| Cena: |
2.900 din
(Predmet je prodat)
|
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Vračar, Beograd-Vračar |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Autor: Domaći
Tip: Pića i kokteli
Jezik: Srpski
Rakija - Ukus istorije, veština pravljenja, umetnost ispijanja
Zoran Radoman, Vladimir Dulović i Ilija Malović
Izdavac: Mladinska knjiga, Beograd 2017,2021
Broj strana: 383 str.
Dimenzije: 21 x 28 cm
Ilustracije
Ćirilica
Stanje knjige: spolja ocuvana, kao na slikama, knjiga je cela nije lepljena ili tako nesto, ali ima sitnih ogrebotina i ostecenja koja se mogu videti na slikama. Unutra je odlicna, nekoriscena.
Rakija je oduvek u našem narodu važila za lek, a mi kao narod smo se dičili svojom veštinom da „pečemo” savršenu domaću šljivovicu, ali i lozovaču, jabukovaču, dudovaču, dunjevaču, kruškovaču i rakiju od svakog drugog voća ili meda, a nekada i od kukuruznog brašna, tikve, žita, krompira ili hleba. Dakle, što u usta to u rakiju!
Sada imate priliku da u novoj knjizi RAKIJA saznate sve o istoriji, proizvodnji i tehnologiji, vrstama rakije, destilerijama i festivalima kao i kako da konzumirate i prepoznate dobru rakiju – tradicionalno piće u Srba. Autori ove knjige (Zoran Radoman, Vladimir Dulović i Ilija Malović) upustili su se u višegodišnje istraživanje istorije, tradicije i kulture proizvodnje rakije i uživanja u njoj. Knjiga je napisana na zanimljiv i pristupačan način i obogaćena je sa više od 400 sjajnih fotografija koje je većim delom uslikao fotograf Dragan Bosnić. Saznajte sve o RAKIJI na jednom mestu!
Da li znate da je...
• 1921. godine u tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca u Upravi za zaštitu industrijske svojine kazan za pečenje rakije upisan kao patent pod rednim brojem jedan (osmislio 1909. godine Jovanović Milan, kazandžija iz Novog Sada);
• Srbija krajem XIX veka bila najveći svetski proizvođač šljiva i šljivovice;
• prosečan gubitak u zapremini tečnosti kod šljivovice 4 % godišnje (takozvani anđeoski deo – nuspojava starenja u drvenom sudu);
• za aromu i ukus rakije zaslužno i drvo od koga je sud za čuvanje napravljen kao i vreme koje rakija provede u istom;
• mlada jabukovača često osnova za specijalne rakije – travarice;
• komovica (rakija od grožđa) naša najstarija rakija;
• za litar malinovače jačine 40% alkohola potrebno 1,2 kilograma smrznute maline (savremeni tehnološki postupak) ili 16 kg sveže maline (klasičan postupak fermentacije i destilacije);
• izraz „medeni mesec” (vreme ispunjeno ljubavlju, zdravljem i bezbrižnošću) povezan sa medovinom ili vinom od meda (tokom prvog meseca braka mladenci bi, po običaju, ispijali velike količine medovine za koju se verovalo da ima afrodizijačka svojstva);
• biljka žuta lincura zbog nekontrolisanog branja dobila status ugrožene vrste i zakonom je zaštićena:
• čokanj (fraklić, fićok) danas simbol za domaću rakiju, nekada služio isključivo za ispijanje meke rakije koja nije imala naročito lep miris.
Značajno mesto u našoj tradiciji ima rakija – ponos svakog domaćina iz Srbije, a ovo je knjiga koja zaslužuje počasno mesto u biblioteci svake porodice.
RAKIJU NE MORATE DA PIJETE, ALI MORATE DA JE IMATE!