Cena: |
800 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Jezik: Srpski
Novo!
Izdavač: Arhiv Vojvodine - Novi Sad,
2014. god.
Tvrd povez, 23 cm,
151 str. Kunstdruk, ilustrovano
Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat (nem. Woiwodschaft Serbien und Temeser Banat) je bivša krunska zemalja (krunovina) Austrijskog carstva, koja je postojala između 1849. i 1861. godine. Vojvodstvo se prostiralo na širem području Banata, Bačke i Srema, a formirano je na tekovinama Srpske Vojvodine (1848-1849). Vojvodstvom je vladao austrijski car, koji je nosio titulu velikog vojvode (nem. Groß woiwode der Woiwodschaft Serbien). Područje ovog vojvodstva je danas podeljeno između Srbije, Rumunije, Mađarske i Hrvatske.
Osnivanjem ovog vojvodstva ostvarene su neke specifične odredbe iz ranijih privilegija, koje je car Leopold I dao Srbima 1691. godine, a koje su priznavale pravo Srba na autonomnu teritoriju u okviru Habsburške monarhije.
Pred vama je katalog izložbe sa propratnom studijom povodom 165 godina od osnivanja Vojvodstva Srbije i Tamiškog Banata; srpski narod nije stekao Vojvodinu kakvu je zahtevao na Majskoj skupštini, 1848. godine, nakon zajedničkog, uspešnog ratovanja na strani bečkog dvora, prof. dr Mikavica je govorio o istorijskom nastanu carsko-kraljevske krunovine.
– Okončanjem Revolucije, 1848/9. godine, u kojoj su se prečanski Srbi borili za srpsku Vojvodinu a Mađari za nezavisnost od habzburške centralne vlasti i očuvanje političkog suvereniteta i teritorijalnog integroteta Ugarske, uveden je apsolutistički režim, a od dotadašnje teritorije Južne Ugarske, stvorena je, carskim patentom od 18. novembra 1849. godine, posebna carsko-kraljevska krunovina, čija je istorija, nastanak i jedanestogodišnje postojanje tema izložbe „ Vojvodstvo Srbije i Tamiški Banat(1949-1861) – objasnio je prof. dr Mikavica.
Postavka obuhvata 153 eksponata: dokumenta, knjige, likovni materijal, serijske i periodične publikacije, kartografsku i rukopisnu građu… Autor izložbe i uvodne studije kataloga je Zoran Stevanović, arhivista u Arhivu Vojvodine iz Novog Sada.