pregleda

Mihailo S. Petrov: Slikarstvo, grafika, crteži


Cena:
2.399 din
Prodavac je na odmoru do 19.06.2025.
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Beograd,
Beograd-Novi Beograd
Prodavac

bibliofil1 (12116)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 26550

Moj Dućan Moj Dućan

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Slikarstvo
Jezik: Srpski

Mihailo S. Petrov (1979) katalog
Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, Beograd 1979.
230 strana, veći format, zaštitni omot
ODLIČNO OČUVANO (omot minimalno zacepljen)

MIH S PETROV
CRTEŽI
PRIMENJENA GRAFIKA
UMETNIČKA KRITIKA

MIHAILO PETROV
(Beograd, 16.09.1902 — Beograd, 1983)
Mihailo S. PETROV (Beograd, 1902 — Beograd, 1983), grafičar, slikar, ilustrator, pesnik i kritičar, profesor; bavio se opremom knjiga, tipografijom i izradom plakata. Slikarstvo učio u Umetničkoj školi u Beogradu (1919—1921, prof. Lj. Ivanović, M. Milovanović). Usavršavao se u Beču (1922), u Krakovu (1923) i u Parizu (1924—1925). Jedan od najaktivnijih saradnika Zenita u njegovoj prvoj fazi (1921) do čega je došlo zahvaljujući posredovanju Stanislava Vinavera, koji je u Beogradu prikupljao priloge za Zenit. Sarađuje i u drugim avangardnim časopisima (Dada Tank, Út). Član grupe Oblik 1926—1929. Osnivač Grafičkog odseka Akademije likovnih umetnosti i Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Jedan od organizatora Šeste jugoslovenske izložbe u Novom Sadu 1927. i Prve grafičke izložbe 1934. u Beogradu. — Specijalno za Zenit radio linoleume koji predstavljaju vrhunac njegovog likovnog stvaralaštva i kojima se uključuje u aktuelne tokove umetnosti; oni istovremeno znače izuzetan trenutak u istoriji srpske likovne umetnosti uopšte jer je ona na autentičan način približena avangardnim traganjima u svetu. Linorezi Autoportret i Današnji zvuk — štampani su uz njegovu pesmu `Fragment naših grehova` i belešku (Zenit, br. 6, 1921): `Vrlo mlad i vrlo afirmativan. Naša nova vrednost. Treba je samo osetiti`; radi zatim Linoleum (br. 8 ); Linoleum (br. 9); Ritam (br. 10); Linoleum (br. 12) i Zenit (br. 13). Publikovao je i pesme: `Fragment naših grehova` (Zenit, br. 6) i `Ritmi iz pustinje. Pesma nalik na pismo` (Zenit, br. 11). Grafika Današnji zvuk ponovljena je u knjizi Ivana Gola Paris brennt (druga knjiga u ediciji časopisa Zenit, 1921). Podstrek za ove radove Petrov je po svoj prilici našao kod Kandinskog, čije tekstove prvi prevodi na srpski jezik, ali i kod drugih savremenih stvaralaca čije je delo dobro poznavao. Izradio je sveden, geometrizovan portret Lj. Micića u crtežu, štampan na naslovnoj strani kataloga Međunarodne izložbe nove umetnosti (Zenit, br. 25, 1924, danas izgubljen). Na Zenitovoj izložbi učestvovao sa jednim radom (prema katalogu), ali kritika spominje više slika (ulja u `živim bojama`, koja nisu precizno označena). Micićeva zbirka sačuvala je tri Petrovljeva rada: Kompoziciju (1922), rađenu pod uticajem Rodčenka i Kandinskog, zatim portret Branka Ve Poljanskog (1924), blage geometrizacije lika, dendističke odeće i sa urbanim elementima u pozadini; treći rad je plakat za međunarodnu izložbu Zenita (1924), sa naglašenim stilizacijama gradskog ambijenta, jasnih boja i kolažiranim delovima, preuzetim iz kataloga pomenute izložbe. Ovaj rad spada u najranije kolaže rađene u našoj umetnosti. Iz Petrovljevog zenitističkog perioda potiče izvanredna Kompozicija 77 (vl. Muzej savremene umetnosti, Beograd) — anagramski posvećena Branku Poljanskom, tematski vezana za njegovu knjigu 77 samoubica (1924). Iste godine Petrov je od Micića na poklon dobio litografiju Studija figure Aleksandra Arhipenka (sa pečatom Zenita na poleđini); ona je verovatno iz vremena kada je Micić objavio monografiju-album Arhipenko — Nova plastika. Sačuvana je fragmentarna prepiska između Micića i Petrova, koja u izvesnoj meri otkriva razloge njihovih nesporazuma i razlaza — oni su, pre svega, finansijske prirode. Nakon prekida saradnje sa Zenitom, Petrov svoje stvaralaštvo usmerava ka mirnijim putevima: rad na grafici napušta čitavu deceniju, bavi se slikarstvom konvencionalnih tema i intimnijeg karaktera, koloristički ekspresivnijim. U posleratnom periodu vraća se apstraktnim grafikama, ali sa iskorakom prema lirskom i prema enformelnim strukturama. I. S.
Vidosava Golubović i Irina Subotić, ZENIT 1921—1926, u `Biografije saradnika Zenita`, SKD Prosvjeta, Zagreb Beograd, 2008

TAGS: zenitizam, avangarda, časopis zenit, ljubomir micic, branko ve poljanski, apstraktno slikarstvo, kubizam, konkretna umetnost...

PREUZIMANJE I SLANJE JE MOGUĆE DO 12. JUNA POSLE TOGA SAM NA ODMORU DO 23. JUNA

Potrebno je da knjigu zvanično naručite na sajtu, kliknite na KUPI ODMAH i odaberite željene opcije. Posle toga ćete automatski dobiti poruku sa svim podacima za uplatu ili lično preuzimanje.

Ako želite slanje kao CC PAKET, a ono nije posebno navedeno, samo zatražite u napomeni.

Knjige starije od 50 godina, kao i knjige objavljene ove godine ne šaljem u inostranstvo zbog komplikovane carinske procedure.


Predmet: 81208245
Mihailo S. Petrov (1979) katalog
Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, Beograd 1979.
230 strana, veći format, zaštitni omot
ODLIČNO OČUVANO (omot minimalno zacepljen)

MIH S PETROV
CRTEŽI
PRIMENJENA GRAFIKA
UMETNIČKA KRITIKA

MIHAILO PETROV
(Beograd, 16.09.1902 — Beograd, 1983)
Mihailo S. PETROV (Beograd, 1902 — Beograd, 1983), grafičar, slikar, ilustrator, pesnik i kritičar, profesor; bavio se opremom knjiga, tipografijom i izradom plakata. Slikarstvo učio u Umetničkoj školi u Beogradu (1919—1921, prof. Lj. Ivanović, M. Milovanović). Usavršavao se u Beču (1922), u Krakovu (1923) i u Parizu (1924—1925). Jedan od najaktivnijih saradnika Zenita u njegovoj prvoj fazi (1921) do čega je došlo zahvaljujući posredovanju Stanislava Vinavera, koji je u Beogradu prikupljao priloge za Zenit. Sarađuje i u drugim avangardnim časopisima (Dada Tank, Út). Član grupe Oblik 1926—1929. Osnivač Grafičkog odseka Akademije likovnih umetnosti i Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Jedan od organizatora Šeste jugoslovenske izložbe u Novom Sadu 1927. i Prve grafičke izložbe 1934. u Beogradu. — Specijalno za Zenit radio linoleume koji predstavljaju vrhunac njegovog likovnog stvaralaštva i kojima se uključuje u aktuelne tokove umetnosti; oni istovremeno znače izuzetan trenutak u istoriji srpske likovne umetnosti uopšte jer je ona na autentičan način približena avangardnim traganjima u svetu. Linorezi Autoportret i Današnji zvuk — štampani su uz njegovu pesmu `Fragment naših grehova` i belešku (Zenit, br. 6, 1921): `Vrlo mlad i vrlo afirmativan. Naša nova vrednost. Treba je samo osetiti`; radi zatim Linoleum (br. 8 ); Linoleum (br. 9); Ritam (br. 10); Linoleum (br. 12) i Zenit (br. 13). Publikovao je i pesme: `Fragment naših grehova` (Zenit, br. 6) i `Ritmi iz pustinje. Pesma nalik na pismo` (Zenit, br. 11). Grafika Današnji zvuk ponovljena je u knjizi Ivana Gola Paris brennt (druga knjiga u ediciji časopisa Zenit, 1921). Podstrek za ove radove Petrov je po svoj prilici našao kod Kandinskog, čije tekstove prvi prevodi na srpski jezik, ali i kod drugih savremenih stvaralaca čije je delo dobro poznavao. Izradio je sveden, geometrizovan portret Lj. Micića u crtežu, štampan na naslovnoj strani kataloga Međunarodne izložbe nove umetnosti (Zenit, br. 25, 1924, danas izgubljen). Na Zenitovoj izložbi učestvovao sa jednim radom (prema katalogu), ali kritika spominje više slika (ulja u `živim bojama`, koja nisu precizno označena). Micićeva zbirka sačuvala je tri Petrovljeva rada: Kompoziciju (1922), rađenu pod uticajem Rodčenka i Kandinskog, zatim portret Branka Ve Poljanskog (1924), blage geometrizacije lika, dendističke odeće i sa urbanim elementima u pozadini; treći rad je plakat za međunarodnu izložbu Zenita (1924), sa naglašenim stilizacijama gradskog ambijenta, jasnih boja i kolažiranim delovima, preuzetim iz kataloga pomenute izložbe. Ovaj rad spada u najranije kolaže rađene u našoj umetnosti. Iz Petrovljevog zenitističkog perioda potiče izvanredna Kompozicija 77 (vl. Muzej savremene umetnosti, Beograd) — anagramski posvećena Branku Poljanskom, tematski vezana za njegovu knjigu 77 samoubica (1924). Iste godine Petrov je od Micića na poklon dobio litografiju Studija figure Aleksandra Arhipenka (sa pečatom Zenita na poleđini); ona je verovatno iz vremena kada je Micić objavio monografiju-album Arhipenko — Nova plastika. Sačuvana je fragmentarna prepiska između Micića i Petrova, koja u izvesnoj meri otkriva razloge njihovih nesporazuma i razlaza — oni su, pre svega, finansijske prirode. Nakon prekida saradnje sa Zenitom, Petrov svoje stvaralaštvo usmerava ka mirnijim putevima: rad na grafici napušta čitavu deceniju, bavi se slikarstvom konvencionalnih tema i intimnijeg karaktera, koloristički ekspresivnijim. U posleratnom periodu vraća se apstraktnim grafikama, ali sa iskorakom prema lirskom i prema enformelnim strukturama. I. S.
Vidosava Golubović i Irina Subotić, ZENIT 1921—1926, u `Biografije saradnika Zenita`, SKD Prosvjeta, Zagreb Beograd, 2008

TAGS: zenitizam, avangarda, časopis zenit, ljubomir micic, branko ve poljanski, apstraktno slikarstvo, kubizam, konkretna umetnost...
81208245 Mihailo S. Petrov: Slikarstvo, grafika, crteži

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.