Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Sombor, Sombor |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
ĆIRILICA I SRPSTVO- prof. Lazo M. Kostić
Br.strana: 90
Povez: mek
Format: 13x20 cm
Sadržaj:
Stotinu knjiga i dve hiljade studija nosi njegovo ime. Neka njegova dela, pisana u odbranu Srpstva, svrstavaju se među kapitalna, a danas se, bolje nego ikad, vidi s kolikim darom predviđanja su bila napisana. Pa ipak, mnogo je poznatiji u inostranstvu nego u Srbiji. Ko je prof. dr Lazo Kostić?
Jedini greh mladog i brilijantnog naučnika, velikog Srbina i rodoljuba, bilo je članstvo u `Komesarijatu za civilnu upravu`, formiranom pod nemačkom okupacijom. Posle raskida sovjetsko--nemačkog pakta podneo je ostavku, nekoliko puta odbijao predlog da uđe u Nedićevu vladu, pobegao iz Beograda pred poterom Gestapoa... ali ga to nije spasilo da ga, posle oslobođenja, u odsustvu ne izvedu na Sud časti i proglase za ratnog zločinca. Ipak, u izbeglištvu, nastavio je da neumorno radi na argumentovanoj, naučnoj odbrani srpstva. Ni danas nije do kraja rehabilitovan, niti su u zemlji izdata njegova dela (osim nekoliko). Ostaje pitanje: da ga nisu zabranjivali nego objavljivali i čitali...
Iz sadržaja knjige:
- Predgovor
- Istorijat i osobine ćirilice
- Ćirilica kao vazdašnje srpsko pismo
- Oznaka ćirilice kao srpskog pisma
- Šta bi za nas značilo napuštanje ćirilice
Lazap M. Kostić (15. mart 1897- 17. januar 1979) je bio srpski statističar, pravnik, istoričar, publicista i profesor Beogradskog univerziteta. Kostić je poticao iz svešteničke porodice. Zato je prvo je studirao na Bogoslovskom fakultetu, da bi se kasnije prebacio na Pravni fakultet. Doktorirao je u Frankfurtu 1923. Od polovine 1920ih predavao je na pravnim fakultetima u Subotici i Ljubljani. Biran je za dekana Ekonomsko-komercijalne visoke škole. Za vreme okupacije u Drugom svetskom ratu bio je komesar saobraćaja u Komesarskoj upravi Milana Aćimovića. Nakon oslobođenja otpušten je odlukom Suda časti. Ostatak života proveo je u emigraciji, prvo u Nemačkoj a potom u SAD, gde je i preminuo.
D.S.