republika. Područje je zatim bilo pod kontrolom snaga ruske Bele armije i upravom Vlade Južne Rusije. Značajne promene, kako u sastavu stanovništva, tako i u upravi nad teritorijom, beleže se nakon dolaska komunista. 18. oktobra 1921. obrazovana je Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika u sastavu Ruske SFSR i Sovjetskog Saveza. Avgusta 1941. vrši se masovna deportacija krimskih Nemaca, ali nakon toga dolazi do okupacije Krima od strane nacista. Tada Krim postaje deo nacističkog Rajhskomesarijata Ukrajina. Posle Drugog svetskog rata vrše se masovne deportacije Tatara, Bugara i Jermena iz ove oblasti. 1945. godine se u sastavu sovjetske Rusije formira Krimska oblast. 19. februara 1954. Nikita Hruščov za 300. godišnjicu Perejaslavskog sporazuma odvaja Krim od sovjetske Rusije i pripaja ga sovjetskoj republici Ukrajini.[2]

Period nakon raspada Sovjetskog Saveza[uredi]

Politička podela Krima prema gledištu Rusije - Republika Krim i grad Sevastopolj.

Politička podela Krima prema gledištu Ukrajine - Autonomna Republika Krim i grad Sevastopolj.
Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine, Ukrajina je postala nezavisna država. Između 1992. i 1995. godine, Krim je bio samoproglašena polunezavisna republika, koja se protivila centralnim vlastima Ukrajine.[3] Nakon toga, vlasti Krima su primorane da prihvate status autonomne republike u Ukrajini.

Kriza iz 2014. godine[uredi]
Kao posledicu nemira u Ukrajini početkom 2014. godine i svrgavanja pro-ruskih ukrajinskih vlasti, krimski parlament je za 16. mart raspisao referendum o budućem statusu Krima. Poslanici su izglasali da se raspusti tadašnja regionalna vlada, koja je podržala nove privremene vlasti u Kijevu, i da se na referendumu odlučuje o tome da li da Krim postane deo Ruske federacije ili da se na snagu vrati ustav Republike Krim iz 1992. godine.[4][5] [6]

Dana 11. marta 2014. godine, krimski parlament je usvojio deklaraciju o nezavisnosti Republike Krim,[7] dok su na referendumu koji je održan 16. marta 2014, stanovnici Krima glasali za pripajanje Krima Rusiji. 17. marta 2014. godine, Vrhovni sovjet Krima usvojio je rezoluciju o nezavisnosti od Ukrajine i obratio se Rusiji za prijem Republike Krim u sastav Ruske Federacije, da bi 18. marta 2014. Republika Krim ušla u sastav Ruske Federacije, na osnovu sporazuma koji su potpisali ruski predsednik Vladimir Putin i krimski lideri. Grad Sevastopolj je istog dana takođe postao deo Ruske federacije, kao grad sa federalnim statusom.









Krim i Odesa
Ukrajina istorija ukrajine rusije rusija rusi rusa ukrajinaca sukob Autonomous Republic of Crimea istorija krima odese ...
59350659 Dr Karl Koch Die KRIM und ODESSA (1867)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.