Cena: |
Želi ovaj predmet: | 5 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Oblast: Vojnostručna literatura
reprint / kopija prvog originalnog izdanja
KOSMOMETRIJA ZA POTREBU PITOMACA VOJNE AKADEMIJE I UČENIKA TEHNIČKOG FAKULTETA, izradio profesor u Vojnoj akademiji, kosmografije, geografije, historije i stilistike đeneralštabni major (Jovan) Dragašević, treći pitomac vojne akademije, redovni član Srpskog učenog društva, Društva za poljsku privredu i školske komisije, sa 18 slika u tekstu i 98 na kraju knjige, izdanje i štampa Državne štamparije, Beograd, 1875.
JOVAN DRAGAŠEVIĆ (1836-1915), bio je srpski vojni geograf, istoričar i književnik, rođen u Požarevcu, umro u Nišu. Nakon završetka osnovne škole u rodnom gradu, u Beogradu se upisuje u gimnaziju i u Artiljerisku školu – kasniju Vojnu akademiju (1855), da bi nakon zavšetka, postao u njoj redovni profesor (do 1885) predavajući geografiju, opštu i vojnu istoriju, stilistiku, ratne veštine, strategiju i kosmografiju. Istovremeno, bio je prvi u Srbiji koji se bavio geografijom kao naukom, posebno vojnom geografijom koju je smatrao za osnov vojne strategije. Radio je i kao profesor u Velikoj školi u Beogradu predavajući uporednu geografiju i etnografiju.
Imao je zavidnu vojnu karijeru: artiljerijski potporučnik – đeneralštabni oficir – pukovnik (1880) – počasni đeneral (1888, kad se penzionisao). Tokom turskog bombardovanja Beograda (1862) bio je komandir Licejske (đačke) legije. Obavljao je i sledeće vojne dužnosti: komandant Kruševačke brigade na službi u Štabu Vrhovne komande (1876); načelnik Ađutanskog odeljenja Štaba Vrhovne komande (1877-78); pomoćnik načelnika Glavnog đeneralštaba i vršilac dužnosti načelnika Glavnog generalštaba (1877); ekspert za teritorijalna pitanja pri delegaciji Srbije na Berlinskom kongresu (1878); načelnik Istorijskog odeljenja Glavnog đeneralštaba (1878-1885); pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande (1885).
Bio je osnivač i urednik prvog vojnog lista „Vojin“ (pokrenut 1864), uređivao je listove „Ratnik“ i „Dardanija“, sarađivao u listovima „Vila“, „Danica“, „Velika Srbija“ i „Šumadinka“. Autor je krilatice „SAMO SLOGA SRBINA SPASAVA“ smatrajući da se četiri ocila na srpskom grbu mogu i tako tumačiti. Inicijativom Srpskog poljoprivrednog društva u zahvalnost Dragaševiću jedna sorta jabuke ponela je njegovo ime – DRAGAŠEVKA (bio je jedan od prvih ljudi u Srbiji koji se bavio gajenjem voća i cveća). Odlikovan je Ordenima takovskog krsta II, III i V stepena, Ordenima svetog Save II i III stepena, Spomenicama ratova 1876-1878. i 1885. godine.
Bio je član Društva srpske slovesnosti (preteče SANU) gde se trudio da organizuje vojnoistorijsku delatnost. Najpoznatija dela su mu: „Pesme“ (1860), „Vojnička stilistika 1-2“ (1871/76), „Načela vojne geografije“ (1876), „Istinske priče“ (1888), „Carica Jelena“ (1890), „Autobiografija“ (1891), kao i dela „Vojnička rečitost“, „Kronografija“, „Vojnik na maršu“, „Ilirsko tropolje (Balkansko poluostrvo): vojnopolitička studija“ i „Etnografska karta srpskih zemalja“. Njegovo delo „KOSMOMETRIJA“ o metodama za određivanje vremena, geografskih koordinata i magnetske deklinacije pomoću jednostavnih instrumenata i sprava (časovnika, sekstanta, teodolita, busole i komasa) i prostijih metoda, spada među najstarije udžbenike iz astronomije iz pera jednog oficira srpske vojske.
vojna istorija
19. vek
XIX veka