Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Čurug, Žabalj |
ISBN: 1915-1920. godine,Dobrotvorna Misija za Srbiju u I.Sv.Ratu,Amerika,Kanada
Godina izdanja: 1970Udruženje nosilaca Albanske spomenice Beograd
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Oblast: Vojna istorija
Dobrotvorna Misija za Srbiju u I.Sv.Ratu,Amerika,Kanada
Pisma iz Amerike i Kanade 1915-1920. godine
Jelena Lozanić-Frotingham autor
Izdavač: Udruženje nosilaca Albanske spomenice Beograd, 1970.g
Tvrd šiven povez, VI+320 strana,Ćirilica, Ilustrovana ,Format 22 x 15,5 cm, ,težina 690.grama
stanje: vrlo očuvana nema ispisivanja
Pisma prikupila is redila Anka Gođevac-Subbotić
Jelena Lozanić Frotingham (Beograd, 12. mart 1885 — 6. februar 1972) bila je sekretar Srpskog ženskog narodnog saveza, veliki borac za prava žena, bolničarka u Balkanskom rata, član Kola srpskih sestara i predstavnica Crvenog krsta Kraljevine Srbije za vreme Prvog svetskog rata u Americi
Nakon što je izbio Balkanski rat, Jelena se pridružuje Kolu srpskih sestara kao bolničarka. Negovala je ranjenike u sanatorijumu „Vračar”, i sate provodila brinući o ratnoj siročadi.
Po izbijanju Prvog svetskog rata, njeno dobročiniteljstvo se nastavlja i ona kao predstavnica Crvenog krsta Kraljevine Srbije odlazi 1915. godine u Ameriku, gde je od 1915. do 1920. godine sakupljala pomoć za otadžbinu.[3] Njen muž je postao jedan od najvećih dobrotvora prema Srbima. Pružio je milionsku pomoć, a Jelena je širom Amerike vršila najživlju i najplemenitiju propagandu. Delfa Ivanić je u Rijeci primila poslanu pomo iz Amerike. U Čačku je Jeleninim nastojanjima osnovan dom ra zatnu siročad, koji je izdravan od tih priloga i te pomoći, kao i sam Crveni krst.
Jelena je to shvatila kao životnu misiju, što je i zabeležila u dnevniku koji je vodila, a koji je 1970. godine objavilo Udruženje nosilaca albanske spomenice. Bila su to zapravo njena pisma, pisana sestri Ani i roditeljima u Srbiji, u kojima je opisivala život koji je, a da nije mogla da pretpostavi, počela da vodi na drugom kontinentu.
Ratna sudbina Srbije i stradanje stanovništva tokom Prvog svetskog rata privukli su pažnju velikog broja američkih humanitarnih organizacija i pojedinaca. Početak humanitarne aktivnosti Amerikanaca u Srbiji počinje još 1910. godine za vreme velikih poplava koje su zadesile Šumadiju. Ona je nastavljena tokom balkanskih ratova, da bi za vreme Velikog rata dostigla svoj vrhunac.