Godina izdanja: 1950Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti Zagreb
Autor: Domaći
Oblast: Muzika
ISBN: NARODNE POPIJEVKE HRVATSKOG ZAGORJA napjevi , note + tekstovi Vinko Žganec sakupio, autor, urednik Milovan Gavazzi.
Jezik: Srpski

Narodne Popijevke Hrvatskog Zagorja Napjevi Vinko Žganec *3971*10-2021
NARODNE POPIJEVKE HRVATSKOG ZAGORJA napjevi , note + tekstovi
Vinko Žganec sakupio, autor, urednik Milovan Gavazzi.
Izdavač: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti Zagreb 1950.g
tvrd povez,latinica,latinica, 440 strana, ilustrovana: note + tekstovi, format 18 x 23 cm , težina 970.grama- sadržaj po ritmičkim tipovima
stanje: vrlo dobro-nema ispisivanja-ivice korica ponegde malo okrzane , pečat biblioteke
U ovom dijelu `Zbirka narodnih popijevaka Hrvatskog Zagorja` štampani su napjevi poredani po ritmičkim tipovima prvog melodijskog retka njihovih pjevnih strofa. Napjevi počinju od najmanjih tipova (četveraca) i nastavljuju redom sve do najvećih (četrnaesteraca).
Iza svake pjesme naveden je datum, kada je zapisana, ime pjevača, koji ju je pjevao, godina njegova rođenja, zanimanje i rodno mjesto. Kako su tekstovi poređani redom, koji su diktirali njihovi napjevi po svojim muzičkim osobinama, nisam se kod njihova ređanja obazirao na sadržaj pjesme. Da bi se ipak i o njihovu sadržaju mogla dobiti neka predodžba, dodao sam zbirci naročito kazalo sastavljeno prema sadržaju.
* * *
Akademik Dr. Vinko Žganec (Vratišinec, 20. siječnja 1890. - Zagreb, 12. prosinca 1976.), jedan od najvećih hrvatskih melografa, muzikologa, etnomuzikologa, zapisivača narodnih plesova, obreda i običaja.
Vinko Žganec svrstao se od najranije mladosti u redove napredne hrvatske inteligencije, koja je u velikom povijesnom času,`prije i za vrijeme rata 1914-1918, radila na oslobađanju i ujedinjenju južnih Slavena u zajedničku nezavisnu narodnu državu. Pravi trijumf doživio je na Badnjak 1918. godine, kada je s međimurskim dobrovoljcima i hrvatskim četama ušao u Međimurje kao oslobodilac Međimurja od dugotrajne mađarske vladavine.
U razdoblju 1945-1948. radi kao muzikolog u Etnografskom muzeju u Zagrebu. U rujnu 1948. osnovao se u Zagrebu Institut za narodnu umjetnost i Žganec je postao prvi upravitelj tog instituta. Od 1948. do jeseni 1966. predavao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu predmet `muzički folklor`. Bio je glavni inicijator osnivanja Udruženja muzičkih folklorista Jugoslavije. Godine 1952. u Puli predsjedava osnivačkoj skupštini. Tu je biran za prvog predsjednika Društva folklorista Hrvatske.
Već u svojim prvim zapisima Vinko Žganec zapaža razliku između oblika međimurske popijevke i popijevaka ostalih naroda. `Oblici međimurskih pučkih popijevaka razlikuju se od jednolične simetrije koja vlada germanskom i romanskom pučkom i umjetničkom glazbom. Svaka međimurska popijevka ima svoj oblik (formu) koju ne određuje proračunani um nego čuvstvo. Zato je Međimurec, bio mladić ili starac, kad pjeva, veliko dijete i tada miruje. Pjeva zato da ispuni taj mir. On je u svojoj pjesmi čisti umjetnik. Glazbom i riječima kazuje istinu koju ne dokazuje, jer tu istinu, svaki tko ga sluša, osjeća.`
Najveću aktivnost u svojem etnomuzikološkom radu razvija nakon 1948. godine. Zapisivao je u svim krajevima gdje žive Hrvati,` bilo u zemlji ili u Mađarskoj i Austriji. Popunjuje građu zapisanih i magnetofonom snimljenih s mnogo inačica preko 10.000 pučkih popijevki iz Međimurja, zatim uređuje također zapise i snimke iz drugih krajeva, koji se nalaze u Institutu za narodnu umjetnost u Zagrebu (danas Zavodu za istraživanje folklora), a ima ih oko 10.000.
+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++