Cena: |
Želi ovaj predmet: | 8 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Ostalo (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Oblast: Vojna istorija
Uzroci našeg poraza Alfred Kraus
uspomene i rasuđivanja austro-ugarskog generala iz I svetskog rata
Vojna biblioteka
Geca Kon AD Beograd 1938.
Tvrd povez, zlatotisk, ćirilica,
Stanje dosta dobro
I TAKO SE RASPALA CAREVINA
Piše:Rajko Todić
Karijera komandanta 29. divizije na srpskom ratištu beleži jednu blistavu pobedu - na Savi, kod Legeta - i seriju teških poraza. General Kraus izrekaoje mnogo pohvala Srbima, `najjačim od svih neprijatelja`, ali je gnevom poraženog vojnika, analizujući `uzroke našeg poraza`, postavio pitanje: `Zašto se raspala Austro-Ugarska?`, a ponuđeni odgovori, odnekud, kao da podsećaju na nepostavljeno pitanje - a kako se raspala Jugoslavija?
U prvom broju časopisa `Srpsko nasleđe`, u okviru teksta profesora Vladimira Ćorovića o Šumadiji i Šumadincima, citirane su, uokvirene, reči austrougarskog pešadijskog generala Alfreda Krausa o Srbima kao `valjanim neprijateljima`. Navedena iz Krausove knjige `Uzroci našeg poraza`, ova pohvala srpskim vojnicima, izrečena od strane ljutog neprijatelja, sama po sebi zahteva više pažnje. Jer, ako jedan general o svom protivniku sa bojnog polja kaže da je Srbe `smatrao i smatra ih i sada kao vojnički najjače od svih neprijatelja`, onda je to znatno više od učtive pohvale profesio-nalnog vojnika. Ako, pri tom, protivnički general ovako obrazloži pohvalu neprijatelju: `Zadovoljni s malim, dovitlji-vi, lukavi, osobito pokret-ljivi, dobro naoružani, bogato snabdeveni municijom, vešti u korišćenju zemljišta, vrlo dobro vođeni, za borbu mržnjom i oduševljenjem zagrejani, oni su našim trupama zadavali mnogo više teškoća no Rusi, Rumuni i Italijani` - onda se prirodno postavljaju pitanja: ko je bio Alfred Kraus, i šta je sve napisao u knjizi `Uzroci našeg poraza`?
Vredno je, međutim, odmah naglasiti da general Kraus nije patio od prijateljskih osećanja prema Srbima. Uzroke poraza Kraus vidi u slabostima austro-ugarske države i vojničke organizacije. `Treba duboko ža-liti`, piše on, `što su naše divne i požrtvovane trupe morale ovako da podlegnu bednoj Srbiji, krivica za ovo pogađa - iznosim svoje mišljenje jasno i određeno - isključivo najviše i više komandovanje.` Pa, ipak, u završnoj reči knjige `Uzroci našeg poraza` Alfred Kraus je bio prinuđen da izrekne još jednu pohvalu `bednoj Srbiji`: `U Nemačkoj treba se setiti da su Srbi bili izgubili čitavu svoju zemlju, da su vladar, vlada, skupština i vojska ostali bez otaybine, pa ipak u tuđini, od strane jednog Pašića, bili poneseni za dalju borbu.`
Razaranje vojske bilo je zatvaranje kruga, poslednji potez - podriveni su temelji jedne mnogonacionalne zajednice i raspad države bio je neminovan. Potomci onih koji su rasturili Austro-Ugarsku, rasturiće i Jugoslaviju, reklo bi se - po istom modelu
Pouka vojskovođama i državnicima
Austrijski vojnici poziraju pred vešalima za Srbe: `Što je srodnost među slovenskim plemenima veća, to je ogorčenost borbe među njima veća` - pisao je general Kraus
Ko je, dakle, bio general Alfred Kraus?
U uspomenama srpskih ratnika ostalo je zabeleženo da je general Alfred Kraus, komandujući austrougarskom 29. (pešadij-skom) divizijom iz pravca Sremske Mitrovice, naneo teške gubitke srpskoj vojsci koja je u noći 6. septembra 1914. forsi-rala Savu kod Legeta. Tada je uništeno sedam bataljona Timočke divizije prvog poziva, poginuo je ili se podavio veliki broj srpskih vojnika, zarobljeno je 4 500 Srba, zaplenjena su tri topa i 10 mitraljeza...
Na srpskom ratištu ratna sreća nije uvek bila naklonjena generalu Krausu. Više je, pred naletom srpskih vojnika, bežao nego što ih je gonio, da bi, zadivljen vojničkom čvrstinom malenog neprijatelja, a pre svega razočaran rasulom svoje carevine, odmah posle rata napisao knjigu `Uzroci našeg poraza`. Srbi su mu se, kao neprijatelju dostojnom uvažavanja, odužili prevodom ovog dela (knjigu je preveo potpuk. Č. Janjčić). `Uzroke našeg poraza` štampalo je Preduzeće Geca Kon A.D. - Beograd kao devetu knjigu u okviru Vojne biblioteke.
Predgovor srpskom izdanju knjige `Uzroci našeg poraza` napisao je Milutin D. Lazarević, rezervni generalštabni pukovnik i bivši načelnik Štaba odbrane Beograda u 1914. godini. Kao što je i red, pukovnik Lazarević najpre navodi ulogu pešadijskog generala Alfreda Krausa u operacijama Austro-Ugarske protiv Srbije.
`General Kraus je`, piše on, `u uratu 1914. godine, na čelu najpre 29. pešadijske divizije, a potom Kombinovanog korpusa, operisao protiv nas iz Srema: za vreme Cerske bitke kod Šapca, za vreme bitke na Drini - u Mačvi i iz ove preko Šapca ka Ubu, i za vreme Kolubarske bitke pravcem preko Uba ka Kolubari, ispred Mladenovca sa naslonom na Beograd, kuda se bio rokirao preko Konatice, i kod samog Beograda. Docnije, pak, sa izvesnim manjim i većim prekidima, komandovao je odgovarajućim jedinicama na ruskom, a potom na italijanskom frontu, gde je bio uzeo vidnog učešća i u čuvenoj bici kod Kaporeta.`
Očigledno je da je knjiga `Uzroci našeg poraza` doživela značajnu pažnju čitališta u Austriji i Nemačkoj; više puta je tokom dvadesetih godina dopunjavana i doživela je više izdanja, što je njenom autoru pribavilo izuzetno poštovanje na desnici, posebno među revanša željnim nemačkim oficirima i soldatima, tako da je ostareli austrijski general Kraus `imao pravo da nosi nemačku generalsku uniformu, u znak naročite počasti`. General Alfred Kraus umro je `od kapi` u Gojzenu, u noći između 28. i 29. septembra 1938. godine.
Krausovo delo `Uzroci našeg poraza` - u kome su reljefno izloženi uzroci poraza bivše austrijske vojske - obrazložio je u predgovoru pukovnik Lazarević, od velikog je interesa za našu čitalačku publiku, a naročito u poglavlju gde se, uz iskrenu pohvalu odatu našoj vojsci i njenom vođenju, govori o operacijama u Srbiji. A pri tome je veoma poučna, kako za vojskovođe tako i za državnike, pošto sadrži značajne podatke o tome kako se sa malo znanja i umešnosti upravljalo sudbinom Austro-Ugarske u vremenu kad se samo sobom nametalo pitanje: biti ili ne biti. Vredno je, dakle, pročitati ga, ako ne zbog čega drugog, a ono bar radi toga da se vidi koliko su visoko odskakali nacionalna politika malene Kraljevine Srbije i komandovanje njenom vojskom nad politikom i komandovanjem kod ovog našeg smrtnog neprijatelja, koji je bio pošao da nas uništi, pa je tim svojim postupkom sebi samom iskopao grob.`
PRAVO ILI NEPRAVO - MOJ NAROD
Nemački narod... se mora opet obratiti strogim vođama na desnici, muževima nemačkog kova, koji će, čvrstom rukom, ponovo povratiti narod nemački moralu, ali takođe i nemačkoj veličini, koji će, u smislu nemačkog uzvišenog osećanja, biti rukovođeni saznanjem `Pravo ili nepravo - moj narod`, koji neće ići za tim da sprovode pravo Francuza, Čeha i Poljaka, već pravo Nemaca, koji će strogo sprovoditi ili prihvatiti istinsku nemačku politiku, da je u svetu naroda, u kome nema sudija, sila ujedno i pravo, i za koju važi izreka: `Njena misao je borba - njen duh je pobeda.`
(General Alfred Kraus: UZROCI NAŠEG PORAZA, poglavlje Politika i rat, Beč, 1922.)