Cena: |
750 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Raška, Raška |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: .
Jezik: Srpski
Autor: Strani
z1
Kako čitati Hegela / Aleksandar Kožev
Sarajevo 1990. Tvrd povez, 586 strana.
Podaci o Alexandreu Kojeveu sasvim su oskudni. Aleksandar Koževnikov rodio se u Moskvi početkom ovog stoljeća, a poslije Oktobarske revolucije emigrirao ponajprije u Njemačku. Događaji u domovini potakli su interes Kojevea za mislioce-dijalektičare u znaku čije misli je započela jedna nova povijesna epoha. U Njemačkoj Kojeve tražio produbljeno razumijevanje Hegelove filozofije, najprije uzaludno kod lidera novokantovske misli u Heidelbergu Heinricha Rickerta. Promovirao je kod Karla Jaspersa radom o ruskom neoplatoničaru filozofu mistiku Vladimiru Solovjevu. Hegel u interpretaciji Kojevea jest Hegel aktualiziran Marxom, specijalno onim ranih radova, i Heideggerom, kao i drugim predstavnicima filozofije egzistencije. Za njemačko izdanje svoje knjige o Hegelu Kojeve je sâm predložio naslov: `Uvodenje Hegela u sadašnji cu` . Nivo razumijevanja Hegela u ovoj knjizi dobio je Kojeve tek u Francuskoj nakon lektire Hegelovih ranih spisa, naročito predradnji za Fenomenologiju duha, koje su dijelom izašle baš u ono vrijeme (»Jenenser Realphilosophie«) d. J. Hoffmeister, 1931/32) i ekonomsko-filozofskih manuskipata iz 1844. i kompletnog izdanja Njemačke ideologije koji su Marxovi rukopisi u isto vrijeme postali poznati u dva paralelna izdanja (MEGA i Edicija Landshuta i Mayera). Od savremenih filozofa naročit je uticaj na Kojevea izvršio susret s A. Koyreom koji je dao interesantnu i originalnu interpretaciju Hegela, na pr. u svojoj recenziji Hegelovih spisa iz jenskog perioda. (»Hegel Jena« u Revue ďhistoire et de philosophie religieuse, Strasburg, 1934). Od 1933— 1939. drži kao nasljednik Koyrea na pariškoj Ecole des hautes etudes predavanja o Hegelovoj filozofiji religije iz kojih je proizašla i ova knjiga koju je publicirao Raymond Queneau. Slušao ga je niz kasnije značajnih francuskih mislilaca: Maurice Merleau-Ponty, Gaston Fessard, spomenuti Queneau, Raymond Aron, Brice Parain, Caillois, Sartre i drugi. Na svakog od njih on je znatno uticao svojom interpretacijom Hegela; tako je, na primjer, Sartreova dvočlana dijalektika En-soi i Pour-soi iz L`être et le néant nezamisliva bez teza i komentara Kojevea. UZ jedan kraći tekst u knjizi Lea Straussa »Tiranija i mudrost« Kojeve je još napisao samo nekoliko članaka u časopisu Critique.