Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1984
Autor: Domaći
Oblast: Slikarstvo
Jezik: Srpski
Spolja kao na fotografijama, unutra odlično očuvano.
Autor - osoba Kalajić, Dragoš, 1943-2005 = Kalajić, Dragoš, 1943-2005
Naslov Nova figuracija : šezdesete & kontinuitet : Umetnički paviljon `Cvijeta Zuzorić`, Beograd, 8. mart [-] 28. mart 1984. / autor izložbe i kataloga Dragoš Kalajić ; [fotografije Dušanka Maoduš, Zoran Kršljanin]
Vrsta građe katalog
Jezik srpski
Godina 1984
Izdavanje i proizvodnja Beograd : Umetnički paviljon `Cvijeta Zuzorić`, 1984 (Beograd : Škola za industrijsko oblikovanje)
Fizički opis 19 str., [42] str. s tablama ilustracija : reprodukcije ; 22 cm
Drugi autori - osoba Maoduš, Dušanka, 1935-2014 = Maoduš, Dušanka, 1935-2014
Kršljanin, Zoran, 1950- = Kršljanin, Zoran, 1950-
(Broš.)
Napomene Tiraž 600
Biobibliografski podaci o umetnicima.
Predmetne odrednice Slikarstvo -- Beograd -- Izložbeni katalozi
Likovna umetnost -- Srbija -- Izložbeni katalozi
Dragoš Kalajić Drago, Miša Čolović, Živko Đak, Olja Ivanjicki, Slobodan Mašić, Slavko Mišić Saša, Predrag Nešković, Dušan Otašević, Radomir Reljić.
Kalajić je uz Reljića i Otaševića glavni predstavnik „nove figuracije” u srpskom slikarstvu šezdesetih i sedamdesetih godina, obnove figurativnosti drugačije od starijih doprinosa grupe „Mediala”. Bila je to delatna suprotnost nadolazećem konceptualizmu i hiperrealizmu, nešto više srpsko od uvezenih izama avangardi. Takav, Kalajić je bio uzor mladim figurativcima, ali ne onim pridošlim sa sela i iz provincije, kojima je bliži „novi romantizam”. Njegovo slikarstvo i on sam postali su ideal urbanog, elitnog Beograda šika i šoka, kakvi su bili i Kalajićevi tekstovi, o čemu svedoči njegova velika autorska izložba iz 1984. godine Nova figuracija – šezdesete & kontinuitet, na kojoj su predstavljeni i mlađi sledbenici. Taj njegov uticaj traje do danas, kada neki mladi slikari skoro bukvalno idu njegovim tragom.
Dragoš Kalajić (Beograd, 22. februar 1943 – Beograd, 22. juli 2005) je bio srpski slikar, novinar, pisac i publicist.
Biografija
Studije umetnosti započeo je na beogradskoj Likovnoj akademiji a. diplomirao je na Akademiji lepih umetnosti u Rimu, s najvećom ocenom, i stekao međunarodnu slavu sa novom formom hiperealizma. Još kao student izlagao je u Rimu, Milanu, Briselu, i Beogradu. U Rimu je i dobio nagradu za mlade slikare još 1964. godine. Glumio je Boba u filmu Čudna devojka iz 1962. godine.
Organizovanjem izložbe „Obnova slike“ zatalasao je jugoslovensku likovnu scenu. Bilo je to u galeriji Kulturnog centra. U Paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu je napravio izložbu „Nova figuracija“.
Bio je član Udruženja likovnih umetnika Srbije, Udruženja književnika Srbije i Saveza pisaca Rusije. Osim likovnog i književnog stvaralaštva, bavio se likovnom kritikom i teorijom, filozofijom kulture, političkom publicistikom i izdavaštvom. Između 1968. i 2005. objavio je 18 knjiga u Srbiji, Hrvatskoj, Republici Srpskoj, Rusiji i Italiji. Neke od njih su: „Mapa (anti)utopije“ 1978, „Smak sveta“ 1980, „Američko zlo“ 1993, „Izdana Evropa“ i „Rusija ustaje“ 1994. „Poslednji Evropljanin“ 2004. Pisao je predgovore i uređivao niz knjiga iz filozofije autora kao što su Nikolaj Berđajev i Lav Šestov. Predstavio je čitalačkoj publici po prvi put dela Plotina, Juli- jana Imperatora, Deni de Ružmona, Lava Šestova, Gustava Mejrnika, Bala Gandara Tilaka, Ota Vajni- ngera i sabrane tekstove Leonida Šejke. Objavio je studije o delima Mejrinka, Crnjanskog, Siorana, Ge- nona, Julijana Imperatora, Tilaka, De Ružmona, Hansa Holbajna, Karlajla, Evole, Anais Nin, Konrada Lorenca, Ilije Garašanina i dr.
Kao novinar objavljivao je priloge u mnogim časopisima i listovima, godinama je bio urednik u „Dugi“ i dopisnik Tanjuga iz Italije. Uređivao je tri biblioteke Kristali, Istok-Zapad i Superroman.
Bio je direktor „Progresove“ galerije u Beogradu. Dragoš Kalajić je bio senator Republike Srpske u prvom sazivu Senata 1996. godine. Između 1964. i 2004. priredio je 18 samostalnih izložbi u Rimu, Beogradu, Briselu, Zagrebu, Modeni, Milanu, Bolonji, Breši i Sremskim Karlovcima. Njegovo slikarstvo je predstavljeno u nizu antologija umetnosti dvade setog veka od Neue Formen Uda Kultermana, L`avaguardie dell` doppoguerra in Europa Enrika Krispoltija do Srpskog slikarstva XX veka Miodraga B. Protića. Kalajić je kao kritičar priredio 10 značajnih autorskih izložbi i veći broj TV emisija o umetnosti, kulturi, tradiciji i politici (najzapaženiji su serijali Ogledalo XX veka` i „Mon Blan`). Dobitnik je mnogih nagrada za likovno i književno stvaralaštvo. Živeo je i stvarao u Beogradu i Rimu.
Smrt ga je zadesila u Beogradu u 62. godini, nekoliko minuta posle ponoći, 22. jula 2005. Njegovi posmrtni ostaci su kremirani 25. jula.
MG161 (N)