Cena: |
Želi ovaj predmet: | 8 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Slikarstvo
Jezik: Srpski
redak katalog
lepo očuvano
Muzej savremene umetnosti Beograd, 1987.
Udžbenički četvrtasti format, 62 ilustrovane strane.
Vasa Pomorišac (Modoš, 15. decembar 1893 — Beograd, 9. septembar 1961) bio je srpski slikar, univerzitetski profesor i likovni kritičar. Pomorišac je bio profesor Likovne akademije i Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Povremeno se bavio likovnom kritikom. Uz Milenu Pavlović Barili je najviše poštovan u istoriji rane srpske moderne.[1]
Biografija
Pomorišac je bio Banaćanin, rođen u Modošu (Jaši Tomiću) 1893. godine. Umetničko školovanje započinje od 1905. do 1911. godine u ateljeu sugrađanina Stevana Aleksića. Godine 1913 — 1914. u Minhenu pohađa Akademiju likovnih umetnosti. Bio je stipendista Matice srpske.[2]
Mobilisan je 1914. godine ali se odmah predaje Rusima. Posle rata dolazi u Zagreb 1919. godine gde se upisuje na Akademiju za umjetnost i umjetni obrt, kod prof. Ljube Babića i Ferda Kovačevića. Iste godine prelazi u Beograd gde se upisuje u Umetničko zanatsku školu. U London odlazi 1920. gde studira na Kraljevskoj akademiji St. Martin`s School of Art zatim se vraća u Beograd gde živi od 1925. do 1935. godine, kada priređuje prve samostalne izložbe. Često odlazi iz Beograda na putovanja u Italiju, Francusku i Englesku.
U Parizu boravi između 1935. i 1939. godine.[3] Predavao je u Kraljevskoj umetničkoj školi u Beogradu,[4] a kasnije je postavljen i za profesora Akademije likovnih umetnosti u Beogradu 1942. a 1950. za profesora Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu.
Od 1919. godine učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Njegovi radovi su izlagani u Londonu, Barseloni, Minhenu, Amsterdamu, Briselu itd.
Sa Živoradom Nastasijevićem u Beogradu 1930. godine osniva grupu „Zograf“ koja je postojala do 1940. godine. Udruženje kvalifikovanih likovnih umetnika u Beogradu formira 1926. godine. Od 1940. je član Udruženja „Lada“, a 1944. godine postaje član Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS).
Uradio je sliku nemalog formata, sa motivom Banović Strahinje (1936).[5]
Dodeljena mu je Srebrna medalja Udruženja francuskih umetnika.[2]
Dela mu se nalaze u brojnim privatnim kolekcijama po Srbiji, bivšoj Jugoslaviji i Evropi, kao i u i u državnoj kolekciji Muzeja Viktorije i Alberta u Londonu.[2]
Bio je otac dva sina.[2]
Slikarstvo
Vasa Pomorišac je verovao da je umetnost organski deo društva. Ona mora biti utemeljena u tradicionalnom stvaralaštvu i takva se suprotstaviti modernizmu koji je stran našem kulturnom mentalitetu. Grupa „Zograf“ je oformljena oko ove ideologije i u njoj su bili umetnici iste ili slične orijentacije - slikari Živorad Nastasijević, Zdravko Sekulić, Josip Car, Ilija Kolarović, Svetolik Lukić, Radmila Milojković i arhitekte Bogdan Nestorović i Branislav Kojić. Modernistička kritika ih je doživljavala kao nacionalni anahronizam i stoga neprimerene novom vremenu. Pomorišac je naročito isticao svoju privrženost prošlosti, srpskoj i vizantijskoj, koju je dobro poznavao i koju je u duhovnom smislu unosio u svoje slikarstvo. Često je kopirao freske iz naših srednjovekovnih crkava i manastira koje je izlagao u Londonu i Parizu. Bio je veoma popularan portretista i u tom žanru se često izražavao. U osnovnom, njegov stilski razvoj se kretao od umerenog konstruktivizma, preko neoklasicizma do hladnog, monohromnog kolorizma. Sasvim je posebna i izdvojena pojava u srpskom slikarstvu između dva svetska rata.
Prvi je naš slikar koji je slikao na staklu. Od njegovih mnogih dela ove vrste, koje je izradio u Beogradu, nakon bombardovanja u Drugom svetskom ratu, ostali su samo vitraži u Starom dvoru i u Hotelu Metropol.[6]
Autor je novčanica, u izdanju Narodne banke Jugoslavije, od 100 dinara, koja nosi datum 15. jul 1934, i od 1.000 dinara, sa datumom 6. septembar 1935. godine, koja nije puštena u promet. Na obe novčanice su predstavljene kompozicije nadahnute nacionalnom istorijom. Autor je i novčanice od 1.000 dinara, muškarac i žena u narodnoj nošnji, sa mnoštvom detalja i simbola, ali mračnog kolorita, koja nosi datum 1. maj 1942, u izdanju Srpske narodne banke, za vreme okupacije.[6]
Samostalne izložbe
1926 Dvorana muške gimnazije, Novi Sad
1927 Salon prijatelja umetnosti „Cvijeta Zuzorić“, Beograd
1937 Galerie Le Niveau, Paris
1939 Galerie Contemporaine, Paris
1953 Umetnički paviljon, (retrospektivna izložba), Beograd
1954 Gradski muzej, Zrenjanin, Viša mešovita gimnazija, Šabac
1956 Novi Sad
1959 Gimnazija, Svetozarevo, Umjetnički paviljon, Titograd
1960 Sala narodnog odbora sreza, Titovo Užice
1970 — 1971 Galerija Kulturnog centra, (retrospektivna izložba), Beograd
1981 Mali likovni salon, Novi Sad
1982 Narodni muzej, Beograd
1983 Galerija Centra za kulturu „Olga Petrov“, Pančevo
1987 Muzej savremene umetnosti, (retrospektivna izložba), Beograd
Likovne kritike
1927 Slikar Stevan Aleksić, Raška, god. I, br. 56, Beograd
1927 Umetnička izložba Živorada Nastasijevića, Književna kritika, 2. decembar, br. 1. str. 4-5, Beograd
1928 Izložba Stjepana Bakovića, Književna kritika, 2. januar, br. 2-3. str. 5, Beograd
1928 Izložba Ljube Ivanovića, „Lade“, Život i rad, april, god. I, sv. 3. str. 324-236, Beograd
1928 Ivan Radović, Život i rad, april, god. I, sv. 4. str. 313-314, Beograd
1928 Kriza naše likovne umetnosti, Letopis Matice srpske, maj, god. CII, knj. 316, sv. 2. str. 259-263, Novi Sad
1928 Izložba skulptura u gravura Riste Stijovića, Život i rad, jun, god. I, sv. 6. str. 478-479, Beograd
1928 Naša slava Uroš Predić, Banatski glasnik, god. II, br. 6-8, Zrenjanin
1929 O našoj srednjovekovnoj umetnosti, Radio Beograd, maj, Beograd
1929 Naše umetničke manifestacije - Posle jesenje izložbe u salonu Cvijeta Zuzorić, Društvena obnova, 17. septembar, god. I, br. 2, s, 11-12, Beograd
1930 Dve značajne izložbe, Društvena obnova, 2. februar, god. II, br. 5. str. 12-13, Beograd
1930 II Proletnja Izložba Jugoslovenskih umetnika u Umetničkom Paviljonu, Beogradske opštinske novine, 25. jun, god. XLVIII, br. 13. str. 666-670, Beograd
1930 Velika ruska izložba, Društvena obnova, februar, br. 13. str. 12-13, Beograd
1933 Kako gledati umetničko delo, Kolarčev narodni univerzitet, februar, Beograd
1953 Mozaik, Mozaik, septembar-oktobar, god. I, br. 1, Beograd
Bibliografija (izbor)
1925 Mihailo S. Petrov, Slikar Pomorišac, Vreme, 8. oktobar, Beograd
1926 Rade Drainac, Pomorišac, Vidovdan, 6. januar, Beograd
1926 Todor Manojlović, Izložba slika Vase Pomorišca, Letopis Matice srpske, mart, knj. 307, sv. 3. str. 291-298, Beograd
1927 Milan Kašanin, Izložbe u aprilu, Srpski književni glasnik, 1. maj, knj. XXI, br. 1. str. 61-64, Beograd
1927 Sreten Stojanović, Izložba radova Vase Pomorišca, Misao, Beograd, 1-16. maj, knj. XXIV, sv. 1-2. str. 104-106, Beograd
1929 Branko Popović, Jesenja izložba beogradskih umetnika, Srpski književni glasnik, 16. februar, knj. XXVI, br. 4. str. 298-305, Beograd
1931 Rastko Petrović (N. J.), Prolećna izložba jugoslovenskih umetnika - Slikarstvo, Politika, 11. maj, Beograd
1933 Dragan Aleksić, Izložba umetničke grupe „Zograf“, Vreme, 21. mart, Beograd
1933 Rastko Petrović (N. J.), Umetnici „Zografa“ u Umetničkom Paviljonu, Politika, 22. mart, Beograd
1933 Todor Manojlović, Izložba „Zografa“, Srpski književni glasnik, 1. april, knj. XXXVIII, br. 7. str. 548-549, Beograd
1934 Dragan Aleksić, Šesta prolećna izložba slikara i vajara, Vreme, 25. maj, Beograd
1935 Rastko Petrović (N. J.), Sedma prolećna izložba, Politika, 23. maj, Beograd
1953 Aleksa Čelebonović, Slikarstvo Vase Pomorišca, Borba, 15. novembar, Beograd
1953 Miodrag B. Protić, Izložba Vase Pomorišca, NIN, 22. novembar, Beograd
1956 Lazar Trifunović, Konstruktivizam u srpskom modernom slikarstvu, Delo, jun, br. 6. str. 727-734, Beograd
1958 Pavle Vasić, Umetničke grupe u Srbiji, Umjetnost, god. II, br. 10. str. 10, Zagreb
1964 Miodrag B. Protić, Vasa Pomorišac, Savremenici II. str. 79-85, Nolit, Beograd
1968 Ješa Denegri, Oblici nefiguracije u suvremenom slikarstvu u Srbiji, Život umjetnosti, br. 7-8. str. 17-35, Zagreb
1968 Pavle Vasić, Konstruktivno slikarstvo, Politika, 26. januar, Beograd
1969 Lazar Trifunović, Stara i nova umetnost. Ideja prošlosti u modernoj umetnosti, „Zograf“, Galerija fresaka, br. 3. str. 39-52, Beograd
1970 Miodrag B. Protić, Vasa Pomorišac, Srpsko slikarstvo HH veka. str. 130-133, Nolit, Beograd
1970 Vasilije B. Sujić, (pred. kat. retrospektivne izložbe), Galerija Kulturnog centra, Beograd
1970 Pavle Vasić, Nepoznati Vasa Pomorišac, Politika, 28. decembar, Beograd
1973 Miodrag B. Protić, Jugoslovensko slikarstvo 1900-1950, BIGZ, Beograd
1973 Lazar Trifunović, Srpsko slikarstvo 1900-1950, Nolit, Beograd
1982 Nikola Kusovac, Vasa Pomorišac, (pred. kat.), Narodni muzej, Beograd
1982 Lazar Trifunović, Apstraktno slikarstvo u Srbiji. Od impresionizma do enformela, Nolit. str. 33-41, Beograd
1982 Jovan Despotović, Na putu ka vrhu. Rani radovi Vase Pomorišca, Politika ekspres, 8. avgust, Beograd
1986 — 1987 Ljiljana Slijepčević, Vasa Pomorišac 1893-1961, (pred. kat. retrospektivne izložbe, Muzej savremene umetnosti, Beograd
Vidi još
Spisak srpskih slikara
Umetnička grupa Oblik
Petar Palavičini,
Branko Popović (slikar),
Jovan Bijelić,
Petar Dobrović,
Veljko Stanojević,
Živorad Nastasijević,
Zora Petrović,
Ivan Radović,
Risto Stijović i
arhitekt Dragiša Brašovan