Cena: |
10.200 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Požarevac, Požarevac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1976
Autor: Domaći
Jezik: Hrvatski
Marija Jurić Zagorka - Gordana I-XII, Stvarnost, Zagreb 1976 godine
Tvrd povez. U odlicnom stanju.
U kompletu se nalaze sledeći naslovi:
I - Proročanstvo na kamenitim vratima
II - Proročanstvo na kamenitim vratima
III - Pakao prijestolja
IV - Pakao prijestolja
V - Pakao prijestolja
VI - Pakao prijestolja
VII - Veliki sud
VIII - Veliki sud
IX - Veliki sud
X - Veliki sud
XI - Veliki sud
XII - Veliki sud
Ovo Zagorkino najopsežnije djelo, u 12 svezaka, govori o godinama vladavine hrvatsko-ugarskoga kralja Matije Korvina, njegovoj smrti, borbi udovice Beatrice od Napulja i nezakonitog sina Ivana za prijestolje krajem 15. stoljeća.
Glavna junakinja Gordana Brezovačka razapeta je između svete dužnosti prema domovini i osobnih osjećaja te je tako upletena u niz spletki oko naslijeđa i stranih političkih interesa. U lijepoj i odvažnoj Gordani odražavaju se običaji epohe, povijesna zbivanja, konfrontiraju želje i nade pobjednika i pobijeđenih. Zagorkina magična sposobnost da poput Šeherezade iz “Tisuću i jedne noći” neprestance izmišlja nove priče, da u njih uvodi nove junake, smišlja nove epizode kroz koje defiliraju lica odjevena u blistave kostime, snažnija je od čitateljeva racionalnog poimanja stvarnih povijesnih činjenica. U “Gordani - kraljici Hrvata” čitatelji se susreću s pokušajem sentimentalnoga i iracionalnog opravdanja i objašnjenja hrvatske povijesti. Pisana u tradiciji feljton-romana, “Gordana” pokazuje, možda više nego njezina ostala djela, težnju da se uhvati u koštac s velikim temama nacionalne povijesti. Jedan je lik prikazan u kontrapunktu s povijesnim zbivanjima u rasponu od prvih godina vladavine Matijaša Korvina (1458-1490) pa do bitke na Mohačkom polju (1526). Lijepa i odvažna žena biva neprestano razapinjana između svete dužnosti prema domovini i osobnih osjećaja te je tako upletena u spletke oko nasljeđa, nestanka kraljevske loze, stranih političkih interesa. Njezina se sudbina u Zagorkinoj romanesknoj obradi pretvara u zrcalo u kojemu se odražavaju običaji epohe, putovi povijesnih zbivanja, konfrontiraju želje i nade pobjednika i pobjeđenih.