Cena: |
1.190 din
(Predmet je prodat)
|
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 393
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, na nekih 20 tak mesta ima podvucenih recenica zutim vodenim markerom od toga negde su samo naslovi podvuceni, tako da nije nista strasno! Sve ostalo uredno!
Dragan Radevic - Kominterna: Brozovi obracuni i likvidacije
Kominterna (Komunistička internacionala), ili Treća internacionala, je bila nastavak Internacionala koje su ranije imale svrhu komunističke organizacije. Do formiranja Kominterne, postojale su dve internacionale, stvorena na zasedanju u Bazelu i Kopenhagenu.
Kominterna je nastala po ideji Lenjina. Ukupno je od osnivanja, pa sve do raspuštanja Kominterne 1943. godine održano sedam kongresa.
Drugi kongres je održan jula-avgusta 1920, treći juna i jula 1921, četvrti novembra i decembra 1922, peti juna i jula 1924, šesti jul-septembar 1928. i sedmi, poslednji jul-avgust 1935.
Kao rezultat stvaranja Kominterne, stvoreno je jedinstvo radničkih partija Evrope i uspostavljen je kolosek na novom društvenom uređenju u mnogim zemljama-socijalizmu.
Osnivanje Treće Internacionale
Nakon sloma Centralnih sila u Prvom svetskom ratu i revolucionarnih pobuna u zemljama nekadašnjeg imperijalnog bloka, stvorena je baza za objedinjavanje komunističkih (radničkih) partija u Treću Komunističku Internacionalu (Kominternu)
4. marta 1919. u Moskvi, na Prvom kongresu komunističkih partija raznih zemalja na inicijativu Lenjina i boljševika osnovana je Treća Komunistička Internacionala (Kominterna)
Na kongresu je prisustvovalo 310 delegata, a kongres je Lenjin otvorio, nakon čega je primljen novi program partije. Kongres je formirao Izvršni komitet Kominterne (IKKI). Na taj način način stvorena je međunarodna revolucionarna proleterska organizacija novog tipa.
Za predsednika Kominterne izabran je Grigorij Zinovjev, a za sekretara Georgi Dimitrov. Do Lenjinove smrti aktivnost Kominterne je bila velika i značajna, jer je u njoj već bilo uključeno 65 članica. Izborom Staljina na čelu sovjetske države i generalnog sekretara CK SKP (b) (Centralni Komitet Sovjetske Komunističke Partije Boljševika)došlo je do prvih nesuglasica sa Lenjinom koje su skrivane od javnosti.
Tako će Lenjin pred svoju smrt napisati pismo kojim će kritikovati Staljinovu politiku i tražiti njegovu smenu. Pismo će biti pročitano tek na XX Kongresu SKP (b) 1956. kada će se osuditi „Kult Staljinove ličnosti“ i Staljinizam kao sistem....