ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Godina izdanja: Posle 1950.
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Nove, nekorišćene. Reprint svih brojeva časopisa Književni jug. Na trećoj knjizi neznatni oštećen hrbat, kao na slici, to je sanirano i ne mnogo primetno. Nedostatak je estetski, nije funkcionalni.

Književni jug, fototipsko izdanje časopisa u 4 toma.

Autor: Grupa autora
Žanrovi: Publicistika
Izdavač: Zavod za kulturu Vojvodine
Godina izdanja: 2021.
Pismo: Ćirilica
Povez: Tvrd
Format: 25 cm
Težina: 4,5 kg

Književni jug, fototipsko izdanje časopisa u 4 toma
2020. godina, tvrd povez, 25 x 18,5 cm, I tom = 536 str., II tom = 448 str., III tom = 582 str., IV = 408 str.,

Zorica Hadžić i Milivoj Nenin priredili su fototipsko izdanje književnog časopisa Književni jug koji su zajedno objavili Arhiv Vojvodine i kulturni centar Vojvodine Miloš Crnjanski.

Časopis Književni jug počeo je da izlazi u Zagrebu, poslednje godine Prvog svetskog rata, dakle 1918. godine, a u njemu su objavljeni, između ostalih i pripovetka Isidore Sekulić, Andrićev Đerzelez i Ex ponto, Apoteoza Miloša Crnjanskog, sećanja Svetozara Ćorovića, pesme Tina Ujevića, Vladimira Nazora i Anice Savić… U prvom broju su objavljeni prevodi pesama Volt Vitmena.

U prvom uredništvu bili su Ivo Andrić, Branko Mašić, Vladimir Ćorović i Niko Bartulović koji je u prvom broju, 1. januara 1918. godine, u uvodniku Zadaci vremena, između ostalog, napisao:

Ima ciljeva, koji su, tako reći, izvan vremena i prostora, nad svim prolaznostima i epohama, mimo svih ograda i plemena, i oni su – nebesa čovječanstva. No ima opet vremena, kad sve dobija stanovitu potenciju života i aktuelnosti, kad čitav svijet kao da istupi napred iz tamne pozadine beskrajnosti, i sve spirale razvoja, poput razbjesnjelih zmija zasikću nam upravo kraj ušiju, podškakljaju nas pod sam živac svijesti i ništa više ne može da nam ostane ravnodušno, ničemu da budemo tuđi, već samo izgaramo od želje za supatnjom.

U takvim vremenima su i vječni ciljevi bliži. Snaga vremena skida ih sa njihovog izvanvremenskog, apsolutnog pijedestala i podređuje ih sebi. Vrhovni ciljevi postaju tako zadaci vremena, koje toliko znači u uzdizanju k njima, da može da obuhvati u se – barem za naše smrtničke zjenice – i njihove vječne sadržine.

Nije tim dakle ništa umanjeno na njihovu značenju, ako na čelo ovog članka stavih, mjesto napadnog naslova ‘Vječni ciljevi’, čedniji i, što je glavno, konkretniji naslov: ‘Zadaci vremena’. Tako mogu da govorim izravnije i stvarnije, da budem jasniji I pristupačniji, a da opet ni za vlas ne učinim krivo ideji apsolutnog, koja je, bar za mene, ipak najdublji izvor i bit svega ovog prolaznog i stvarnog.

Za umetnički deo bio je zadužen je Tomislav Krizman. Na kraju svake sveske, sve do kraja 1919. godine kao “vlasnik i odgovorni urednik” pominje se Branko Mašić.

U drugoj i trećoj knjizi nema imena Tomislava Krizmana, ali je uredništvo pojačano sa urednikom Antonom Novačanom iz Slovenije. U četvrtoj knjizi, umesto Vladimira Ćorovića, urednik je Miloš Crnjanski, koji je tada u Beogradu i koji se zato vodi kao spoljašnji član redakcije.

U časopisu Književni jug objavljivali su: Isidora Sekulić, Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Miloš Crnjanski, Tin Ujević, Stanislav Vinaver, Ivan Cankar, Aleksa Šantić, Anica Savić, Milan Kašanin, Oton Župančić, Gustav Krklec, a redovno je objavljivana i književna kritika.