| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | CC paket (Pošta) Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2004
ISBN: 86-84413-30-X
Oblast: Alternativna aheoloija
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Mono i Manana : Moć knjige 2004 647 stana, 48 strana s tablama : ilustrovano
odlična očuvanost
zpk
Knjiga Tragovi bogova Grejema Henkoka istražuje mogućnost da je na Zemlji, mnogo pre poznatih istorijskih civilizacija, postojala napredna kultura koja je nestala u velikoj prirodnoj katastrofi.
Henkok proučava drevne spomenike, mitove, geografske karte i arheološka nalazišta širom sveta, uključujući egipatske piramide, Sfingu u Gizi i monumentalne građevine drevne Amerike. On ukazuje na sličnosti između različitih kultura i pita se da li one potiču iz zajedničkog izvora ili od neke ranije civilizacije čije je znanje preneto preživelima nakon velike katastrofe.
Posebnu pažnju posvećuje legendama o velikim poplavama, astronomskim znanjima drevnih naroda i mogućnosti da su određeni mitovi sačuvali sećanje na događaje iz veoma davne prošlosti. Prema njegovoj hipotezi, katastrofa velikih razmera mogla je da uništi jednu razvijenu kulturu, ostavljajući za sobom tragove koje kasnije civilizacije nisu u potpunosti razumele.
Važno je naglasiti da je ovo Henkokova alternativna istorijska teorija, a ne opšteprihvaćen naučni zaključak. Njegova tumačenja pojedinih arheoloških i istorijskih dokaza osporavaju mnogi stručnjaci. Knjiga podstiče čitaoca da razmišlja o poreklu civilizacije, ali njene pretpostavke treba razlikovati od zaključaka zasnovanih na čvrstim naučnim dokazima.
Ključne reči
Izgubljena civilizacija — pretpostavljena napredna kultura koja je postojala pre poznatih istorijskih civilizacija.
Drevne civilizacije — stare kulture Egipta, Mesopotamije, Mezoamerike i drugih područja.
Arheološke misterije — pitanja o poreklu, nameni i načinu izgradnje drevnih spomenika.
Sfinga u Gizi — monumentalna skulptura čiju starost i istorijski kontekst Henkok razmatra.
Egipatske piramide — građevine koje predstavljaju važan deo rasprave o znanju i sposobnostima drevnih naroda.
Veliki potop — motiv koji se pojavljuje u mitovima različitih naroda.
Prirodne katastrofe — poplave, promene klime i drugi događaji koji su mogli da utiču na razvoj ljudskih društava.
Drevna astronomija — posmatranje nebeskih tela i znanje o kretanju Sunca, Meseca i zvezda.
Mitologija — priče i predanja koja mogu odražavati istorijska iskustva, religijska verovanja i simbolička tumačenja sveta.
Prenošenje znanja — mogućnost da su se određena znanja širila između udaljenih kultura.
Alternativna istorija — tumačenja prošlosti koja odstupaju od dominantnih naučnih objašnjenja.
Poreklo civilizacije — pitanje kako su nastala prva složena društva i razvijene kulture.
Arheološki dokazi — materijalni ostaci na osnovu kojih istraživači rekonstruišu prošlost.
Naučna kontroverza — neslaganje između autorovih hipoteza i tumačenja većine stručnjaka.
Ključne ideje knjige
Moguća postojanja izgubljenih kultura — Henkok pretpostavlja da je pre poznatih civilizacija mogla postojati razvijena kultura koja je nestala.
Mitovi kao tragovi prošlosti — legende o potopima i velikim katastrofama mogu sadržati sećanja na stvarne prirodne događaje.
Sličnosti između drevnih kultura — slični simboli, građevine i astronomska znanja otvaraju pitanja o kulturnim vezama i poreklu znanja.
Katastrofe i prekidi civilizacijskog razvoja — prirodne katastrofe mogle su da unište naselja i prekinu prenos znanja između generacija.
Preispitivanje istorijskih pretpostavki — autor poziva čitaoce da razmotre mogućnost da još ne poznajemo sve detalje ljudske prošlosti.
Razlika između hipoteze i dokaza — zanimljiva teorija nije isto što i naučno potvrđena činjenica; tvrdnje o izgubljenoj globalnoj civilizaciji nisu prihvaćene kao utvrđena istorijska činjenica.
Tragovi bogova istražuju mogućnost da su drevni spomenici, mitovi i legende sačuvali tragove izgubljene civilizacije koju je uništila velika katastrofa, ali autorova glavna hipoteza ostaje sporna i nije potvrđena naučnim konsenzusom.