| Cena: |
1.290 din
(Predmet je prodat)
|
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: 113
Godina izdanja: 113
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Istorija helenske etike / Miloš N. Đurić
Vrsta građe udžbenik
Jezik srpski
Godina 1987
Izdanje 1. izd.
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1987 (Bor : Bakar)
Fizički opis 526 str. ; 25 cm
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Registri.
Predmetne odrednice Etika -- Antička Grčka
Naš najznačajniji helenista Miloš N. Đurić ovim delom je postavio solidne osnove za izučavanje ne samo antičke etike i filozofije već i celokupne zapadne misli, koja počiva na njihovim principima. U svom jedinstvenom i nadasve bogatom opusu, Helenska etika se čini možda kao njegovo najpotpunije delo, kojim je uspeo da zaokruži sve ono što je bilo predmet istraživanja suštine helenske civilizacije – te velike misli koja je svoj epitom dobila u jedinstvenom i kompleksnom korpusu etičkih načela. Upravo ta načela su izrodila čitavu jednu civilizaciju u kojoj i danas živimo. Sam Đurić je ovako govorio o konceptu helenske etike:
„… ona je učiteljica ne samo naše etike i naših nauka nego i cele naše duhovne kulture. […] Kako praktička tako i teorijska helenska misao dale su osnovu svima docnijim sistemima, te se docnija etička misao, u rešavanju svojih problema, od vremena do vremena, vraćala helenskoj etici i njenim rešenjima. […] Od svojih početaka pa sve do neposredne sadašnjosti etika novijih vremena nije donela nijednu presudnu misao a da to nije učinila pod veoma dubokim uticajem helenske etike, u kojoj se nahode osnove svih novijih etičkih sistema i pravaca, i V. fon Humbolt s pravom je rekao da su Heleni ’za nas ono što su za njih bili njihovi bogovi’, a F. Niče da su oni ’uzdodrže naše i svake kulture’.“
Miloš N. Đurić je bio jedan od najuglednijih svetskih helenista svog doba. Bio je akademik, sjajan prevodilac, filozof - profesor etike. Da je svom narodu ostavio samo prevode Homerovih epova: Ilijade i Odiseje, bilo bi to sasvim dovoljno da bude ugledan i slavljen. Pored znamenitih Homerovih epova, prevodio je i grčke tragičare, Platona i Aristotela, antičke mislioce, rimske pesnike i filozofe, ali i Tagoru, Adlera i Junga. Napisao je i tri kapitalne sinteze: Istorija helenske književnosti u vremenu političke samostalnosti; Platonova akademija i njen politički rad i Istorija helenske etike. Ovo izdanje Izabranih dela sastoji se od pet tomova iz bogatog i za srpsku književnost i kulturu toliko značajnog dela popularnog čika Miše Đurića. Njegovo etičko jedinstvo dela i svakodnevnog života, najočitije je u dve poznate anegdote koje se i danas rado pričaju na pomen imena Miloša N. Đurića. Jedna je vezana za doba nemačke okupacije i poznatu izjavu lojalnosti okupacionoj vlasti. Među samo troje onih koji su odbili ovu izjavu, pored Isidore Sekulić I Ive Andrića, bio je i Miloš N. Đurić. Na nagovoranje kolege sa Muzičke akademije da potpiše tu izjavu, jer će mu Nemci inače suprotno teško oprostiti, čika Miša je odgovorio čuvenim rečima: Tebi je lako, jer sviraš u diple. A ja studentima predajem etiku: Njegova kratka beseda prilikom rasprave o ukidanju pozorišta u Kragujevcu, iz 1961. godine, je briljantan primer efektnosti jedne od najkraćih beseda. Naime, na tom skupu posle posle više od 20 tak referata o potrebi da se ukine pozorište u Kragujevcu, reč je uzeo čika Miša: Kada bi u staroj Atini neko učinio mali delikt, zabranjivali su mu da tri meseca svira u diple. Ako bi, pak, napravio veći prekršaj, zabranjivali bi mu da šest meseci ide u pozorište. Pitam ovaj auditorijum, šta su Kragujevčani skrivili bogovima, da ostanu bez pozorišta. I posle tog govora, naravno, odmah se odustalo i od rasprave i same nakane. Ova Izabrana dela su sećanje na jednog upečatljivog velikana srpske kulture i spomen na njegov veliki rad, zahvaljujući kome su najveće vrednosti antičke književnosti i kulture trajno useljene u srpski jezik, književnost i kulturu.