pregleda

On Difference #3: Politics of Space


Cena:
3.990 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (7782)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 14500

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Oblast: Dizajn
Jezik: Engleski
Godina izdanja: St
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!


On the Expropriation and Re-appropriation of Social, Political, and Cultural Spaces of Action

Ed.: Iris Dressler, Hans D. Christ

With texts by: Nancy Adajania, Daniel García Andújar, Judit Angel, Álvaro de los Ángeles, artesvisuais-politicas, Ricardo Basbaum, Helmut Batista, Hans D. Christ, Galia Dimitrova, Iris Dessler, Alenka Gregorić, Ciprian Mureșan, Ligia Nobre / Cécile Zoonens, Zoran Pantelić / Kristian Lukić, Dan Perjovschi, Christine Peters, Raqs Media Collective, Valentìn Roma, Lucien Samaha, Hedwig Saxenhuber/ Georg Schöllhammer, Nathalie Boseul Shin, Kristine Stiles, Nasrim Tabatabai/Babak Afrassiabi, Ștefan Tiron / Vlad Nancă, Joseba Zulaika.



O ovoj publikaciji
Publikacija “On Difference #3: Politics of Space” treći je i posljednji dio projekta “On Difference” koji je pokrenuo Württembergischer Kunstverein iz Stuttgarta.

Kroz dvije izložbe i različite serije događanja (2005. – 2006.) projekt se bavio pitanjem kako i može li se relevantnost lokalne stvarnosti staviti u igru ​​unutar globalnih uvjeta – politike, društva, kulture i gospodarstva. Štoviše, projekt je vođen interesom za promišljanje, predstavljanje i prakticiranje suradničkih oblika umjetnosti i proizvodnje znanja.

Dvije su izložbe osmislile dvije različite skupine kustosa: među njima su umjetnici i kustosi iz Europe, Azije, Sjeverne i Južne Amerike, čija je svakodnevna praksa povezana sa kreiranjem kritičkih prostora djelovanja: bilo u obliku izložbi, radionica, arhiva, časopisa ili web foruma. Pozvani su da razviju i dizajniraju izložbeni dio na temelju vlastitih vrlo različitih produkcijskih konteksta. Rezultat su bile dvije izrazito heterogene i višeglasne izložbene situacije u kojima je sudjelovalo više od stotinu umjetnika, kustosa, teoretičara, arhitekata, urbanista, aktivista itd.

Polja sukoba ispitana u “O razlici” u biti su se vrtjela oko urbanog razvoja, procesa društvene transformacije, struktura uključivanja i isključivanja u umjetničkoj industriji i korporatizacije kulture. Ova prilično općenita polja sukoba su pregovarana protiv folije specifičnih lokalnih situacija: na primjer u vezi s “House of the People” u Bukureštu, Gradom umjetnosti i znanosti u Valenciji, otokom i slobodnom trgovačkom zonom Kish u Perzijskom zaljevu ili Guggenheimovom muzeju u Rio de Janeiru koji nije izgrađen.

Publikacija na više od 650 stranica “On Difference #3” istovremeno je dokumentacija projekta i višestruka zbirka materijala o izvlaštenju i ponovnom prisvajanju društvenih, političkih i kulturnih prostora djelovanja.

Bez pretenzija da bude potpun, predstavlja kompaktan, heterogen niz kritičkih umjetničkih praksi i njihovih široko razgranatih proizvodnih uvjeta, koji su stvoreni posebno u `nezapadnim` kontekstima.

Uz brojne tekstove i slike, izravno vezane uz dvije izložbe, publikacija sadrži niz priloga koji se kao diskurzivni odlomci provlače kroz dokumentaciju.

U opsežnom indeksu, konačno, svrstavaju se informacije o svim akterima i prostorima djelovanja uključenim u projekt.

Uz izložbene priloge: Nancy Adajania, AGITPROP, Tata Amaral, Daniel García Andújar, APSOLUTNO, Arab Image Foundation, artesvisuais_políticas, Negar Azimi, Lara Baladi, Pablo Leon de la Barra, Yto Barrada, Sándor Bartha, Ricardo Basbaum, Solomon Benjamin, Balázs Beöthy, Big Hope, Mirela Brezoi, Broadsheet Collective, Capacete Entretenimentos, Center for Art Analysis, Eduard Constantin, Ştefan Constantinescu, Curator’s Association Budapest, Cybermohalla Ensemble, Angela Detanico/Rafael Laín, Petko Dourmana/Kyd Campbell, Duo van der Mixt, George Dupin, Eastwood, E((O GROUP Fouad Elkoury, e-valencia, Ex-Amics de l’IVAM, EXO experimental.org, Harun Farocki/Andrei Ujica, Luka Frelih, Javor Gardev, Ioan Godeanu, Ion Grigorescu, IRWIN, Joon Ho Jeon, Vladan Joler, Ruchir Joshi, Sanjay Kak, Šejla Kamerić, Tamás Tibor Kaszás/Viktor Kotun, Bahman Kiarostami, Tae Jung Kim, Riyas Komu, Kuda.org, Cezar Lăzărescu, Yong Baek Lee, Ligyung, Kristian Lucić, Mohsen Makhmalbaf, Mohammad-Hassan Malekpour/Gelayol Mosaed, Manamana, Middle Corea, Nita Mocanu, Mono magazin, Hyungmin Moon, Ivan Moudov, Ciprian Mureşan, Vlad Nancă, Ioana Nemeş, Vladimir Nikolić, Ligia Nobre, Suntag Noh, Pages, Satyajit Pande, Zoran Pantelić, Dan Perjovschi, Lia Perjovschi, Maani Petgar, Cristian Pogăcean, Marjetica Potrć, Tobias Putrih, Walid Raad, Alireza Rasoulinejad, Jae Oon Rho, Cătălin Rulea, Salvem El Cabanyal, Lucien Samaha, Sarai Media Lab, Ravikant Sharma/ Prabhat Kumar Jha, Mihai Stănescu, Mladen Stilinović, Technologies To The People, Milica Tomić, Gabriela Vanga/ Mircea Cantor, Evgeni Vasilev, X-TENDO, Yangachi, Akram Zaatari, Želimir Žilnik, ZONA FRANCA.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.



Toni Morison (engl. Toni Morrison, rođ. 18. februara 1931, rođena Kloi Ardelija Voford,[2] — 5. avgust 2019[3]), bila je književnica i profesorka. Dobila je Nobelovu nagradu 1993. za sabrana dela. Laureat je Pulicerove nagrade. Dela joj odišu epskim temama, živim dijalozima, izuzetno detaljnim crtama afroameričkih likova. Objavila je seriju dečjih knjiga sa sinom Slejd Morisonom.

Mladost
Rođena je kao Kloi Entoni Voford (engl. Chloe Anthony Wofford) u Lorejnu, Ohajo.[4] Drugo je od četvoro dece, iz radničke porodice. Kao dete stalno je čitala (među omiljenim piscima su joj bili Džejn Ostin i Lav Tolstoj). Njen otac, Džordž Voford, varilac po zanimanju, često bi joj govorio afroameričke narodne priče (metod pripovedanja koji će kasnije prožeti njena dela). Kada je imala oko 15 godina, bilci su linčovali dva crna biznismena koji su živeli u njenoj ulici. Morison je rekla: „On nam nikada nije rekao da je video tela. Ali on ih je vidio. I to je bilo previše traumatično, mislim, za njega.”[5] Uskoro nakon linča, Džordž Voford se preselio u rasno integrirani grad Lorejn (Ohajo), u nadi da će pobeći od rasizma i osigurati profitabilno zaposlenje u rastućoj industrijskoj ekonomiji u Ohaju. On je radio razne poslove i kao zavarivač za US Stil. Ramah Voford je bila domaćica i posvećeni pripadnik Afričke metodističke episkopalne crkve.[6]

Morisonova je 1949. upisala Univerzitet Hauard i studirala društvene nauke. Pod izgovorom da se Kloi teško izgovara, menja ime u Toni. Zvanje magistra engleske književnosti stekla je na univerzitetu Kornel 1955, a Univerzitet u Oksfordu dodelio joj je titulu počasnog doktora 2005.

Karijera
Odraslo doba i uređivačka karijera: 1949–1975
Godine 1949, ona se upisala na Univerzitet Hauard u Vašingtonu, tražeći društvo crnih intelektualaca.[7] Dok je bila u Hauardu, prvi put se susrela sa rasno odvojenim restoranima i autobusima.[5] Diplomirala je 1953. godine sa dipl. na engleskom i nastavila školovanje da stekne magisturu umetnosti na Univerzitetu Kornel 1955. godine.[8] Njena magistarska teza nosila je naslov „Tretman otuđenih Virdžinije Vulf i Vilijama Foknera.“[9] Predavala je engleski, prvo na Teksaškom južnom univerzitetu u Hjustonu od 1955. do 1957. godine, a zatim na Univerzitetu Hauard u narednih sedam godina. Dok je predavala na Hauardu, upoznala je Harolda Morisona, jamajskog arhitektu, za koga se udala 1958. Njihov prvi sin rođen je 1961. godine, a ona je bila trudna sa svojim drugim sinom kada se razvela od Harolda 1964.[10][11][12]

Nakon razvoda i rođenja njenog sina Slejda 1965, Morisonova je počela da radi kao urednica za L. V. Singer, odeljenje za udžbenike izdavača Random Hause,[6] u Sirakuzi, Njujork. Dve godine kasnije, prešla je u Random Hause u Njujorku, gde je postala njihova prva crna žena viši urednik u odeljenju za beletristiku.[13][14]

U tom svojstvu, Morison je igrala vitalnu ulogu u dovođenju crnačke književnosti u mejnstrim. Jedna od prvih knjiga na kojima je radila bila je prelomna Savremena afrička književnost (1972), zbirka koja je uključivala radove nigerijskih pisaca Vola Sojinke, Činua Ačeba i južnoafričkog dramaturga Atola Fugarda.[6] Ona je podstakla novu generaciju afroameričkih pisaca,[6] uključujući pesnika i romanopisca Tonija Kejda Bambaru, radikalnu aktivistkinju Anđelu Dejvis, Crnog pantera Hjuija Njutna[15] i noveliskinju Gejl Džons, čije je pisanje Morisonova otkrila. Takođe je objavila autobiografiju otvorenog poznatog šampiona Muhameda Alija iz 1975. godine, pod nazivom The Greatest: My Own Story. Pored toga, objavila je i promovisala rad Henrija Dume,[16] malo poznatog romanopisca i pesnika kojeg je 1968. godine ubio tranzitni službenik u njujorškoj podzemnoj železnici.[5][17]

Među drugim knjigama koje je Morisonova razvila i uredila je Crna knjiga (1974), antologija fotografija, ilustracija, eseja i dokumenata o životu crnaca u Sjedinjenim Državama od vremena ropstva do 1920-ih.[5] Izdavačka kuća Random Hause nije bila sigurna u pogledu ovog projekta, ali je njegovo objavljivanje naišlo na dobar prijem. Alvin Bim je recenzirao antologiju za klivlendskog Plejn Dilera, pišući: „Urednici, poput romanopisaca, imaju decu mozga – knjige koje smišljaju i oživljavaju bez stavljanja sopstvenih imena na naslovnu stranu. Gospođa Morison ima jedno od ovih u prodavnicama sada, a časopisi i bilteni u izdavačkoj delatnosti su oduševljeni, govoreći da će proći kao vrući kolači.`[6]

Promovisanje afroameričke književnosti
Godine 1958. udaje se za Harolda Morisona, rađa dvoje dece ali se i razvodi 1964. Posle razvoda seli se u Njujork, gde radi kao urednik. 18 meseci kasnije postaje jedan od urednika njujorškog sedišta poznate izdavačke kuće Random House.

Kao urednik, igrala je važnu ulogu u približavanju afroameričke književnosti ka mejnstrimu. Uređivala je između ostalih i knjige Toni Kejd Bambara i Gejl Džonsa. Morison je bila profesor društvenih nauka na Univerzitetu u Prinstonu, od 1989. Taj radni odnos je prekinula 2006.

Trenutno radi za američki periodični magazin „Nacija“ (The Nation)

Politika
Izazvala je bezmalo skandal nazvavši Bil Klintona „prvim predsednikom crncem“ dodavši kako „Klinton ispoljava gotovo svaku crtu „afroamerikanstva“: odrastao uz samohranog roditelja, rođen siromašan, radničke klase, svira saksofon, dečko iz Arkanzasa koji obožava Mekdonalds i brzu hranu.`

Predmet: 80657625
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!


On the Expropriation and Re-appropriation of Social, Political, and Cultural Spaces of Action

Ed.: Iris Dressler, Hans D. Christ

With texts by: Nancy Adajania, Daniel García Andújar, Judit Angel, Álvaro de los Ángeles, artesvisuais-politicas, Ricardo Basbaum, Helmut Batista, Hans D. Christ, Galia Dimitrova, Iris Dessler, Alenka Gregorić, Ciprian Mureșan, Ligia Nobre / Cécile Zoonens, Zoran Pantelić / Kristian Lukić, Dan Perjovschi, Christine Peters, Raqs Media Collective, Valentìn Roma, Lucien Samaha, Hedwig Saxenhuber/ Georg Schöllhammer, Nathalie Boseul Shin, Kristine Stiles, Nasrim Tabatabai/Babak Afrassiabi, Ștefan Tiron / Vlad Nancă, Joseba Zulaika.



O ovoj publikaciji
Publikacija “On Difference #3: Politics of Space” treći je i posljednji dio projekta “On Difference” koji je pokrenuo Württembergischer Kunstverein iz Stuttgarta.

Kroz dvije izložbe i različite serije događanja (2005. – 2006.) projekt se bavio pitanjem kako i može li se relevantnost lokalne stvarnosti staviti u igru ​​unutar globalnih uvjeta – politike, društva, kulture i gospodarstva. Štoviše, projekt je vođen interesom za promišljanje, predstavljanje i prakticiranje suradničkih oblika umjetnosti i proizvodnje znanja.

Dvije su izložbe osmislile dvije različite skupine kustosa: među njima su umjetnici i kustosi iz Europe, Azije, Sjeverne i Južne Amerike, čija je svakodnevna praksa povezana sa kreiranjem kritičkih prostora djelovanja: bilo u obliku izložbi, radionica, arhiva, časopisa ili web foruma. Pozvani su da razviju i dizajniraju izložbeni dio na temelju vlastitih vrlo različitih produkcijskih konteksta. Rezultat su bile dvije izrazito heterogene i višeglasne izložbene situacije u kojima je sudjelovalo više od stotinu umjetnika, kustosa, teoretičara, arhitekata, urbanista, aktivista itd.

Polja sukoba ispitana u “O razlici” u biti su se vrtjela oko urbanog razvoja, procesa društvene transformacije, struktura uključivanja i isključivanja u umjetničkoj industriji i korporatizacije kulture. Ova prilično općenita polja sukoba su pregovarana protiv folije specifičnih lokalnih situacija: na primjer u vezi s “House of the People” u Bukureštu, Gradom umjetnosti i znanosti u Valenciji, otokom i slobodnom trgovačkom zonom Kish u Perzijskom zaljevu ili Guggenheimovom muzeju u Rio de Janeiru koji nije izgrađen.

Publikacija na više od 650 stranica “On Difference #3” istovremeno je dokumentacija projekta i višestruka zbirka materijala o izvlaštenju i ponovnom prisvajanju društvenih, političkih i kulturnih prostora djelovanja.

Bez pretenzija da bude potpun, predstavlja kompaktan, heterogen niz kritičkih umjetničkih praksi i njihovih široko razgranatih proizvodnih uvjeta, koji su stvoreni posebno u `nezapadnim` kontekstima.

Uz brojne tekstove i slike, izravno vezane uz dvije izložbe, publikacija sadrži niz priloga koji se kao diskurzivni odlomci provlače kroz dokumentaciju.

U opsežnom indeksu, konačno, svrstavaju se informacije o svim akterima i prostorima djelovanja uključenim u projekt.

Uz izložbene priloge: Nancy Adajania, AGITPROP, Tata Amaral, Daniel García Andújar, APSOLUTNO, Arab Image Foundation, artesvisuais_políticas, Negar Azimi, Lara Baladi, Pablo Leon de la Barra, Yto Barrada, Sándor Bartha, Ricardo Basbaum, Solomon Benjamin, Balázs Beöthy, Big Hope, Mirela Brezoi, Broadsheet Collective, Capacete Entretenimentos, Center for Art Analysis, Eduard Constantin, Ştefan Constantinescu, Curator’s Association Budapest, Cybermohalla Ensemble, Angela Detanico/Rafael Laín, Petko Dourmana/Kyd Campbell, Duo van der Mixt, George Dupin, Eastwood, E((O GROUP Fouad Elkoury, e-valencia, Ex-Amics de l’IVAM, EXO experimental.org, Harun Farocki/Andrei Ujica, Luka Frelih, Javor Gardev, Ioan Godeanu, Ion Grigorescu, IRWIN, Joon Ho Jeon, Vladan Joler, Ruchir Joshi, Sanjay Kak, Šejla Kamerić, Tamás Tibor Kaszás/Viktor Kotun, Bahman Kiarostami, Tae Jung Kim, Riyas Komu, Kuda.org, Cezar Lăzărescu, Yong Baek Lee, Ligyung, Kristian Lucić, Mohsen Makhmalbaf, Mohammad-Hassan Malekpour/Gelayol Mosaed, Manamana, Middle Corea, Nita Mocanu, Mono magazin, Hyungmin Moon, Ivan Moudov, Ciprian Mureşan, Vlad Nancă, Ioana Nemeş, Vladimir Nikolić, Ligia Nobre, Suntag Noh, Pages, Satyajit Pande, Zoran Pantelić, Dan Perjovschi, Lia Perjovschi, Maani Petgar, Cristian Pogăcean, Marjetica Potrć, Tobias Putrih, Walid Raad, Alireza Rasoulinejad, Jae Oon Rho, Cătălin Rulea, Salvem El Cabanyal, Lucien Samaha, Sarai Media Lab, Ravikant Sharma/ Prabhat Kumar Jha, Mihai Stănescu, Mladen Stilinović, Technologies To The People, Milica Tomić, Gabriela Vanga/ Mircea Cantor, Evgeni Vasilev, X-TENDO, Yangachi, Akram Zaatari, Želimir Žilnik, ZONA FRANCA.
80657625 On Difference #3: Politics of Space

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.