pregleda

NEVENKA ĐORĐEVIĆ 1899-1975 retrospektivna izložba


Cena:
1.490 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5803)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9668

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Slikarstvo
Jezik: Srpski

Datum održavanja: 22.04.1999. – 23.05.1999.
Vrsta izložbe: Retrospektivna izložba
Autor izložbe: Tonko Maroević, Zdenko Tonković
Dizajn kataloga: Artresor Design – Studio Rašić
Broj stranica: 188
Fotografije c/b: 131
Fotografije u boji: 15
Dimenzije: 24 x 17 cm

Odlično stanje

Retko u ponudi



ĐORĐEVIĆ-TOMAŠEVIĆ, Nevenka, slikarica (Nagyszentmiklós, Mađarska, danas Sînnicolau Mare, Rumunjska, 20. V. 1899 — Zagreb, 4. VII. 1975). Supruga slikara E. Tomaševića. U rodnom gradu završila četiri razreda gimnazije. Dolazi 1915. u Zagreb, gdje pohađa privatnu slikarsku školu Lj. Babića i od 1916. studira u Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt (Lj. Babić, M. C. Crnčić i M. Vanka). Usavršava se 1920–22. u Berlinu u W. Jäckela, A. Arhipenka i E. Heckela; tu slika seriju realističkih portreta. God. 1925. surađuje s Lj. Babićem pri opremi Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba. U to vrijeme počinje se baviti keramikom te je poznatija po radovima u keramici negoli po slikama. Pripadala je skupini zagrebačkih slikara okupljenih oko kipara i keramičara H. Juhna, koji su imali udjela u stvaranju suvremene keramike u nas (O. Postružnik, Z. Šulentić, I. Tabaković, Đ. Tiljak, E. Tomašević, K. Tompa). Svoje keramičke skulpture predstavila je 1927. na izložbi društva »Djelo« u Umjetničkom paviljonu. Od početka 1930-ih provodi ljeta u Dalmaciji (najčešće na Braču i Korčuli, u Trogiru i Šibeniku), gdje je privlači ribarski milje – ljudi uz more, mreže i brodice. God. 1936. priredila je, s Martom Ehrlich, samostalnu izložbu u Salonu Ullrich u Zagrebu. Izložila je platna rađena malim, kratkim potezima kista, koja se odlikuju suptilnim tonovima sužena registra boja (Ulica, Sajam u Herceg-Novom). Takvih je odlika i njezina Tkalčićeva ulica iz 1937/38, no u isto vrijeme slika širokim nabacanim mrljama urbane krajolike Korčule. Studijski boravci u Parizu i Italiji (1937) nisu utjecali na njezin tada već samosvojan slikarski izraz. G. Gamulin ističe da ona »s otkrićem mora za ljetnih putovanja ulazi u hrvatsko slikarstvo« i da u njezinim djelima iz tih godina nema Cézanneovih konstrukcija ni drugih presudnih programsko-izvedbenih utjecaja (Jesensko cvijeće, 1936; Vrč na pladnju, Vrč sa cvijećem, 1938; Portret Marte Ehrlich, 1940; Portret Vlaste, o. 1940). M. Peić utvrđuje da je pretpariškim slikama, izloženim u Zagrebu 1936, uvela u moderno hrvatsko slikarstvo nešto slično onome što je K. Van Dongen uveo u francusko – »šarm vizualnog senzualizma i elegantnu lakoću slikanja« te da je »frapantnom sigurnošću u trenu uočavala, otkrivala u čemu je originalnost likovne konstrukcije nekog motiva ili likovne zamisli«. God. 1939. sudjelovala je na izložbama Grupe nezavisnih hrvatskih umjetnika u Osijeku i Zagrebu. Za rata 1941 –45. slika portrete i mrtve prirode (cvijeće), ali ne izlaže. Nakon 1946. živi i radi naizmjence u Zagrebu i Dalmaciji. U tom je razdoblju naslikala nekoliko zapaženih krajolika sa zagrebačkim motivima (Ksaver, 1952; Vrtuljak, 1953), a u jadranskim je ambijentima slikala detalje urbanih krajolika – dijelove ulica i trgova, portale i pročelja (Stara crkva, o. 1954; Pod balkonom) te stare jedrenjake s njihovim pramčanim figurama (Bracera, 1954). Postupno sve više napušta »opisnost« slike, sažima oblike i ističe simboliku detalja. Pritom je njezin namaz, ovisno o motivu, više-manje sirov, »nedovršen« ili grubo pikturalan, a kolorit škrt i (osobito nakon 1955) zagasit, sveden 1960-ih samo na sivu i crnu boju. Vrijedan je prinos dala hrvatskom portretnom slikarstvu. Ostvarila je 20-ak antologijskih portreta, pokazavši originalnost u jednostavnom i slobodnom slikarskom tumačenju ženskog modela; uz spomenute, ističu se Autoportret iz 1954 (Dubrovnik, Umjetnička galerija) i Portret Stelle Skopal (1966/67). Drugu (i posljednju) samostalnu izložbu održala je u Zagrebu 1971 (s Catom Dujšin-Ribar i Martom Ehrlich-Tompa). Sudjelovala je na izložbama ULUH-a, na izložbi Slikarstvo i kiparstvo naroda Jugoslavije XIX. i XX. vijeka (Beograd, Zagreb, Ljubljana, Moskva, Lenjingrad, Prag, Bratislava, Varšava, Krakov 1946), Izložbi sedmorice (s Lj. Babićem, B. Bulićem, I. Dulčićem, Z. Mušičem, G. Stupicom i E. Tomaševićem; Zagreb 1954), Međunarodnoj izložbi slikarica (Bolzano 1954, nagrađena za sliku Stara crkva), na izložbama Šezdeset slika jugoslavenskog modernog slikarstva (Marseille, Bordeaux, Nancy, Metz, Stuttgart, Zürich 1955), Moderna hrvatska keramika (Beč 1956), Suvremena hrvatska umjetnost – poslijeratni period (Beograd, Sarajevo, Dubrovnik, Ljubljana, Zagreb 1968), Tri teme iz suvremene hrvatske likovne umjetnosti (Dubrovnik, Cetinje, Zagreb 1973) i dr.

LIT.: S. Rac: Izložba »Djela«. Vijenac, 5(1927) VII/10–11, str. 279–280. — S. Batušić: Likovni život. X. izložba hrvatskih umjetnika, dvije slikarice. Hrvatski dnevnik, 1(1936) 24. XII, str. 38. — V. Han (V. M.): Likovna kronika. Izložba S. Tomerlina – V. Pajalića – M. Uzorinca – braće Čaće – Nevenke Đorđević i Marte Ehrlich. Obzor, 76(1936) 23. XI, str. 1. — M. Bašičević: Izložba sedmorice. Marginalije uz izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt. Vjesnik, 15(1954) 14. XI, str. 5. — S. Batušić: Babić i šestoro. Učitelj i učenici. Čovjek i prostor, 1(1954) 19, str. 7. — T. Maroević: Razgovor stvari – kratki zapis za Nevenku Đorđević. Hrvatski tjednik, 1(1971) 23. IV, str. 18. — I. Zidić: Granica i obostrano ili – reduciranje predmetnih oznaka i determiniranje pojavnog ishodišta (u katalogu izložbe: Tri teme iz suvremene hrvatske umjetnosti. Zagreb 1973, 81–84). — M. Peić: Tko je Nevenka Đorđević? Vjesnik, 36(1975) 20–21. VII, str. 8. — Z. Tonković: Nevenka Đorđević (u katalogu izložbe: Autoportret u novijem hrvatskom slikarstvu. Osijek 1977, 20). — Isti: Nevenka Đorđević (u katalogu izložbe: Mrtva priroda u novijem hrvatskom slikarstvu. Osijek 1979, 21–22). — Isti: Nevenka Đorđević (u katalogu: Galerija Bol. Bol 1981, 79). — Isti: Nevenka Đorđević (u katalogu izložbe: Lik – figura u novijem hrvatskom slikarstvu. Osijek 1981, 24). — M. Baričević: Povijest moderne keramike u Hrvatskoj. Zagreb 1986.— G. Gamulin: Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeća, 2. Zagreb 1988. — T. Maroević: Nevenka Đorđević (1899 –1975). Kontura, 1992, 4, str. 28–29.

Vlado Bužančić (1993)

Kratice i znakovi

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 67971377
Datum održavanja: 22.04.1999. – 23.05.1999.
Vrsta izložbe: Retrospektivna izložba
Autor izložbe: Tonko Maroević, Zdenko Tonković
Dizajn kataloga: Artresor Design – Studio Rašić
Broj stranica: 188
Fotografije c/b: 131
Fotografije u boji: 15
Dimenzije: 24 x 17 cm

Odlično stanje

Retko u ponudi



ĐORĐEVIĆ-TOMAŠEVIĆ, Nevenka, slikarica (Nagyszentmiklós, Mađarska, danas Sînnicolau Mare, Rumunjska, 20. V. 1899 — Zagreb, 4. VII. 1975). Supruga slikara E. Tomaševića. U rodnom gradu završila četiri razreda gimnazije. Dolazi 1915. u Zagreb, gdje pohađa privatnu slikarsku školu Lj. Babića i od 1916. studira u Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt (Lj. Babić, M. C. Crnčić i M. Vanka). Usavršava se 1920–22. u Berlinu u W. Jäckela, A. Arhipenka i E. Heckela; tu slika seriju realističkih portreta. God. 1925. surađuje s Lj. Babićem pri opremi Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba. U to vrijeme počinje se baviti keramikom te je poznatija po radovima u keramici negoli po slikama. Pripadala je skupini zagrebačkih slikara okupljenih oko kipara i keramičara H. Juhna, koji su imali udjela u stvaranju suvremene keramike u nas (O. Postružnik, Z. Šulentić, I. Tabaković, Đ. Tiljak, E. Tomašević, K. Tompa). Svoje keramičke skulpture predstavila je 1927. na izložbi društva »Djelo« u Umjetničkom paviljonu. Od početka 1930-ih provodi ljeta u Dalmaciji (najčešće na Braču i Korčuli, u Trogiru i Šibeniku), gdje je privlači ribarski milje – ljudi uz more, mreže i brodice. God. 1936. priredila je, s Martom Ehrlich, samostalnu izložbu u Salonu Ullrich u Zagrebu. Izložila je platna rađena malim, kratkim potezima kista, koja se odlikuju suptilnim tonovima sužena registra boja (Ulica, Sajam u Herceg-Novom). Takvih je odlika i njezina Tkalčićeva ulica iz 1937/38, no u isto vrijeme slika širokim nabacanim mrljama urbane krajolike Korčule. Studijski boravci u Parizu i Italiji (1937) nisu utjecali na njezin tada već samosvojan slikarski izraz. G. Gamulin ističe da ona »s otkrićem mora za ljetnih putovanja ulazi u hrvatsko slikarstvo« i da u njezinim djelima iz tih godina nema Cézanneovih konstrukcija ni drugih presudnih programsko-izvedbenih utjecaja (Jesensko cvijeće, 1936; Vrč na pladnju, Vrč sa cvijećem, 1938; Portret Marte Ehrlich, 1940; Portret Vlaste, o. 1940). M. Peić utvrđuje da je pretpariškim slikama, izloženim u Zagrebu 1936, uvela u moderno hrvatsko slikarstvo nešto slično onome što je K. Van Dongen uveo u francusko – »šarm vizualnog senzualizma i elegantnu lakoću slikanja« te da je »frapantnom sigurnošću u trenu uočavala, otkrivala u čemu je originalnost likovne konstrukcije nekog motiva ili likovne zamisli«. God. 1939. sudjelovala je na izložbama Grupe nezavisnih hrvatskih umjetnika u Osijeku i Zagrebu. Za rata 1941 –45. slika portrete i mrtve prirode (cvijeće), ali ne izlaže. Nakon 1946. živi i radi naizmjence u Zagrebu i Dalmaciji. U tom je razdoblju naslikala nekoliko zapaženih krajolika sa zagrebačkim motivima (Ksaver, 1952; Vrtuljak, 1953), a u jadranskim je ambijentima slikala detalje urbanih krajolika – dijelove ulica i trgova, portale i pročelja (Stara crkva, o. 1954; Pod balkonom) te stare jedrenjake s njihovim pramčanim figurama (Bracera, 1954). Postupno sve više napušta »opisnost« slike, sažima oblike i ističe simboliku detalja. Pritom je njezin namaz, ovisno o motivu, više-manje sirov, »nedovršen« ili grubo pikturalan, a kolorit škrt i (osobito nakon 1955) zagasit, sveden 1960-ih samo na sivu i crnu boju. Vrijedan je prinos dala hrvatskom portretnom slikarstvu. Ostvarila je 20-ak antologijskih portreta, pokazavši originalnost u jednostavnom i slobodnom slikarskom tumačenju ženskog modela; uz spomenute, ističu se Autoportret iz 1954 (Dubrovnik, Umjetnička galerija) i Portret Stelle Skopal (1966/67). Drugu (i posljednju) samostalnu izložbu održala je u Zagrebu 1971 (s Catom Dujšin-Ribar i Martom Ehrlich-Tompa). Sudjelovala je na izložbama ULUH-a, na izložbi Slikarstvo i kiparstvo naroda Jugoslavije XIX. i XX. vijeka (Beograd, Zagreb, Ljubljana, Moskva, Lenjingrad, Prag, Bratislava, Varšava, Krakov 1946), Izložbi sedmorice (s Lj. Babićem, B. Bulićem, I. Dulčićem, Z. Mušičem, G. Stupicom i E. Tomaševićem; Zagreb 1954), Međunarodnoj izložbi slikarica (Bolzano 1954, nagrađena za sliku Stara crkva), na izložbama Šezdeset slika jugoslavenskog modernog slikarstva (Marseille, Bordeaux, Nancy, Metz, Stuttgart, Zürich 1955), Moderna hrvatska keramika (Beč 1956), Suvremena hrvatska umjetnost – poslijeratni period (Beograd, Sarajevo, Dubrovnik, Ljubljana, Zagreb 1968), Tri teme iz suvremene hrvatske likovne umjetnosti (Dubrovnik, Cetinje, Zagreb 1973) i dr.

LIT.: S. Rac: Izložba »Djela«. Vijenac, 5(1927) VII/10–11, str. 279–280. — S. Batušić: Likovni život. X. izložba hrvatskih umjetnika, dvije slikarice. Hrvatski dnevnik, 1(1936) 24. XII, str. 38. — V. Han (V. M.): Likovna kronika. Izložba S. Tomerlina – V. Pajalića – M. Uzorinca – braće Čaće – Nevenke Đorđević i Marte Ehrlich. Obzor, 76(1936) 23. XI, str. 1. — M. Bašičević: Izložba sedmorice. Marginalije uz izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt. Vjesnik, 15(1954) 14. XI, str. 5. — S. Batušić: Babić i šestoro. Učitelj i učenici. Čovjek i prostor, 1(1954) 19, str. 7. — T. Maroević: Razgovor stvari – kratki zapis za Nevenku Đorđević. Hrvatski tjednik, 1(1971) 23. IV, str. 18. — I. Zidić: Granica i obostrano ili – reduciranje predmetnih oznaka i determiniranje pojavnog ishodišta (u katalogu izložbe: Tri teme iz suvremene hrvatske umjetnosti. Zagreb 1973, 81–84). — M. Peić: Tko je Nevenka Đorđević? Vjesnik, 36(1975) 20–21. VII, str. 8. — Z. Tonković: Nevenka Đorđević (u katalogu izložbe: Autoportret u novijem hrvatskom slikarstvu. Osijek 1977, 20). — Isti: Nevenka Đorđević (u katalogu izložbe: Mrtva priroda u novijem hrvatskom slikarstvu. Osijek 1979, 21–22). — Isti: Nevenka Đorđević (u katalogu: Galerija Bol. Bol 1981, 79). — Isti: Nevenka Đorđević (u katalogu izložbe: Lik – figura u novijem hrvatskom slikarstvu. Osijek 1981, 24). — M. Baričević: Povijest moderne keramike u Hrvatskoj. Zagreb 1986.— G. Gamulin: Hrvatsko slikarstvo XX. stoljeća, 2. Zagreb 1988. — T. Maroević: Nevenka Đorđević (1899 –1975). Kontura, 1992, 4, str. 28–29.

Vlado Bužančić (1993)

Kratice i znakovi
67971377 NEVENKA ĐORĐEVIĆ 1899-1975 retrospektivna izložba

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.