pregleda

Estetika i opća nauka o umjetnosti - Max Dessoir


Cena:
1.290 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5995)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10938

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Oblast: Ostalo
ISBN: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Godina izdanja: Tv

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Maximilian Dessoir (8. veljače 1867. - 19. srpnja 1947.) bio je njemački filozof, psiholog i teoretičar estetike.[1]

Karijera
Dessoir je rođen u Berlinu, u njemačkoj židovskoj obitelji, a roditelji su mu bili Ludwig Dessoir (1810.-1874.), `najcjenjeniji njemački Shakespeareov glumac`, [2] i Ludwigova treća supruga Auguste Grünemeyer (umrla oko 1924.). Max je doktorirao na sveučilištima u Berlinu (filozofija, 1889.) i Würzburgu (medicina, 1892.).[3] Bio je profesor u Berlinu od 1897. do 1933., kada su mu nacisti zabranili da predaje.

Suradnik Pierrea Janeta i Sigmunda Freuda, Dessoir je 1890. objavio knjigu o Dvostrukom egu, opisujući um kao podijeljen na dva sloja, svaki sa svojim asocijativnim poveznicama [4] - vlastitim lancem sjećanja.[5] Smatrao je da se `podsvijest` (Unterbewusstein) pojavljuje u fenomenima poput snova, hipnoze i dvojne osobnosti.[6] Njegov rad nadogradio je Otto Rank u svojoj studiji o Doppelgängeru.[7]

U članku iz 1894. Dessoir je objavio prikaz evolucije spolnog instinkta od nediferenciranog do diferenciranog, koji su preuzeli Albert Moll i Sigmund Freud.[8] Freud ga s odobravanjem citira u svoja Tri eseja o teoriji seksualnosti.[9]

Max Dessoir, koji se smatra neokantovskim filozofom, utemeljio je Zeitschift für Ästhetik und allgemeine Kunstwissenschaft, koji je godinama uređivao, te objavio djelo Ästhetik und allgemeine Kunstwissenschaft u kojem je formulirao pet primarnih estetskih oblika: lijepo, uzvišeno, tragično, ružno i komično.

Dussoir je bio oženjen sopranisticom Susanne Dessoir. Umro je u Königstein im Taunus u 80. godini života.

Parapsihologija
Godine 1889., u članku u njemačkom časopisu Sphinx, Dessoir je skovao pojam `parapsihologija` (zapravo u njegovom njemačkom ekvivalentu, `Parapsychologie`): `Ako netko ... karakterizira para- nešto što nadilazi ili osim običnog, onda fenomene koji izlaze iz uobičajenog procesa unutarnjeg života mogli bismo možda nazvati parapsihičkim, a znanost koja se njima bavi parapsihologijom. Riječ nije lijepa, ali po mom mišljenju ima prednost da označava dosad nepoznato rubno područje između prosjeka i patološka stanja; međutim, više od ograničene vrijednosti praktične korisnosti takvi neologizmi ne zahtijevaju.` [10]

Dessoir je bio član Društva za psihička istraživanja.[11] Bio je vrlo skeptičan prema fizičkom medijumu. Bio je autor knjige Vom Jenseits der Seele: Die Geheimwissenschaften in kritischer Betrachtung (`S onu stranu` duše: okultne znanosti kritički ispitane) koja je doživjela šest izdanja. Knjiga je sadržavala skeptične informacije o medijima Janu Guzyku, Franeku Kluskom, Henryju Sladeu i mnogim drugima.[12] Šesto izdanje iz 1930. (ponovno tiskano 1967.) sadržavalo je prikaz navodne žrtve poltergeista Eleonore Zugun. Prema Dessoiru, ona je fenomene izvela na prijevaru.[12]

magija
Dessoir je bio mađioničar amater koji je koristio pseudonim `Edmund W. Rells`. Zanimala ga je povijest i psihologija magije. Objavio je niz članaka pod naslovom The Psychology of Legerdemain, koji su tiskani u pet tjednih nastavaka za časopis Open Court od 23. ožujka do 20. travnja 1893.

Njegov članak Psychology of the Art of Conjuring uključen je u knjigu H. J. Burlingamea Around the World with a Magician and a Juggler (1891.).

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 74254653
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Maximilian Dessoir (8. veljače 1867. - 19. srpnja 1947.) bio je njemački filozof, psiholog i teoretičar estetike.[1]

Karijera
Dessoir je rođen u Berlinu, u njemačkoj židovskoj obitelji, a roditelji su mu bili Ludwig Dessoir (1810.-1874.), `najcjenjeniji njemački Shakespeareov glumac`, [2] i Ludwigova treća supruga Auguste Grünemeyer (umrla oko 1924.). Max je doktorirao na sveučilištima u Berlinu (filozofija, 1889.) i Würzburgu (medicina, 1892.).[3] Bio je profesor u Berlinu od 1897. do 1933., kada su mu nacisti zabranili da predaje.

Suradnik Pierrea Janeta i Sigmunda Freuda, Dessoir je 1890. objavio knjigu o Dvostrukom egu, opisujući um kao podijeljen na dva sloja, svaki sa svojim asocijativnim poveznicama [4] - vlastitim lancem sjećanja.[5] Smatrao je da se `podsvijest` (Unterbewusstein) pojavljuje u fenomenima poput snova, hipnoze i dvojne osobnosti.[6] Njegov rad nadogradio je Otto Rank u svojoj studiji o Doppelgängeru.[7]

U članku iz 1894. Dessoir je objavio prikaz evolucije spolnog instinkta od nediferenciranog do diferenciranog, koji su preuzeli Albert Moll i Sigmund Freud.[8] Freud ga s odobravanjem citira u svoja Tri eseja o teoriji seksualnosti.[9]

Max Dessoir, koji se smatra neokantovskim filozofom, utemeljio je Zeitschift für Ästhetik und allgemeine Kunstwissenschaft, koji je godinama uređivao, te objavio djelo Ästhetik und allgemeine Kunstwissenschaft u kojem je formulirao pet primarnih estetskih oblika: lijepo, uzvišeno, tragično, ružno i komično.

Dussoir je bio oženjen sopranisticom Susanne Dessoir. Umro je u Königstein im Taunus u 80. godini života.

Parapsihologija
Godine 1889., u članku u njemačkom časopisu Sphinx, Dessoir je skovao pojam `parapsihologija` (zapravo u njegovom njemačkom ekvivalentu, `Parapsychologie`): `Ako netko ... karakterizira para- nešto što nadilazi ili osim običnog, onda fenomene koji izlaze iz uobičajenog procesa unutarnjeg života mogli bismo možda nazvati parapsihičkim, a znanost koja se njima bavi parapsihologijom. Riječ nije lijepa, ali po mom mišljenju ima prednost da označava dosad nepoznato rubno područje između prosjeka i patološka stanja; međutim, više od ograničene vrijednosti praktične korisnosti takvi neologizmi ne zahtijevaju.` [10]

Dessoir je bio član Društva za psihička istraživanja.[11] Bio je vrlo skeptičan prema fizičkom medijumu. Bio je autor knjige Vom Jenseits der Seele: Die Geheimwissenschaften in kritischer Betrachtung (`S onu stranu` duše: okultne znanosti kritički ispitane) koja je doživjela šest izdanja. Knjiga je sadržavala skeptične informacije o medijima Janu Guzyku, Franeku Kluskom, Henryju Sladeu i mnogim drugima.[12] Šesto izdanje iz 1930. (ponovno tiskano 1967.) sadržavalo je prikaz navodne žrtve poltergeista Eleonore Zugun. Prema Dessoiru, ona je fenomene izvela na prijevaru.[12]

magija
Dessoir je bio mađioničar amater koji je koristio pseudonim `Edmund W. Rells`. Zanimala ga je povijest i psihologija magije. Objavio je niz članaka pod naslovom The Psychology of Legerdemain, koji su tiskani u pet tjednih nastavaka za časopis Open Court od 23. ožujka do 20. travnja 1893.

Njegov članak Psychology of the Art of Conjuring uključen je u knjigu H. J. Burlingamea Around the World with a Magician and a Juggler (1891.).
74254653 Estetika i opća nauka o umjetnosti - Max Dessoir

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.