Oblast: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Godina izdanja: Ss

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Pecat!

Ritmičke igre kao osnov estetske kulture pokreta - Priručnik za nastavnike , vaspitače i roditelje
Jelena Dopuđa


Jelena Dopuđa (3. juna 1904 – 28. maj 1987) bila je prva bosanskohercegovačka etnokoreologinja. Cijeli radni vijek je posvijetila prikupljanju i proučavanju narodnih igara Bosne i Hercegovine.[1] Tokom terenskih istraživanja zabilježila je 2.598 narodnih igara, čiji su podaci pohranjeni u arhivu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i privatnoj arhivi Selene Rakočević. Na osnovi prikupljenih podataka, Jelena Dopuđa je napravila veliki broj koreografija koje se nalaze na programima kulturno-umjetničkih društava. Do 1949. godine zabilježila je veliki broj igara i na osnovu tih zapisa napravila prvu klasifikaciju narodnih igara Bosne i Hercegovine. Bila je jedan od dugogodišnjih predavača tradicionalnih plesova u okviru Ljetne škole folklora koju je od 1963. organizovao Prosvjetni sabor Hrvatske.[2]

Karijera
Učiteljska karijera
Dopuđa je učiteljsku školu završila u Sarajevu 1922, a tri godine kasnije je položila ispit i stekla uvjete da radi kao učiteljica u osnovnoj školi. Godine 1927. započinje svoju nastavničku djelatnost u Osnovnoj školi `Vladimir Nazor` gdje je radila kao nastavnica fizičkog vaspitanja. Dvogodišnji tečaj za nastavnika gimnastike u srednjim školama upisuje iste godine, a završni ispit polaže 1931. u Beogradu. Godine 1930. zaposlila se u Učiteljskoj školi u Sarajevu, a naredne godine je već radila kao nastavnik gimnastike u Učiteljskoj školi i Ženskoj gimnaziji u Sarajevu. U to vrijeme je pohađala tečajeve za rukovodioce grupa narodnih igara u okviru aktivnosti Jugoslavenskog sokolskog saveza u Beogradu.[2] Među predavačima na tečajevima su bile srpske etnokoreologinje Danica i Ljubica Janković, za koje se smatra da su imale najveći uticaj na profesionalno opredjeljenje Jelene Dopuđe.[3]

Proučavanje folklora
Na poziv akademika Cvjetka Rihtmana, zaposlila se je u Institutu za proučavanje folklora kao saradnik za narodne igre / plesove. Njen zadatak je bio da prikuplja igre, obradi prikupljene podatke, leksikografira, preda u arhiv Instituta i pripremi za eventualno objavljivanje. Dopuđa je već u prvim godinama rada aktivno učestvovala na terenskim istraživanjima. Od 1947. do 1949. terenska istraživanja su izvršena u 68 mjesta istočne i zapadne Hercegovine.[2]

Terenske zabilješke napisane na posebnim obrascima Instituta za proučavanje folklora, na papirima i sveskama Jelene Dopuđe sadrže: nazive mjesta u kojima je igra zabilježena, etničku pripadnost stanovništva, podatke o igrama koji su uključivali navođenje pjesama uz koje se igra izvodila, naznake o spolu, broju i poretku izvođača, tekstove pjesama, navođenje osnovnih ritmičkih podataka uz grafičke naznake o pravcima kretanja lijeve ili desne noge i crteže formacija kola. Ukoliko su joj bili dostupni, Dopuđa je bilježila i podatke o nastanku igre. Također je opisivala i nošnje, a kad je bila u mogućnosti i fotografila. Dodavala je notni zapis napjeva ili instrumentalne melodije uz zabilješke igara / plesova koje je bilježio Cvjetko Rihtman.[2]

Jelena Dopuđa se je i pored terenskih istraživanja kontinuirano obrazovala. U martu 1950. odlazi u Glasbenonarodopisni inštitut Slovenske akademije nauka i umjetnosti u okviru kojeg je djelovao Odjel za plesni folklor. Dopuđa je imala i priliku da se upozna i s slovenskim igrama i nošnjama na probama folklorne grupe koja je djelovala u sklopu Instituta. Godine 1956. ponovno odlazi u Ljubljanu na tečaj labanotacije. Selena Rakočević navodi, da se u dvije Dopuđine sveske nalaze zapisi igara labanotacijom.[2]

Iste godine odlazi u penziju, ali nastavlja na prikupljanju narodnih igara i plesova, surađuje s kulturno-umjetničkim društvima i aktivno učestvuje u radu Saveza udruženja folklorista Jugoslavije sve do 1980.[2]

Stručni i naučni radovi
Autorica je velikog broja stručnih i naučnih radova, te prikaza i izvještaja sa smotri folklora i folklornih festivala. Njeni radovi su objavljivani u različitim časopisima i izdanjima, među kojima su i: Prednjački zbornik, časopis Odjek, časopis Porodica i dijete, Bilten Saveza kulturno-umjetničkih društava Bosne i Hercegovine, Bilten Instituta za proučavanje folklora, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, časopis Narodno stvaralaštvo - folklor, te Zbornik radova sa kongresa udruženja folklorista Jugoslavije.[2]

Prvi radovi Jelene Dopuđe vežu se za rad sa školskim folklornim skupinama. Svoj prvi članak `Nešto o učenju i igranju narodnih igara i o njihovom izboru za naše priredbe` koji je objavljen u Prednjačkom zborniku Sokolskog saveza Kraljevine Jugoslavije objavljuje 1941. godine. U periodu od 1949. do 1953. objavljuje još sedam stručnih članaka koji se bave pitanjem rada folklornih grupa u školama. Dopuđa je u istom periodu objavila i prve naučne radove. Savez kulturno-umjetničkih društava Bosne i Hercegovine objavio je knjižicu Narodne igre Bosne i Hercegovine: Sarajevsko polje 1950. u kojoj su detaljno opisane igre i zabilježeni napjevi koji se izvode uz određene igre. U prvom izdanju Biltena Instituta za proučavanje folklora (1951) objavila je članke `Starobosansko kolo iz okolice Glamoča` i `Narodne igre iz Bradine`. U drugom izdanju Biltena, objavljenom 1953, nalazi se tekst pod nazivom `Narodne igre Kupreškog polja`, a u trećem Biltenu tekst `Narodne igre s područja Jajca` (1955).[2] U narednim godinama napisala je nekoliko stručnih članaka o partizanskim narodnim igrama. Veliki broj njenih radova je objavljen u Zbornicima radova kongresa. Autorica je tekstova o narodnim plesovima objavljenim u Muzičkoj enciklopediji i Enciklopediji fizičke kulture Jugoslavije.[2]

Dugogodišnji naučno-istaživački rad Dopuđe, predstavljen je u knjizi Narodni plesovi - igre u Bosni i Hercegovini (1986) koju je objavio Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske.[2]

Prema Dunji Rihtman Štorić, u bibliografiji Jelene Dopuđe se nalazi i sedam neobjavljenih radova.