Godina izdanja: 2001
ISBN: 953-6106-30-2
Autor: Domaći
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski

Klovićev zbornik: minijatura – crtež – grafika 1450–1700.

Urednici
Milan Pelc
Uredništvo
akademik Miroslav Begović
akademik Vladimir Marković
Tonko Maroević
Grafičko oblikovanje: Marcel Bačić
Lektura: Salih Isaak
Izdavači: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2001.
Materijalni opis: 275 str.; ilustr.; 29 cm

Prigodom proslave petstote obljetnice rođenja znamenitoga sitnoslikara hrvatskoga podrijetla Julija Klovića (1498–1578) Institut za povijest umjetnosti priredio je u Zagrebu pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti međunarodni znanstveni skup na temu „Julije Klović i crtež-minijatura-grafika 1450–1700.“ Radovi s tog skupa objavljeni su u ovom Zborniku. Njihovi su autori znanstvenici iz više europskih zemalja i SAD-a, a prilozi su na hrvatskom, talijanskom, njemačkom i engleskom jeziku. Prvi dio Zbornika donosi radove posvećene samom Kloviću, s nizom novih saznanja o njegovu životu i djelima. U drugom dijelu objavljeni su radovi s područja povijesti europske grafike i crteža 16. i 17. stoljeća. Osobito je važan blok radova o grafikama kao predlošcima u hrvatskom slikarstvu renesanse i baroka.
Sadržaj
7
Predgovor
9
Silvia Meloni Trkulja
La fortuna di Giulio Clovio 1978–1998
17
Sergio Longhin
Nuove fonti su Giulio Clovio
33
Ivan Golub
Novi doprinosi za Klovića
51
Elena Calvillo
The Collaboration of Giulio Clovio and Eurialo d`Ascoli: The Impresa de l`Aquila and the Roman Maniera
63
Jennifer Marie Bauman
Giulio Clovio and the Revitalization of Miniature Painting at the Medici Court in Florence
75
Ivana Prijatelj Pavičić
Klovićeva ikonografija u kontekstu 16. stoljeća: nastanak, širenje i značenje
85
Vjekoslav Dorn
O očnoj bolesti i drugim zdravstvenim tegobama Jurja Julija Klovića
99
Milan Pelc
Kukuljevićev Klović
105
Pietro Benozzi
Don Giulio Clovio Canonico Regolare di San Salvatore
127
Janez Höfler
Some Observations on the Reception of Early Northern Engravings in Florence
137
Nina Kudiš Burić
Grafički predlošci za slike u Istri nastale izmedu 1550. i 1650. god.
153
Mirjana Repanić Braun
Grafički predložak i problemi atribucije na nekim primjerima slikarstva 17. stoljeća u zagrebačkoj regiji
161
Radoslav Tomić
Slikarska djela u Dalmaciji nastala prema grafičkim predlošcima
171
Vladimir Marković
Grafika i štafelajno slikarstvo u Dubrovniku
177
Barbara Murovec
Reception of the Printed Illustrations of Ovid`s ‘Metamorphoses’ in the Baroque Painting in Slovenia
187
Mirna Abaffy
Crteži i grafike-predlošci u Valvasorovoj zbirci Nadbiskupije zagrebačke
205
Margarita Sveštarov Šimat
Primjer likovnog i ikonografskog preoblikovanja grafičkog predloška u 17. stoljeću
217
M. A. Katritzky
Franco Bertelli`s ‘Carnevale Italiaho Mascherato’ of 1642 and other printed influences on theatrical pictures in ‘alba amicorum’
231
Frank Muller
Biblische Treue und reformatorischer Geist in drei zeitgenössischen Bilderfolgen zum Leben Christi in der frühen Reformationszeit
239
Sanja Cvetnić
Dječak raspiruje luč – od manirističkoga i baroknoga motiva do antičkih izvora
249
Igor Fisković
Problemi predložaka za reljef Jurja Dalmatinca na Arnirovoj raki iz Splita

JULIJE KLOVIĆ
Bibliografsko izdanje velikog minijaturista renesanse obnavlja njegovu prisutnost u našem vremenu i čini njegovo djelo ponovo pristupačnim poznavaocima i ljubiteljima umjetnosti, kao i široj javnosti.
Julije Klović, veliki umjetnik kasne renesanse, zapravo manirizma, bio je za svog života kovan u zvijezde, slavljen kao najveći minijaturist svih vremena i prozvan „mali Michelangelo“. Unatoč tome, bio je kasnije zaboravljen, i premda ga ni znanstvena kritika ni teorija manirizma dosad nisu isticale, njegova se djela ljubomorno čuvaju u trezorima poznatih biblioteka i muzeja svijeta. Veoma je vjerojatno da je upravo nepristupačnost njegovih radova uvjetovala zaborav u koji je bio pao. Aktualnost i značenje Julija Klovića rastu danas s porastom zanimanja za stil kome je pripadao, dakle sa „znanstvenom eksplozijom“ manirizma i teoretske analize cinquecenta uopće.
Rođen u Grižanama u Hrvatskom primorju, došao je još kao mladić u Italiju godine 1516. i stupio u službu kod kardinala Grimanija. Njegovi nam rani radovi nisu poznati, kao što ne možemo sigurno utvrditi ni njegovo sudjelovanje na ilustriranju kodeksa Jurja de Topusko u riznici zagrebačke katedrale. Prva dokumentirana djela susrećemo nakon njegova povratka iz Budima godine 1526, poslije bitke kod Mohača: u prvom redu preostali list nekog korala u Windsoru, a zatim „Evange liarium Grimani“ u Marciani, Venecija (poslije 1531), prvo djelo koje je pretežno pod utjecajem Giulija Romana.
Sa „Libro d’Ore“ Stuart de Rothesay u British Museumu u Londonu počinje niz kodeksa koji stoje u znaku srednjotalijanskog klasicizma, s vrhuncem u umjetničkom remek-djelu „Officium Virginis“ Farnese (u Pierpont Morgan Library u New Yorku), koji doživljujemo kao ogledalo slikarstava srednje Italije oko godine 1540.
Niz odvojenih listova, poput onih u Louvreu ili u Sabandi u Torinu, pojedini crteži, kao i listovi u kodeksima („Lezionario“ Toweneley, na primjer), upotpunjuju donekle opus Julija Klovića iz druge polovice stoljeća. Živeći u palači Farnese u Rimu, u stjecištu umjetnika svoga vremena, on je osjetio sve prednosti mecenstva, ali i ograničenja koje je naročito poslije Tridentinskog koncila to vrijeme nametalo stvaralačkoj mašti umjetnika.
U toj je palači Klović dočekao 60-ih godina i mladog El Greca, kad je ovaj došao iz Venecije, i izazvao njegovo poštovanje: Klovićev portret u Napulju i onaj na „Tjeranju iz hrama“ u Minneapolisu to dokazuju.
„Mladi kandiot“ je već 1570. pobjegao natrag u Veneciju. Julije Klović ostao je do kraja života u onom rimskom grotlu, izdržavajući tešku situaciju umjetnosti srednje Italije u predbaroknom vremenu. Zato njegovo djelo i nosi u sebi velik dio likovne problematike koju današnja kritika i teorija nastoje objasniti upravo njenim labilnim položajem između klasicizma i antiklasicizma. A to i jest uglavnom položaj našeg umjetnika na razmeđi vremena i stilova, jedva poznat, zapravo i pun iznenađenja zbitih na listovima kodeksa koji su javnosti već stoljećima gotovo posve nepristupačni.

MG P8 (N)